Mjere za preživljavanje Corona krize, sa ciljem da se zaustavi umiranje, održi i oživi ekonomija, spriječi ekonomski krah i izbjegne recesija, donose se i počinju provoditi širom svijeta. To su bogati i izdašni finansijski paketi, sa setom različitih mjera, kakve do sada nije vidio svijet. Sa njihovim efikasnim provođenjem zaustaviće se Covid-19, obnoviti privredna aktivnost i život vratiti u normalu.
Od postanka svijeta do danas na planeti zemlji nije vladala veća tišina, niti su dani od nedelje do nedelje bili jednoličniji, a narod pomirljiviji, i nikad se nije dogodilo da toliki broj država bez ustezanja odriješi kesu i daju pare, kao ovih pandemijskih mjeseci 2020-te, u kojima je virusom Corone zahvaćeno 168 država, zaraženo preko 823.000 osoba, a uz prisustvo samo nekoliko članova porodice ukopano 40.000 ljudi. I sve to u tišini koja je sve dublja, a u nama muk sve mukliji.
A sve je krenulo 5. Decembra 2019.godine u kineskoj pokrajini Hubei, gradu Wuhanu, sa virusom kasnije krštenim Covid-19, koji se nekom nekako izmigoljio i krenuo u osvajački pohod. Za samo par mjeseci, brže i uspješnije nego najveća vojna armada, potopio je skoro cijelu planetu i zaprijetio pandemijskom katastrofom, kakva do sada na zemlji nije viđena ni doživljena. Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija 11. marta 2020.g. proglasila pandemiju, sa kojom je potpuno promijenjen život na zemlji, koji više nikad neće biti isti.
Neslućena prijetnja svjetskoj ekonomiji
O razmjerima ekonomske krize izazvane virusom Corona procjene su različite, ali se sve svode na zaključak da se globalna ekonomija nalazi u veoma teškom stanju i klizi u recesiju. Više je nego izvjesno da će to za neke zemlje i regione značiti kratkoročni ekonomski pad, ali ne bez posljedica, a neke gurnuti u duboku ekonomsku krizu, sa teško nadoknadivim posljedicama. Ocjena mnogih političara i renomiranih ekonomskih analitičara je da će se ekonomske posljedice Corona pandemije dugoročno osjećati, čak i ako pandemija u dogledno vrijeme splasne.
Sa svih relavantnih mjesta stižu upozorenja da je svjetska privreda na putu recesije i treba joj hitna pomoć, da se zaustavi negativan trend. Pod recesijom se podrazumjeva usporavanje privredne aktivnosti, s tim što BDP (bruto domaći proizvod) pada uzastopno u dva tromjesečja, a ako pad potraje 24 mjeseca, tad se iz recesije upada u depresiju. To se obično događa zbog pada potrošnje. U takvom slučaju vlada države koja je u recesiji, kao prvu mjeru, ubrizgava više novca i smanjuje oporezivanje.
U situaciji kada korona zahvata sve veći dio zemljine kugle, kada se iz sata u sat povečava broj zaraženih i nakon samo par mjeseci prelazi 823.000, kada sve veći broj oboljelih umire, kada se provode drakonske restriktivne mjere da se epidemija zaustavi i obuzda, u prvi plan vlada svih zemalja nameće se zadatak – sačuvati živote građana i radna mjesta u firmama, ograničiti i zaustaviti neizbježan pad ekonomije, kako bi posljedice na ekonomiju bile što manje i podnošljivije. Iako je upumpavanje novca počelo i mnoge preduzete mjere već djeluju, finansijske berze padaju, a svjetska tržišta zapadaju u sve veće teškoće. Jedan od najvažnijih zadataka u okviru kratkoročnih mjera operativnog plana biće sačuvati radna mjesta i održati minimalne zarade svima koji su ostali bez posla. Država dugo nije imala važniju ulogu u privredi, kao danas, a ta uloga je prije svega očuvanje radnih mjesta. A u daljem procesu od posebne važnosti biće razvojni projekti.
Pandemija Covid-19 pogađa sve zemlje svijeta
Globalni sistem svijeta, kao i sve zemlje svijeta, manje ili više, direktno ili indirektno pogođene su pandemijom Covid-19 i na neki način će osjetiti njene posljedice.
Privredni rast u svijetu ove godine će umjesto 2,5% biti 1,7% ili niži. Svima prijeti recesija. Pretpostavlja se da je neće izbjeći ni snažna američka ekonomija. Najviše će biti pogođena Evropa, jer su Njemačka i Italija i prije pandemije bile blizu recesije. Situaciju dodatno otežava rast korporativnih dugova, koje su za proširenje poslovanja koristile niske kamate (jeftin novac) i izdavale obveznice. Njihovi dugovi su 2009. iznosili 48 hiljada milijardi, a krajem 2019. dostigli 75 hiljada milijardi dolara. Po saopštenju UN – UNCTAD od 100 najvećih kompanija u svijetu već sad 42 imaju problema s profitom, pa moraju smanjiti investicije, što će se negativno odraziti na ekonomiju i poslovanje banaka. Međunarodna asocijacija za transport predviđa da će prihodi aviokompanija u ovoj godini biti smanjeni za $113 miljardi. Iz tog razloga dio mjera u borbi protiv pandemije, koje će nakon savladavanja epidemije biti od ključne važnosti, su investicije, naročito u domaća mala i srednja preduzeća i potsticaj njihovim programima za oporavak.
Sredstva za pomoć ekonomiji država pogođenih pandemijom obezbjediće se preko Svjetske banke, MMF, EU, iz budžeta i državnih fondova, ali i iz donacija građana, od kojih se mnogi solidarišu i najavljuju svoju pomoć. Važno pitanje biće kome i koliko dati. Neke firme su ugrožene više, neke manje, a neke nisu ugrožene. Treba postupiti kao kod trijaže bolesnika. Prvo pogledati najzdravije i odstraniti ih da čekaju, utvrditi one koje nikakva pomoć ne može ozdraviti, pa ih ostaviti, a onda se usmjeriti na ostale. Po takvoj analogiji i nekim eminentnim mišljenjima firme koje ni do sada nisu redovno izpunjavale svoje obaveze trebalo bi pustiti da umru, bez obzira što bi njihovim gašenjem bila ukinuta radna mjesta.
Veliki značaj u ovako teškim prilikama, koji ističu mnogi uključeni u državne štabove za borbu protiv korone, je stabilna uloga banaka. Banke imaju novca, stabilne su i likvidne.
Sadržaj paketa podrške ekonomiji i građanima zemalja pogođenih pandemijom
Svjetska banka, MMF, EU, većina zemlja direktno ili indirektno pogođenih pandemijom Covid-19 pripremili su ili pripremaju finansijske pakete potsticaja, sa kojima se želi pomoći u nadvladavanju i prevazilaženju posljedica uslovljenih razornim djelovanjem Coronavirusa. Finansijske institucije i vlade država donose ili najavljuju programe potsticaja u stotinama hiljada milijardi dolara i evra, kao pomoć svojim građanima i kompanijama za otklanjanje posljedica pandemije.
U daljem tekstu predstavljam vam sadržaj iz paketa koji su do sada dostupni.
Svjetska banka i MMF pozvali su države kreditore da siromašnijim državama koje se bore sa pandemijom olakšaju otplatu dugova. Svjetska banka stavlja na raspolaganje inicijalni paket od $12 biliona kao direktnu podršku zemljama protiv pandemije. Državama sa niskim dohotkom iz paketa će se osigurati bespovratni krediti i zajmovi sa niskom kamatom. Paket Svjetske banke je uvezan sa IDA-c, IBRD-a i IFC-a. Ovaj paket će pomoći zemljama u razvoju da ojačaju zdravstveni sistem
MMF (Međunarodni monetarni fond)
MMF pozvao vlade zemalja na globalni dogovor i najsiromašnijim zemljama pogođenim pandemijom ponudio pomoć 50 milijardi dolara. Iz MMF sugeriše se pružanje direktne pomoću i fiskalna olakšanja, kako bi se pomoglo građanima i firmama. Direktorka MMF K. Georgijeva ukazala je na opasnost od recesije (koja bi mogla biti gora od one 2008.) i objavila da fond priprema kreditni potencijal od 1.000 miljardi dolara, da pomogne svojih 189 članica u borbi protiv pandemije. Cilj je okrenuti se ekonomskom patriotizmu, sačuvati radnike i radna mjesta.
Na samitu zemalja G-7 održanom ovih dana video kamerama dogovoreno je da se ujedine napori i preduzme sve da se zaštite ekonomije zemalja i održi privredniu rast.
Mjere Evropske unije
Lideri EU se sporo dogovaraju o mjerama koje treba preduzeti za obuzdavanje krize. Zapaža se uzdržanost u djelovanju i stiče dojam da se kasni u donošenju mjera, a Eurozona se suočava s drastičnim ekonomskim padom, jer su mnogi poslovni sektori zatvoreni.
Evropska centralna banka je najavila stimulativne mjere, uključujući smanjenje kamatne stope i zatražila od centralnih banka država da razmotre mjere za sprečavanje negativnih posljedica Coronavirusa. Svakoj zemlji je potreban poseban fond za borbu protiv pandemije.
EU formira Fond solidarnosti vrijedan 37 milijardi eura. Ustanovljen je i investicioni fond od 25 miljardi eura za pomoć nacionalnim zdravstvenim sistemima, malim i srednjim preduzećima i zaposlenim radnicima, kako bi se ublažili negativni efekti pandemije. EU će sredstvima solidarnosti pomoći zračnim kompanijama da ostanu u zračnim lukama, čak i ako ih ne koriste zbog pada prometa.
Članice EU će moći zadržati i neiskorištena sredstva iz strukturnih fondova, koja su se trebala vratiti u proračun, što će im poboljšati likvidnost.
Od Evropske centralne banke (ECB) se očekuje fleksibilniji odnos prema nenaplativim kreditima. U cilju smirivanja tržišta i u težnji da se smanje troškovi pozajmljivanja Evropska centralna banka najavila je program otkupa obveznica od privatnog sektora i država u vrijednosti 750 milijardi evra.
Ekonomski programi evropskih i drugih zemalja protiv pandemije
Ovih dana vlade zemalja širom svijeta ubrzano pripremaju pakete pomoći kojima će pokušati ublažiti teške posljedice, koje će epidemija korone ostaviti na ljude i privredu njihovih zemalja. Mjere su kratkoročne i dugoročne. Neke od tih mjera sadržanih u njihovim paketima pomoći su:
- Smanjivanje kamatnih stopa, u cilju podrške potrošnjii,
- Olakšavanje kreditnih zaduženja kompanijama i građanima pogođenim krizom
- Moratorijum ili odlaganje naplate poreza i otplate dugova malim preduzećima i domaćinstvima, koja su se našla u ekonomskim teškoćama
- Finansijska podrška građanima koji se nađu u karaninu zbog epidemije
Korona virus opasno destabilizira ekonomije evropskih zemalja. U cilju zaštite evropske vlade najavile su stotine miljardi eura pomoći kompanijama, radnicima i građanima pogođenim pandemijom da im se pomogne prevazići krizu. Već najavljeni fiskalni potsticaji iznosiće oko 1% godišnjeg BDP ove godine, a podrška likvidnosti sa garancijama i kroz odložena plaćanja iznosiće oko 10% BDP. Podsjećamo da je u vrijeme ekonomske krize 2008.g. EU upumpala u privredu 200 milijardi eura, što je bilo 1,5% BDP.
Najmoćnije svjetske ekonomije pokreću programe potsticaja u stotinama hiljada milijardi dolara da pomognu svojim ekonomijama i građanima u nadvladavanju posljedica pandemije. Glavni ciljevi su spriječiti dalje umiranje, sačuvati radna mjesta i ograničiti razorne ekonomske posljedice.
Njemačka asocijacija za privredu i trgovinu zatražila je hitan paket pomoći iz dostupnih državnih fondova, sredstva za poreske olakšice, srednjeročne investicije i druge kratkoročne mjere, uključujući i poresku reformu. Njemački Bundestag usvojio je paket vrijedan 750 miljardi eura za ublažavanje ekonomskog uticaja epidemije Coronavirusa. Dodatno je njemačka vlada stavila na raspolaganje još 600 milijardi eura u obliku kreditnih garancija za eventualnu nacionalizaciju firmi koje su zbog pandemije zapale u finansijske teškoće. Osim pomoći u garancijama mjere predviđaju i direktnu finansijsku pomoć malim preduzetnicima i dodatnnu finansijsku pomoć zdravstvu. U paket mjera spada i zaštita podstanara, koji zbog korone nisu u stanju plaćati stanarinu. Vlada će preduzeti sve da stabilizuje ekonomiju i osigura radna mjesta, bez ograničavanja finansijske pomoći. Do 2024.g. obebjdediće se 12,4 milijardi eura za javne investicije, što će omogućiti kompanijama da dobiju subvencije za podršku zaposlenim, koji rade skraćeno radno vrijeme. Njemački proizvođač sportske opreme “Adidas” najavljuje gubitke. Lufthanza prizemljuje najveće prekookeanske avione, a i britanski “Flybe” je u teškoćama zbog pada tražnje.
Velika Britanija je, uz stroge restriktivne mjere, najavila paket pomoći 330 milijardi funti da pomogne kompanijama kojima prijeti kolaps. U V. Britaniji je do sad zaraženo 19.522, a umrlo 1.228, a vjeruje se da će biti uspjeh ako bude manje od 20.000 mrtvih. Sve do 20. marta odnos prema pandemiji bio je neozbiljan, kada je vlada zatražila od Forda, Honde… proizvodnju vitalnih proizvoda za borbu protiv pandemije.
Centralna banka je smanjila kamatne stope za 0.50%, da ograniči negativne efekte epidemije. Naplata poreza od domaćih kompanija u oblasti maloprodaje, ugostiteljstva i zabave zamrznuta je na 12 mjeseci. Najavljena je i pomoć samozaposenim sa 80% njihove prosječne mjesečne plate u naredna tri mjeseca.
U Francuskoj je proglašenio stanje “više sile” zbog pandemije. Francuska priprema masivan plan stimulacija ekonomiji, kojim će se omogućiti kompanijama odloženo plaćanje poreza i drugih obaveza, subvencioniranje kratkoročnog zapošljavanja, ali se očekuje i snažan koordiniran odgovor Evrope. Od državne investicione banke se traži da garantuje zajmove neophodne za prevladavanje problema u protoku novca. Da pomogne kompanijama i radnicima Francuska će u privredu upumpati 50 milijardi evra za pomoć malim preduzećima i radnicima koji su ostali bez posla i najavila 300 milijardi evra garancija za korporativno zaduživanje. Francuska očekuje smanjenje BDP za 1%.
Italija je od Evropskih država najpogođenija sa pandemijom. Za borbu sa corona virusom Italija je obezbjedila 25 miljardi eura za pomoć radnicima i zdravstvenom sistemu i povećala budžetski deficit na 2,5% sa ranijih 2,3%. Obezbjediće se i dodatna sredstva za zdravstvenu zaštitu, suspenziju plaćanja poreza i olakšice za ugrožene kompanije i domaćinstva. U cijeloj zemlji je odložena otplata kredita, a predviđen je moratorij na dugove malih preduzeća i domaćinstava, koja su se zbog corona virusa našla u teškoćama. Prije nego od EU, Italiji je pomoć Italiji stigla je iz Kine, a potom Rusije i Kube, a nedavno i Njemačke.
Španija, teško pogođena pandemijom kao i Italija, najavila je mobilizaciju privatnih fondova i 200 milijardi eura podrške. Punu platu primaće svi koji budu kod kuća, ali će radne dane morati naraditi.
Kanada je najavila smanjenje referentne kamatne stope i kreditni paket 7,5 milljardi am. dolara za pomoć kompanijama. Svima koji ostanu bez posla u naredna tri mjeseca isplaćivaće se mjesečno $2,000.
Australija će usmjeriti u potrošnju 11 miljardi dolara.
Novi Zeland je najavio paket potsticaja vrijedan 7,3 milijarde dolara.
Indija je u panici, jer je 1,3 milijarde ljudi je u karantinu. Pakistan i Indija vozove pretvaraju u pokretne bolnice i povećavaju mjere zaštite.
Iran je među najpogođenijim zemljama sa corona virusom. Trenutno je preko 20.000 zaraženih, a umrlo 1.556 ljudi. Iran je odbio ponuđenu pomoć SAD i smatra da mu SAD trebaju ukinuti ranije uvedene sankcije, koje otežavaju borbu protiv pandemije. Zbog američkih sankcija Iran nema neophodnih resursa za pomoć ugroženim.
Zemlje zapadnog Balkana su u najtežim vanrednim uslovima ostale prepuštene same sebi. Dodatni problem za neke od njih je što je EU 15. marta uvela restrikciju izvoza zaštitne medicinske opreme. U Srbiji, a još ranije u Italiji, to su shvatili da evropska solidarnost ne postoji. I dok Evropska komisija pokušava naći zajednički pristup 27 svojih članica, pomoć Italiji, Srbiji, S. Makedoniji stiže iz Kine.
Srbija priprema paket vrijedan 5,1 milijardu eura za podršku privredi i građanima da prebrode pandemiju, a to je skoro 50% budžeta ili 11% BDP. Cilj je spasavanje velikih i malih preduzeća, poljoprivredne proizvodnje i ljudi. Pomoć države dobiće velika i mala preduzeća, poduzetnici, zanatlije i građani. Malim preduzećima obezbjediće se pomoć od 700 miliona eura, a državnim garancijama olakšaće se zaduživanje preduzeća. Banke će obezbijediti 2 milijarde eura za likvidnost. Svim radnicima biće isplaćen minimalac za 3 mjeseca, po 250 evra (ukupno 750), ali samo onim firmama koje nisu otpustile više od 10% radnika. Država će svim zanatlijama koji posrću zbog pandemije tri mjeseca isplaćivati minimalne zarade. Povećaće se plate zdravstvenim radnicima, a penzionerima isplatiti jednokratna pomoć od 4.000 dinara. Svi poslodavci mogu odložiti plaćanje dospjelih poreskih obaveza do kraja godine. Predviđena su i direktna davanja preduzećima u visini minimalne zarade za preduzetnike, mala i srednja preduzeća i 50% minimalne zarade velikim preduzećima, čiji radnici idu na prinudni odmor zbog smanjenog obima posla. Svim punoljetnim građanima Srbije isplatiće se jednokratno 100 eura. Za održanje likvidnosti preduzeća obezbjeđeno je 2,2 miliona eura kreditnih sredstava.
Slovenija je najavila pomoć stanovništvu i privredi 3 milijarde eura, za prevladavanje posljedica epidemije Covid-19.
Bosna i Hercegovina je tek usvojila Odluku o privremenom finasiranju, a razmatraju se mogućnosti da se budžet prilagodi potrebama borbe protiv pandemije i ublažavanje ekonomskog udara. Još nije usvojen paket mjera protiv pandemije, a nisu ga još donijele S. Makedonija, Crna Gora i Kosovo. U BiH nema dobre saradnje između entiteta; nije ih mogla ujediniti ni ova velika nesreća. Vlasti Rs koriste i vrijeme krize da prodube jaz između entiteta i države. Uveli su vanredno stanje, koje nije bilo ni za vrijeme agresije na BiH, po nekima, kako bi uspostavili granicu između Rs i FBiH, odnosno između entiteta i države, što je suprotno Dejtonskom sporazumu. To pokazuje da se država mora postaviti na pravo mjesto, jer se sa krizom ovakvih razmjera ne može nositi drugačije.
U okviru mjera za prevladavanje krize predlaže se oslobađanje privrede fiskalnih nameta na neko određeno vrijeme i odgoda plaćanja odnosno moratorij na kredite od 6-12 mjeseci. Težnja je smanjiti opštu potrošnju u budžetima i preusmjeriti dio sredstava za subvencije privredi. Mogli su se čuti i prijedlozi da se svima koji ostanu bez posla umjesto redovne plate isplaćuje 700 KM, s tim da 50% tog iznosa snosi poslodavac, a 50% država.
Prioritetno treba ulagati u ono što u zemlji ne pravimo. Treba praviti hranu! Zemlja koja ima svoju hranu neće imati problema. Od velike važnosti je stimulisati ulaganja u poljoprivredu, posebno proljetnu sjetvu, kao i to da se zasiju površine koje nisu do sada sijane, a one čine skoro polovinu poljoprivrednih površina u zemlji.
Važna mjera biće rebalansi budžeta svih nivoa, od opština, preko kantona i entitea do države, radi preusmjeravanja budžetskih sredstava i povećanja potrošnje i po cijenu programiranog budžetskog deficita. Postoje prijedlozi da se odgodi plaćanje PDV, da država plati doprinose ili da se plate kasnije.
U zemljama regiona, kao i BiH, ozbiljno se razmišlja o donošenju “Corona zakona”, u kojem bi jedna od mjera trebala biti umjereno smanjenje LD javnom sektoru, radi izjednačavanja sa radnicima u privredi, za vrijeme trajanja kriznog perioda.
U BiH je ovih dana iz SAD stigla pomoć u medicinskoj opremi, a pomoć su najavile Turska i Norveška. EU će dati 80 respiratora, a iz evropskih fondova BiH je planirana pomoć 80 miliona euravra od MMF, što čini 50% od do sada uplaćene kvote u fond.
Hrvatska je usvojila paket od 3,9 miljardi evra za pomoć privredi i građanima za borbu protiv pandemije. Cilj je sačuvati radna mjesta i održati likvidnost i time što će se odgoditi javna davanja poreskim obveznicima koji su u teškoćama. Na tri mjeseca ( uz mogućnost za još 3 mjeseca) odgodit će se plaćanja: poreza na dohodak, poreza na dobit, doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Odgodit će se plaćanje zakupnine zakupcima i korisnicima poljoprivrednog zemljišta, koje je u vlasništvu RH. Hrvatska banka za obnovu i razvitak i komercijalne banke osigurat će obrtna sredstva za reprogramiranje postojećih kredita. Povećaće se sredstva za zajmove malim poduzetnicima do 25.000 eura, uz greis period od godinu dana. Općinama, gradovima, županijama i zavodima za zdravstveno i mirovinsko osiguranje odobriće se beskamatni zajmovi. Pogođenim sektorima privrede davat će se potpora za očuvanje radnih mjesta i na 6 mjeseci odgoditi plaćanje pristojbi, članarina…
Kina, koja je prva pogođena epidemijom, prva se oporavlja. Kineski proizvodni kapaciteti vraćaju se u stanje prije epidemije. Kina je najveći izvoznik u svijetu, a oko 60% kineskog proizvoda se stvara na domaćem tržištu. Posljednjih mjeseci njen izvoz je smanjen za 17%, a privredni rast ove godine biće najniži od 1990.g.
Kineska Centralna banka je smanjila kamatne stope i zatražila od komercijalnih banka da odlože naplatu dugovanja ugroženim kompanijama i obezbjede olakšice za doprinose za socialno osiguranje najugroženijim regionima i sektorima ( prije svega za transport i turizam) i jeftinije kredite. Kina je najavila niz drugih mjera, među njima fiskalne transfere i poreske olakšice, naročito za regione jače pogođene pandemijom.
Jedno vrijeme, s početka epidemije, Kinezi su optuživani da su izazvali katastrofu, a sada ih u mnogim zemljama dočekuju kao spasioce. Nakon što je širenje virusa u Kini usporilo, Kina je u 82 zemlje poslala pomoć- zaštitnu odjeću, sanitetski materijal, ljekare i respiratore.
Japan je najavio programe za pomoć kompanijama vrijedne 15 milijardi dolara. Olimpijske igre koje su se trebale održati u Tokiju ove godine, odložene su za narednu godinu.
J. Koreja je najavila paket pomoći $9,8 miljardi, kojim obezbjeđuje sredstva za zdravstvo, brigu o djeci i omogućuje odlaganje naplate poreza na zarade i dodatnu vrijednost.
Vlada Tajlanda je odobrila paket od 12,7 milijardi u cilju podrške ekonomiji uzdrmanoj korona virusom.
Vlada Hongkonga dostaviće svakom građaninu novčani paket 1.280 dolara
Ono što posebno imponira, to je da sportist i njihovi timovi doniraju milione dolara za borbu protiv korona virusa. Trener Mancester City Guardiola donirao je 1 milion dolara. Lionel Messi donirao je milion eura za borbu protiv pandemije. Lonel Messi i Cristiano Ronaldo uplatili su značajna sredstva za borbu protiv pandemije. Lionel Messi donirao je milion eura bolnici. Ronaldo je sa svojim menadžerom J. Mendesom za bolnicu u Lisabonu kupio krevete, monitore, respiratore…Ronaldo je svoje hotele u Portugalu pretvorio u bolnice, u kojima su smješteni zaraženi virusom, o njegovom trošku. A on plaća ljekare i medicinsko osoblje koje ih servisira. Svoj novac donirali su Giofgio Armani i Donatella Versace u Italiji.
Novak i Jelena Đoković donirali su 1 milion evra Srbiji za kupovinu respiratora, a teniserka Ana Ivanović donirala je 35 respiratora za najugroženije. I Luka Jović donirao 50.000 evra Srbiji. U akciju pomoći uključuju se razne organizacije, udružebnja građana i saveyi. Jedno od njih je Bosnian-Canadian Relief Association. I dok sportisti, kulturni i drugi radnici u ovom slučaju, kao i u niz drugih ranijih, sdušno daju svoj teško zarađen novac, najbogatiji ljudi svijeta, uz časne izuzetke, leže na svojim parama i šute. Po onoj narodnoj, da daju drugima, onda nebi oni imali.
Gigantski paket SAD
SAD su usvojile historijski paket vrijedan $2 triliona za oporavak gospodarstva, pomoć pojedincima i firmama, a usvojen je samo jedan dan pošto su SAD pretekle Kinu po broju oboljelih (86.000). Ovo je treći paket koji je odobrio Kongres od početka epidemije. Cilj je zaustaviti ekonomsku krizu, koju je pokrenula pandemija Coronavirusa. Od tog gigantskog iznosa, u privredu će se ubrizgati 1 trilon, a 250 miljardi će biti poslano u čekovima Amerikancima, sa kojima se pokriva dvonedeljna plata. Neki demokratski senatori predlagali su da se svakom odraslom i djetetu u SAD ove godine pošalje $4.500 za prevladavanje ekonomskih posljedica korone.
U SAD je do danas zaraženo 142.000, a umrlo 2.500. Vrh krize se predviđa narednih sedmica. “Biće dobar posao ako bude manje od 100.000 mrtvih”, jedna je od posljednjih izjava pred. Trumpa, koji je rok normalizacije stanja pomjerio do 1. juna ove godine.
Bijela kuća je spremna iskoristiti sva raspoloživa sredstva da nadvlada krizu. Najavljujući prvi paket pomoći od $50 miljardi, Trump je rekao da je ovo samo privremena situacija, koju će svijet zajedno prevazići. I ministar za finansije SAD S. Mnučin nastalo krizno stanje označio je kao “kratkoročni ekonomski problem”.
Američki gigantski paket uključuje direktna plaćanja Amerikancima. Radnici male i srednje firme trebaju novac kako bi preživjeli krizu.
“Svaki dolar kojiu se potroši ulaganje je u živote i životni vijek američkog naroda”, izjavila je Predsjednica Doma Nancy Pelosi. Najveći broj Amerilanaca će kroz par nedelja dobiti ček na $1.200, a za djecu $500. Pomoć neće dobiti oni koji godišnje zarađuju preko $99.000. Iz budžeta će se izvojiti 367 miljardi za mala preduzeća, kako bi mogla isplaćivati plate zaposlenim dok su kod kuće, a osnovaće se poseban fond u iznosu 500 miljardi za pomoć industriji (većim industrijama i avio kompanijama), velikim kompanijama, bolnicama, gradovima i državi, za garantovane subvencije i zajmove. Zatraženo je i $50 miljardi za obezbjeđenje kredita sa niskim kamatama za mala preduzeža, koja su zapala u krizu zbog epidemije.
Prema pisanju Washington posta Bijela kuća planira odvojiti 300 milijardi dolara za pomoć malim kompanijama, kako bi nastavile plaćati zaposlene i izbjegle masovna otpuštanja radnika. Talas otpuštanja naglo je krenuo u restoranima koji su zatvoreni i kompanijama koje su ostale bez posla, a milioini Amerikanaca su morali ostati u svojim kućama. Za samo 7 dana od kada su SAD postale najugroženija zemlja od Korone, 5,3 miliona Amerikanaca je ostalo bez posla. Bez snažne intervencije stopa nezaposlenosti bi mogla otići na 20%. Nezaposleni će ići na biroe i dobivaće mjesečno $600 od svojih saveznih država.
Paketom pomoći obezbjeđuje se i besplatno testiranje, naknada nezaposlenim koji su poslani kući zbog zatvaranja njihovih firmi uslovljenog pandemijom, plaćeno bolovanje dvije sedmice, pomoć za one koji ostanu kod kuća zbog bolesti, u karantinu ili da brinu o drugima.
Pred. Trump traži da se oslobodi i otvori ekonomija…Najavio je ukidanje kamata na savezne studentske kredite, a predviđena je i podrška programu hrane za đake u školama i starije osobe sa nižim primanjima, te više novca za zajednički program federalne i saveznih država za socijalno osiguranje ugroženih Amerikamaca – Medikaid. Uz to se očekuje da osiguravajuće kompanije pokriju troškove liječlenja vezano za koronu.
Federalne rezerve (FED) su smanjile kamatnu stopu za 0.5%, što je prvi put nakon krize 2008.g., a očekuje se još jedno smanjenje kamatnih stopa. FED je usvojio paket potsticaja od 700 miljardi za kupovinu državnih obveznica i najavio još 300 milijardi za kreditiranje firmi i potrošača..
Pandemija će uskoro biti nadvladana i život vraćen u normalu
Ekonomska kriza, kao produkt pandemije Covid-19, aktivnim pristupom kakav se primjećuje u velikom broju zemalja i na svim nivoima, može biti ograničena i svedene na najnižu razinu, bez težih posljedica. Na to ukazuje spremnost i odlučnost najviših svjetskih finansijskih institucija, ali i vlada država, manje ili više zahvaćenim Corona virusom, da bez ustezanja provedu predviđene interventne mjere i ulože ogromna sredstva u razne vidove potrošnje, u mala i srednja preduzeća, u velike kompanije, kako bi se privredna djelatnost mogla uspješno nastaviti, i pored prepreka i ograničenja koje su je zadesile. Iako se vrh pandemije u Americi očekuje ovih sedmica, s pravom vjerujemo da se neće ostvariti crna predviđanja po kojima je 1. April markiran kao dan D, u kojem je astronomski veliki broj radnika trebao ostati bez posla. Ako se to ne dogodi biće to rezultat energičnog, odlučnog i efikasnog zajedničkog suprostavljanja pandemiji, kakav još nije zabilježen u dosadašnjim kriznim periodima. Posebno ohrabruje i činjenica što se broj zaraženih i broj smrtnih slučajeva ograničavaju na određene regije i polako svode, iz čega bi se moglo zaključiti da će se već početkom maja život početi vraćati u normalu.
Provođenjem mjera protiv coronapandemije zaustaviće se umiranje, odbraniti i oživjeti ekonomija, spriječi ekonomski krah i izbjeći recesija. Fabrike će otvoriti svoja vrata, a radnici vratiti na radna mjesta. Đaci i sudenti vratiće se u školske klupe. To će se postići efikasnim zajedničkim angažovanjem na provođenju različitih mjera i uz izdašne finansijske pakete, kakvi do sada nisu raspakivani. Zaustaviće se i pobjediti Covid-19, obnoviti privredna aktivnost i život vratiti u normalu.
Naravno trebaće proći više mjeseci i cijela ova godina da se sve vrati na svoje, da se ekonomija ponovno pokrene i uzme korak, ali to neće više biti pod skepsom i u grču, već sa novom vjerom i optimizmom. S pravom se nadamo da ćemo od ove krize svi nešto naučiti i iz nje izići jači, odgovorniji i spremniji za sve izazove koji nas u budućnosti očekuju. Istina, mi više nećemo biti isti, ani život neće biti isti.
Burlington, 31. Marta 2020 Zijad Bećirević
