slamska zajednica u Bosni i Hercegovini objavila je vaktiju sa značajnim datumima u 2020. godini iz nje izdvajamo:
Sveti mjesec Ramazana počinje u petak, 24. aprila. Inače, mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu, koji nekad ima 29, a nekad 30 dana. Naglasit ćemo i da je godina muslimanskog kalendara kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomjera svake godine za deset dana.
Najodabranija noć prema muslimanskom vjerovanju, Lejletul-kadr, bit će obilježena u utorak, 19. maja 2020. godine. Lejletul-kadr je noć vrijednija od hiljadu mjeseci, a u njoj je počela objava Kur’ana.
Prvi dan ramazanskog Bajrama nastupit će 24. maja 2020. godine, dok će Dan šehida biti obilježen 25. maja.
Tradicionalni mevlud na Buni, odnosno Blagajskoj tekiji, bit će upriličen u subotu, 30. maja. Tradicionalni dani Ajvatovice otpočet će u nedjelju, 28. juna. (Naravno pod uslovom da pandemija koronavirusa prestane)
Dan sjećanja na žrtve Srebrenice i obilježavanje 25. godišnjice genocida bit će obilježen u subotu, 11. jula.
Dan sjećanja na žrtve Prijedora i doline Sane bit će obilježen devet dana kasnije, 20. jula (ponedjeljak).
Dan Arefata, odnosno dan pred obavljanje tavafa (hodočašća K’abe u Mekki) bit će obilježen u četvrtak, 30. jula. Dan Arefata je dan kada hodočasnici iz cijelog svijeta posjećuju brdo iznad Mekke i na njemu mole za svoje najbliže.
Kurban- bajram bit će obilježen u petak 31. jula. Kurban ili Hadži bajram – veliki su mubarek dani, a običaj je klanje kurbana – što je tradicija Božijeg poslanika Ibrahima – i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; i dani hadža – dan boravka nekoliko miliona muslimana u Mekki i Medini. Kurban bajram traje 4 dana.
Nova hidžretska godina odnosno obilježavanje preseljenja muslimana iz Mekke u Medinu, bit će obilježena u četvrtak, 20. augusta.
Potom slijedi Dan Ašure, koji nastupa u subotu, 29. augusta.
Posljednji značajni datum u ovoj godini, dan rođenja poslanika Muhammeda bit će obilježen u četvrtak. 29. oktobra.
Muslimanski kalendar je lunarni, mjesečev kalendar i godina ovog kalendara je kraća 10 dana od godine sunčevog kalendara. Ovakav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra – preseljenje Muhameda iz Mekke u Medinu. Hidžra se dogodila 622. godine.
