Pregovori o promjeni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji se vode na osnovu formulacije “legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda” su pregovori o projektu trećeg entiteta, ustvrdio je u martovskom intervjuu za RSE Bodo Weber, analitičar, politolog i saradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina.
Političari koji se javno zalažu i žele profilirati kao demokrate i koji nastoje biti kreatori nove, građanske Bosne i Hercegovine morali bi više čitati, a manje palamuditi. Historija nam je takva kakva je, u vihoru rata možda se ustroj Bosne i Hercegovine i nije mogao učiniti drugačijim, a i da jeste sada je bespredmetno o tome razgovarati, bilo, traje, vrijeme je da se to prekine.
Ipak, palamuditi o onome čemu niste dorasli, što baš i ne razumijete je političko samoubistvo iz zasjede. Jedno takvo nedavno je počinio lider Naroda i pravde Elmedin Konaković. I to iz Banja Luke, sa režimske televizije SNSD-a, koja zastupa jedino stavove srpskog naroda, iskrivljuje istinu, negira genocid…
Otišao Elmedin Konaković pa iz studija Mate Đakovića zaplivao na talasima “Herceg Bosne”. Kao bivša perjanica SDA, danas izbjeglica u dresu svoje stranke, Konaković se odlučio na medijski pakt sa Draganom Čovićem poručivši da “Bošnjaci ne trebaju birati političke predstavnike Hrvatima”. Čini se da je Čovićev san o trećem entitetu, makar i u formi izborne jedinice dobio novog partnera. Vadio se Konaković da su mu montirali izjave, rezali snimke, ali ni to mu nije uspjelo, jer postoji cjeloviti snimak.
Ovo je zemlja u kojoj politički marketing nije zaživio, a predsjednici stranaka, a ima ih skoro 300, obnašaju sve funkcije, osim predsjedničke, oni su i portparoli i marketing menadžeri i sve drugo. To je prvi dokaz da nismo dospjeli do istinski razvijenog društva.
Drugi dokaz je činjenica da kolovođa svih procesa u najbogatijem kantonu se zalaže za političke procese po principu getoiziranog izbornog sistema u getoiziranoj državi, onom principu zbog kojeg već deceniju traje politička kriza u Bosni i Hercegovini.
Osim što je naljutio građane, Konaković je izjavama sa svog banjalučkog izleta naljutio i opozicionare, potencijalne koalicione partnere u budućnosti. Među prvima je reagovao lider Nezavisnog bloka Senad Šepić, objasnivši Konakoviću da je “tužno vidjeti sa koliko se populizma, ali i neznanja, posebno o državnim pitanjima u samo par minuta gostovanja na režimskoj RTRS razotkrio. On vjerovatno ne kuži, ali to slabi opoziciju, pokazuje da nema kapacitet i tako samo jača vlast”.
Još veći šamar Konakoviću je u Banja Luci stigao od banjalučkog SDP-ovca Vojina Mijatovića: “Tri godine ginemo u Banja Luci za građansku državu, od početne podrške koju je SDP BiH kao građanska partija od 146 glasova imao, došli smo do 2.100 glasova za tri godine. A onda sinoć na režimskom rtrs-u naš koalicioni iz Sarajeva podrža torovsku podelu. Vreme je za pospremanje!”.
Ostatak SDP-a nažalost je prešutio Konakoviću, iako je lider NiP-a zapravo izjavio sve ono protiv čega se SDP bori, barem deklarativno. Reakcija je vjerovatno izostala zbog straha od nemira u ionako nemirnoj Vladi KS. A to je daleko od principijelne borbe za građansku, evropsku Bosnu i Hercegovinu.
Još dalje od demokratske Bosne i Hercegovine odmakao se Fahrudin Radončić, za kojeg se od ranje špekulisalo da je na strani HDZ-a i SNSD-a.
Radončić, komentarišući stav Konakovića kaže: “Vidio sam da je gospodin Konaković dobio žestoke kritike dijela političke javnosti zato što je rekao da nije uredu da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva i mislim da je Konaković u pravu. Mi to pitanje pokušavamo riješiti deset godina i uvjeren sam da ćemo ga riješiti”.
Konaković i Radončić očito su odlučili iz temelja podrivati građansko, evropsko i nadasve demokratsko uređenje Bosne i Hercegovine. Niti jedan od njih dvojice nije se zapitao ko Bošnjacima i Hrvatima u entitetu Republika Srpska bira člana Predsjedništva? Ko tim Bošnjacima i Hrvatima u RS bira predsjednika entiteta, koliko su kao konstitutivni narodi zastupljeni u Vladi RS.
Znaju li Konaković i Radončić koliki je procenat zaposlenih Bošnjaka i Hrvata u institucijama i organizacijama RS? Ne znaju, a trebali bi. Baš kao što ne znaju da Čovićev legitimni Slađan Bevanda ne dozvoljava zapošljavanje Srba u HNK. Ne znaju Konaković i Radončić ni kakav je položaj Srba u HNK, kako se tretiraju Bošnjaci i Srbi u nekadašnjem prostoru “Herceg Bosne”, danas kantonima sa većinskim hrvatskim življem.
Znaju li Konaković i Radončić da postoje općine u RS koje krše ustavno pravo Bošnjaka, kao što je Opština Trnovo RS, u kojoj legalno izabrana Bošnjakinja Behija Mulaosmanović doživljava progon, jer u skladu sa Ustavom BiH i RS želi svoje pravo na mjesto predsjedavajuće.
Ili Konaković i Radončić ne čitaju ili ovo nije bio politički lapsus. Preslagivanje na političkoj sceni Bosne i Hercegovine nikada nije završeno, a izgleda da se lideri NiP-a i SBB-a žele učvrstiti na poziciji politikantskog centra, odanog desničarskom HDZ-u.
Jedina je sreća što ni Konaković ni Radončić, kao ni njihove stranke nemaju neku političku snagu u Državnom parlamentu, pa sa riječi na djela mogu preći veoma teško. U suprotnom, svi koji žele modernu Bosnu i Hercegovinu morali bi strahovati od trećeg entiteta.
I na kraju, pitanje za Konakovića i Radončića, šta ćemo sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, preporukama Venecijanske komisije, Rezolucijom Evropskog parlamenta, presudama Ustavnog prava! Ništa od navedenog se ne poklapa sa vašim stavovima o “legitimnom biranju Hrvata”.
Ali i to je vaše legitimno pravo. Zato ćete legitimno otići sa političke scene, jer Čovićev model izborne jedinice “Herceg Bosna” i vječitog predstavnika Hrvata u Predsjednišvu BiH, očito je, odgovara samo neprijateljima razvoja, budućnosti i demokratskog uređenja Bosne i Hercegovine. A vi ste se, gospodo Konakoviću i Radončiću, samo smjestili u to društvo!
Iz getoizirane Bosne i Hercegovine za NAP piše Rasim Belko (rasim@nap.ba)
