Republika Hrvatska u svom zakonodavstvu ne poznaje pojam teritorijalnih voda Bosne i Hercegovine i svi brodovi koji iz međunarodnih voda uplovljavaju u BiH ili iz nje isplovljavaju moraju proći graničnu i policijsku kontrolu Hrvatske, što je suprotno Konvenciji UN-a o pravu mora i razgraničenja na moru koja zemljama, između ostalog, omogućuje i slobodan pristup međunarodnim vodama.
Ovo se može zaključiti iz odgovora Ministarstva transporta i komunikacija BiH na jedno od poslaničkih pitanja, a u kojem se ističe i to da Hrvatska praktično ne želi uopšte da razgovara na ovu temu.
“Bilo kakvo nepoštovanje zakonskih propisa Republike Hrvatske podrazumijeva obavezu plaćanja visokih novčanih kazni za vlasnike i zapovjednike plovila koji ne poštuju zakonske propise Republike Hrvatske”, kažu u MKT.
Naime, još 2016. godine, Savjet ministara BiH donio je Odluku o imenovanju članova BiH u Zajednički tim za pregovore sa Hrvatskom o primjeni Konvencije UN-a o pravu mora i razgraničenja na moru. Nakon toga, od nadležnog ministarstva Hrvatske traženo je imenovanje članova Zajedničkog tima, i poslije više urgencija, krajem 2018. godine iz Hrvatske je stigao odgovor da “nema potrebe za formiranjem posebnog međudržavnog pregovaračkog tijela koje bi bilo zaduženo za razmatranje otvorenih pitanja povezanih s granicom na moru, s obzirom na to da postoji Međudržavno diplomatsko povjerenstvo za identifikaciju i održavanje državne granice.”
Ovaj problem da brodovi ne mogu ni ući u BiH ni izaći iz nje bez znanja i kontrole Hrvatske traje decenijama, a u posljednjih petnaestak godina u BiH se vodi rasprava o potrebi donošenja zakona koji bi regulisao oblast pomorske plovidbe, ali i plovidbe unutrašnjim plovnim putevima.
Međutim, još ne postoji konsenzus o njegovom donošenju, odnosno o tome da li predložena zakonska rješenja treba da tretiraju oblast pomorske plovidbe i plovidbe unutrašnjim plovnim putevima kroz jedan ili dva odvojena zakona.
Zbog nepostojanja ovog zakona, BiH u suštini nije pomorska zemlja, jer nema administraciju, autentičan registar brodova, dužnosti i prava obalne straže nisu definisana, a trenutno ne postoji ni strateška odluka u BiH da se ispune uslovi za dobijanje statusa i države zastave.
Koliko u BiH ima spremnosti da se riješi problem mora i izlaska u teritorijalne vode, možda najbolje govori podatak da je još 2001. godine Savjet ministara BiH Predsjedništvu BiH dostavio analizu u kojoj se govori da je rješavanje međunarodnog graničnog prelaza u Neumu, sa sigurnosnog aspekta “pitanje svih pitanja”, međutim lokalna zajednica do danas nije pronašla lokaciju za taj granični prelaz.
Izet Bajrambašić, predsjednik Pomorskog društva BiH, rekao je da nadležne institucije BiH još od 1994. godine nisu uradile ništa kada je riječ o kršenju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH te međunarodnih prava na moru od strane Hrvatske.
“Treba Hrvatsku natjerati da izmijeni svoje zakonodavstvo”, rekao je Bajrambašić ističući da je Hrvatska svojim zakonodavstvom proglasila državni suverenitet na više od 14 kilometara kvadratnih morske površine i 24 kilometra obale kopna BiH te oduzela sva prava mora koja pripadaju BiH.
Uroš Vukić /NEZAVISNE NOVINE
