Kultura predstavlja najljepše mostove spajanja među narodima. Kroz moj skromni doprinos kulturi Bošnjaka imao sam priliku da se upoznam sa brojnim stvaraocima, slikarima, književnicima moderatorima, i promoterima na različitim kulturnim manifestacijama Bošnjaka đe sam bio ili učesnik ili gost. Uvjek sam se trudio da u tim kontaktima sklopim nova prijateljstva. Mirzu Lubodera sam upozano na ,manifestaciji ,,Veče sevdaha, poezije i bihorskog plamena”, koja je održan u sali Centra za kulturu Petnjica mjeseca jula 2019 godine a koja je bila organizovana u sklopu programa ,,Zavičajne staze”-Bihor. Pored toga što je bio moderator navedene večeri Mirza Luboder je govorio pjesmu ,,Srebrenica” nakon koje je minutom ćutanja odata počast nevinim žrtvama Srebrenice. Ovu pjesmu govorio je sa toliko emocija da ste imali utisak da se i sami nalazite na tom krvavom stratištu stradanja Bošnjaka. Mirza Luboder je jako posvećen očuvanju, prezentaciji i promociji kulture Bošnjaka na samo u Crnoj Gori već i van njenih granica. Autor mnogobrojnih tekstova, osvrta, na život značajnih ličnosti o kulturi su samo dio iz njegovog bogatog opusa. Rožaje kao grad dalo je puno istaknutih stvaralaca iz svijeta književnosti, likovne umjetnosti, prosvjete, istorije samim tim i on sa punim pravom pripada toj plejadi. Njegovo visoko obrazovanje, erudicija, skromnost, intelekt je nešto što se posebno ističe i što krasi njegovu ličnost. U brojnim lijepim razgovorima koje smo vodili uvjek je tu kao pravi prijatelj sa kojim mogu da razmijenim i podijelim svoje mišljenje. Gotovo je nezamislivo bez njegovog učešća u bilo kom kulturno-umjetničkom programu i njegovog ličnog doprinosa folklornim večerima različitim ansamblima i muzičkim sadržajima. Posebno se kod njega ističe lijepa riječ kojom je kako u recitatorskim tako i u dramskim nastupima plijeni publiku kao i na mnogobrojnim književnim promocijama. Društvo ili narod bez ideje, i kulture nema ni istorije, zahvaljujući pojedincima poput Mirze Lubodera taj duh Bošnjaka se lijepo čuva i oblikuje. Indijski aktivista i borac za prava Mahatma Gandi jednom je zapisao: ,, Čovjek će postati velikanom u srazmjeru svoga zalaganja za dobrobit ljudi oko njega. ” Ta dobrobit Mirze Lubodera se ogleda duži niz godina i najbolje svjedoči o veličini njegove ličnosti ali i o skromnosti jer nikada neće sebe staviti u prvi plan već mnoge druge.
Njegov stilski i jezički izraz u duhu bosanskog jezika je savršeni sklop koji ide uz njegovu ličnost i sve kulturološke apekte. Bošnjačka kulturna baština je važan civilizacijski segment Crne Gore i na tom putu Mirza Luboder je dao onaj najbolji dio sebe. Njegov doprinos Rožajama ogleda se i na portalu koji on vodi i uređuje ,,Rožaje todey” đe uvjek odgovorno prezentuje sve informacije vezane za svoj grad afirmišući sve značjane projekte ne samo iz sfere kulture već i iz mnogih drugih oblasti. Dobrota i humanizam Mirze Lubodera su neprevaziđena životna načela na kojima su brojni Bošnjaci izgrađivali svoj identitet i sebe ali i društvo u cjelini. Humanizam Mirze Lubodera predstavlja jednu od najvećih etičkih vrijednosti. Siguran sam da je on samo jedan od brojnih primjera Bošnjaka koji može služiti mlađim naraštajima kao uzor. Sa druge strane Mirzin intelektualni integrizam omogućava svakom časnom pojedincu da prepozna doživljaje koji određuju čovjekovo postojanje i čine da tradicija, lični identitet i prošlost kao dimenzija vremena budu dostupni ne samo Bošnjacima već i svima nama koji izučavamo kulturu Bošnjaka. Njegov vanredan glumački dar, glas, lik i habitus, posebno su izraženi. Veliki književnik Mehmed Meša Selimović je mudro zapisao u svom djelu ,,Tvrđava” : ,, … ono što se ne može objasniti samome sebi, treba govoriti drugome. Sebe možes obmanuti nekim dijelom slike koja se nametne, teško izrecivim osjećanjem, jer se skriva pred mukom saznavanja i bježi u omaglicu, u opijenost koja ne traži smisao. Drugome je neophodna tačna riječ, zato je i tražiš, osjećaš da je negde u tebi, i loviš je, nju ili njenu sjenku, prepoznaješ je na tuđem licu, u tuđem pogledu, kad počne da shvata.
Kultura je oduvjek bila izvor, začetak i početak svakog novog vremena i njegovog duha kao dio neprolazne otmenosti, tradicija, folklora, književnosti, običaja učenja o postojanju, čovjeka o društvu, istoriji, religiji i životu i to je Mirza Luboder veoma dobro prepoznao. Patrijarhalna kultura, kao paradigma ispravnog i dobrog života, đe smo uz prijateljski razgovor uvjek Mirza Luboder i ja imali svrhu, i mjeru u svim našim susretima. Njegov društveno-kulturni angažman mogu da sagledam kao moralne podsticaje, krupne, dalekoumne i dalekosežne uticaje, i međuljudsku empatiju i privrženost svim Bošnjacima. Kulturološko nasleđe, Bošnjaka, nisu samo uspomene, već blistavi sjaj prošlosti koji traje i za kog zaborava nema. Taj dio svog kulturnog nasljeđa čuva i oblikuje Mirza Luboder kao istinski reprezent ne samo Rožaja već i čitavog Sandžaka. Kao neiscrpna riznica kulturno nasleđe koje čuva i publikuje Mirza Luboder je najljepši dio onog što zovemo današnjica. Bez poznavanja autoriteta ovakvih plemenitih i časnih pojedinaca poput Mirze Lubodera kao i bez prošlosti i umnog vrednovanja vitalnih obrazaca Bošnjaka i njihovog kulturnog i duhovnog nasleđa, ne mogu se otvarati ni velika vrata budućnosti. A oni (Bošnjaci) stoje na tim vratima kao jedna od najljepših dragulja u kruni savremene Crne Gore ali i Evrope.
Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
