U junu mjesecu sjećamo se jednog značajnog događaja: 7. juna 2021. navršilo se tačno 29 godina od osnivanja Bosanskohercegovačkog saveza, kasnije Saveza bh. društava (kasnije udruženja) u Švedskoj, jednog od najaktivnijih u Svjetskom savezu bh. dijaspore.
Piše: Fikret TUFEK
BH Savez, kasnije Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj, formiran je 7. juna 1992. godine u Örebru, u vrijeme dok je u Bosni i Hercegovini bjesnio rat i kada je vršen progon stanovnistva sa svojih vjekovnih ognjišta, pa je i u Švedsku pristiglo oko 60 hiljada gradjana iz BiH, prema podacima iz 1994. godine.
Savez bh. udruženja u Švedskoj je osnovan sa ciljem da okupi bh. građane i objedini rad tada 10 bh. udruženja sa 3.803 člana, te da proširi djelovanje u svim sredinama u kojima su u to vrijeme privremeno boravile izbjeglice iz BiH, i da se u prvom redu humanitarnim radom pomogne domovina Bosni i Hercegovini.
Osnivanjem škola bosanskog jezika u Švedskoj, sportskih društava i drugih sekcija, radilo se na očuvanju maternjeg jezika, kulturnog blaga, bosanskohercegovačkih tradicija i običaja. Savez je rastao iz godine u godinu, do rekordnog broja od 129 bh. udruženja 1998. godine; najveći broj članstva, od čak 16.000 članova zabilježen je 2002. godine, dok su, 20 godina nakon osnivanja 2012. godine, djelovala 54 bh. udruženja sa preko 10.000 registriranih članova.
Prema riječima sadašnjeg predsjednika Kenana Jašarspahić, na 30. godišnjoj skupštini 29. maja 2021. godine: „Savez bosnskohercegovačkih udruženja u Švedskoj trenutno ima preko 7.000 registriranih članova koji su organizaciono povezani kroz tri regionalne organizacije i u 40 bh. udruženja“.
U Švedskoj je 2012. godine živilo ca 85.000 građana iz Bosne i Hercegovine. U periodu
1. januara 1995. do 30. aprila 2012. godine 62.226 bh. državljana dobilo je uz bh. i švedsko državljanstvo. Danas se računa da u Švedskoj živi više od 100.000 doseljenika iz BiH, koji su u Švedsku došli po osnovu agresije na BiH 1992 – 1995. godine i kasnije spajanjem porodica.
Inicijativa u Göteborgu – osnivačka skupština u Örebru
Grupa entuzijasta i patriota, koja je sebe nazvala ”Inicijatori za osnivanje Bosanskohercegovačkog saevza”, sastala se u Göteborgu 26. aprila 1992. godine i postigla suglasnost o potrebi osnivanja Inicijativnog odbora za osnivanje Saveza, čiji bi članovi bila postojeća udruženja, ali i ona koja formiraju prognanici iz Bosne i Hercegovine. Sastanku su prisustvovala po 2 predstavnika iz 7 gradova: Göteborg, Surte, Örebro, Skövde, Huskvarna, Karlskoga i Malmö. Formiran je Inicijativni odbor, za čijeg je predsjednika izabran Idriz Karaman.
Skup predstavnika udruženja, koji je proglasen osnivačkom skupštinom, održan je 7. juna 1992. godine u Örebru. Stauts delegata na skupstini imala su po 4 predstavnika udruženja iz 9 gradova i 10 udruženja: Göteborg, Surte, Stockholm, Huskvarna, Skövde (2 udruženja), Malmö, Karlskoga, Norrköping i Örebro. Skupštini je prisustvovalo 40 delegata.
Za podsjećanje, da se ne zaboravi
Kao gosti na osnivačkoj skupštini BH saveza u Švedskoj bili su: Sten Sodebrg, član parlamenta Švedske i Hazim Lolić, predstavnik ”Udruženja za mir i humanitarnu pomoć BiH” iz Stockholma. Radno predsjedništvo: Idriz Karaman, Himzo Fazlić, Rejhan Musić, Irfan Hadžić i Dedo Kozlica.
Sve odluke su usvojene jednoglasno, izuzev naziva saveza, odlučeno je na kraju ipak da se zove ”Bosanskohercegovački savez u Švedskoj”, a bilo je prijedloga i za ”Bošnjački savez”.
Članovi prvog Glavnog odborabili su: Idriz Karaman predsjednik, Himzo Fazlić, Bedrudin Hondo, Dedo Kozlica, Irfan Hadžić, Ali Malkoč, Hamdija Tabaković, Rešad Kruejzi, Asima Pašalić, Mirsada Mecan, Ibrica Zukanović i Emir Poljo.
Tri podpredsjednika Saveza bili su: Himzo Fazlić, Bedrudin Hondo i Irfan Hadžić; sekretari: Emir Poljo i Ibrica Zukanović; blagajnici: Hamdija Tabaković i Rešad Krujezi; Odbora za rad sa ženama, predsjednica Azra Kulić i Odbor za rad sa omladinom, predsjednik Samir Burzić; referent za sport bio je Salih Šehalić.
Inicijativa za pokretanje ”Glasa BiH”
Na 2. Sjednici Glavnog odbora Saveza bh. udruženja u Švedskoj, 2. avgusta 1992. godine, Glavni odbor je zaključio da se radi na informisanju švedske javnosti o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i da se traži emisija na bosanskom jeziku na švedskom radiju, te je pokrenuta inicijativa za pokretanje svoga glasila, ”Glasa BiH”, koji će izići u februaru 1993. godine u Štockholmu.
Fikret Ferhatović:
– U decembru 1992. godine. dobio sam zadatak od Glavnog odbora Saveza da pokrenem novine ”Glas BiH”. Tri mjeseca poslije izišao je prvi broj i novine su registrirane prema švedskim propisima. Postavljen sam za odgovornog urednika, mada nisam novinar, ali se računalo da ću iskoristiti ranija iskustva potrebna za tehničko opremanje, uvođenje rutina rada kao i održavanje kontakta sa švedskim organizacijama.
Registracije BH saveza u Švedskoj: august 1992. godine
Registracija Bosansko-hercegovačkog (BH) saveza u Švedskoj bila je u drugoj sedmici augusta 1992. godine. Jedan od prvih zahtjeva Državnom zavodu za doseljenike Švedske bio je izdvajanje iz Jugoslovenskog saveza i uspostava legitimeteta BH saveza. Formirana je i radna grupa za obilazak izbjegličkih centara, aktivno se radilo i na traženju prevodilaca na bosanskom jeziku.
Prikupljanje novčanih priloga i druge pomoći Bosni i Hercegovini bio je glavni zadatak BH saveza u Švedskoj, pa je osnovan i prvi Odbor za humanitarnu pomoć, čiji je predsjednik bio Suljo Halalkić.
Glavni odbor je donio među ostalima i odluku da se za pomoć Bosni i Hercegovini prikuplja mjesečno 100 kruna po osobi.
Neposredno nakon registriranja Bosanskohercegovačkog saveza u Švedskoj u augustu 1992. za kontakte sa švedskim vlastima bili su zaduženi Himzo Fazlić, Ali Malkoč i Fikret Ferhatović.
Prvi prognanici iz BiH april – juni 1992. godine
Prvi prognanici iz BiH dolaze u Švedsku u periodu april – juni 1992. godine, da bi do konca 1992. godine bilo oko 20.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, a do polovine 1994. preko 65.000 prognanika. Najviše su bili smješteni u izbjegličkim centrima širom Švedske. Učenje švedskog jezika i slanje pomoći Bosni i Hercegovini, te očuvanje bh. kulturnih tradicija, bili su u prvom planu. Veoma je značajna bila uloga Saveza u organiziranju bosanskohercegovačkih građana u Švedskoj.
BHRF
