Pangea mreža – Njemačko-bosanskohercegovačka mreža za ekonomiju, obrazovanje i akademiju osnovana je sa ciljem povezivanja profesionalaca, poduzetnika, akademika i studenata bh. porijekla. Time se pangea mreža definiše kao putokaz za nove generacije bh. dijaspore u Njemačkoj, jer prije osnivanje pangea mreže nije postojala organizacija koja bi na ovaj način povezivala individualno uspješne ličnosti u jednu zajedničku organizaciju.
Oni su mreža koja okuplja sve etničke i religijske grupe koje danas žive u Bosni i Hercegovini. Upravo je takav jedan pluralistički, tolerantni i integrirajući pristup jedino dugoročno rješenje za Bosnu i Hercegovinu, kako za umrežavanje njene dijaspore tako i za samo društvo u Bosni i Hercegovini.
Tim povom razgovarli smo sa Ahmedom Spahićem iz Pange-e koji kaže da Pangea mreža ima tri cilja.
„Kao prvo, želimo uvezati bh. dijasporu u njemačkom govornom području na jedan novi način, tj. kroz online i offline aktivnosti, te kroz našu platformu pangea inside, koja služi kao digitalna verzija naše mreže i omogućava direktnu komunikaciju članove mreže, kontaktiranje iskusnih profesionalaca u kontestku mentorstva i transfera i znanja i nudi pregled otvorenih pozicija za rad.
Drugi cilj je da se bh. dijaspora u njemačkom govornom pordručju definiše kroz obrazovanje i uspjeh. S tim u vezi pokrenuli smo mentorski program sa preko 25 iskusnih profesionalaca iz različitih branši koji stoje mladim studentima na raspolaganju, kada je riječ o odabira smjera studiranja, univerziteta i buduće profesije.
Treći cilj našeg djelovanja je građenje mostova između Bosne i Hercegovine i Njemačke u političkom, ekonomskom u kulturnom smislu. Naše saopštenje povodom čestitki neustavnog Dana bh. entiteta RS od strane dvojice parlamentaraca može se gledati kroz ovaj cilj. Nekad je potrebno srušiti prvo most koji naprimjer vodi do čestitanja neustavnog Dana bh. entiteta RS, pa nakon intenzivnog razgovora izgraditi novi most baziran na činjenicama i poznavanju konteksta. U budućnosti ćemo nastaviti zagovarati evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine kao punopravnu članicu Evropske Unije i reagirati na pojave kao što su bile čestitke povodom 09. januara“, kaže Spahić.
Među prvima ste reagovali na čestitke 9. januara koje su došle iz Njemačke, tačnije od njemačkih političara. Potom ste razgovarali s parlamentarcima Njemačke. Šta su Vam rekli, kakak je njihov stav o 9. Januaru?
Radilo se je o neformalnim razgovorima koji su uobičajni u političkom kontekstu, gdje se ne iznose sadržaji sa istog. Pangea mreža je gdin. Kaufmann-u i Haser-u ponudila razgovor ove vrste kao konstruktivni znak i sa željom uspostavljanja jednog dijaloga. Nije nam u interesu bilo djelovati isključivo destruktivno, nego smo imali cilj ukazati na određende činjenice u kontekstu 9. Januara. Međutim, ono što možemo reći, jeste da su oba parlamentarca uvidjeli grešku i političku dimenziju svojih čestitki.
Razgovori ovog tipa tipično traju oko 15 do 20 minuta, gdin. Kaufmann i Haser su sa nama razgovarali duže od sat vremena, što je jako bitno napomenuti. Pored nezaobilaznih temi poput negiranja genocida, veličanja ratnih zločina, diskriminacije nesrba u bh. entitetu RS i kršenju Ustava BiH i Ustava bh. entiteta RS po pitanju proporcionalne zastupljenosti svih naroda u javnim institucijama, prvenstveno smo naglasili evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine, promociju ekonomskih odnosa između Njemačke i Bosne i Hercegovine te moguće projekte u budućnosti. Oba parlamentarca su izkazali spremnost saradnje upravo na temu pomirenja i suočavanja sa prošlošću, tako da mislim da sljedeće godine nećemo imati potrebu ponovo slati zvanična saopštenja u centrale CDU-a u Njemačkoj i pokrajini Baden-Würrtemberg.
Njemačka vlada potvrdila je Kristijana Šmita kao kandidata za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Kakva su vaša saznanja i šta BiH može očekivati od Šmita. Hoće li biti na tragu Pedija Ešdauna i politike provođenja bonskih ovlasti ili recimo na tragu Švarc – Šilinga koji uopće nije koristio bonske ovlasti?
U ovom trenutku to nije moguće odgovoriti sa sigurnošću, samo možemo interpretirati oficijelna saopštenja i, možda i bitnije, čitati između redova. Njemačka je od prije, a pogotovo od 2005. godine i dolaska Angele Merkel na poziciju kancelarke SR Njemačke, zajedno sa Francuskom i Velikom Britanijom igrala, ili bolje rečeno, trebala igrati ključnu ulogu na euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine.
Navest ću par primjera, zašto kažem „trebala je igrati“: Neprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava više od 10 godina, reforma pravosudnog sistema, konstantno dovođenje u pitanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine od strane Milorada Dodika, proslava neustavnog Dana bh. entiteta RS, održavanje neustavog referenduma u vezi neustavong Dana bh. entiteta RS, odlikovanje presuđenih ratnih zločinana od strane institucija bh. entiteta RS, nazivanje studentskog doma po presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, negiranje genocida u Srebrenici i nepostojanje zakone o zabrani negiranja genocida (kao što je slučaj u Njemačkoj), konstantno omalovažavanje međunarodnih predstavnika, prije svega Visokog predstavnika Valentina Incka – mogao bih nabrojati još dosta primjera. I sve ovo je prošlo bez konkretne akcije međunarodne zajednice, bez osjećaja potrebe uvođenja sankcija od strane Evropske Unije za destruktivno djelovanje pojedinaca. Pod premisom da je Njemačka i zvanični Berlin od 2005. godine jedan od glavnih faktora u međunarodnim odnosima, ne vidim zašto bih došlo da naglog preokreta i korištenja bonskih ovlasti.
Je li kandidovanje Šmita pokazatelj da se Njemačka u nekom novom zamahu vraća kao faktor u BiH?
U izjavi Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke o kandidaturi Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika piše, da sa ovom kandidaturom „Njemačka preuzima inicijativu za vraćanje zemlje na međunarodnu političku agendu. Njemačka vlada ima veliki interes za razvoj Bosne i Hercegovine i podržava buduće članstvo države u Evropskoj uniji.“
Kao što sam ranije rekao, Njemačka je uvijek bila faktor u BiH i postavlja se pitanje, zašto u proteklih 10-15 godina nije bilo ovakve inicijative za vraćanje BiH na međunarodnu politčku agendu, pogotovo ako znamo, da je Njemačka već imali svog visokog predstavnika, gdin-a Švarc – Šilinga.
Bit će zanimljivo pratiti isto tako koordinaciju sa drugim relevantnim faktorima, prije svega sa novoizabranim predsjednikom SAD-a Biden-om i zvaničnim Briselom. Ako ovo preuzimanje odgovornosti Njemačke bude u kontekstu izjava predsjednika Biden-a, da posao na promovisanju pravde, pomirenja i funkcionalne, multietničke Bosne i Hercegovine nije završen, te da će značiti rad na ispunjavanju obećanja Dejtonskog mirovnog sporazuma – „prosperitetnu, pravednu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu u srcu Europe – cjelovitu, slobodnu i mirnu“, kao što je izjavio gdin. Biden, onda kao pangea mreža snažno podržavamo tu inicijativu.
U BiH su neki domaći i strani akteri iznosili stav da je Šmit posljedica dogovora Merkel i Putina. Trebaju li se građani BiH pribojavati toga i koliko je istine u svemu tome?
Ponovo se vraćam na izjavu Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke, gdje se kaže da se je kandidatura gdin. Schmidta odvijala „u uskoj koordinaciji s međunarodnim partnerima i članovima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira […]“.
Ako je to zaista slučaj, onda nema potrebe da se građani BiH pribojavaju. Međutim, treba pogledati i drugu stranu i navedene stavove i stavljati u kontekst zvanične izjave Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke. Sama inicijativa dolazi upravo u vrijeme predaje vlasti u SAD-u, nakon prvih saznanja u medijima, prije svega na portalu „Istraga.ba“, nije bilo adekvatne reakcije i objašnjenja zvaničnog Berlina povodom ove inicijative. I možda kao najvažniji detalj u ovom kontekstu treba shvatiti izjavu Dragana Čovića u emisiji „1 na 1“ na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) 20. januara 2021. godine, gdje kaže „ […]
Ako će ta osoba [Christian Schmidt] u značajnoj mjeri voditi politiku koju zagovara kancelarka Merkel, onda sam siguran da ćemo vrlo brzo dobiti klasičnu transformaciju uloge OHR-a. Ja se nadam u narednih godinu, dvije dana da će se OHR izmjestiti iz BiH i da će biti neko zaštitno tijelo izvan okvira Ustava koje neće utjecati na ustavna određenja u BiH“. Predsjednik Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) u istom gostovanju poistovjećuje građansko uređenje Bosne i Hercegovine sa bošnjačkom ili muslimanskom državom i spominje Islamsku deklaraciju kao osnovu te ideje. Želim da vjerujem da ovi stavovi nisu i stavovi zvaničnog Berlina i da ove riječi mogu dovesti do promjene stava Johanna Sattlera, šefa Delegacije Evropske unije (EU) u BiH, koji Dragana Čovića naziva „šampionom evropskih integracija”. Zaista se nadam će ovo sve ostati teorije koje se u praksi neće obistiniti. Kao pangea mreža ćemo svakako pomno pratiti situaciju i reagovati na adekvatan način.
Patria
