Fonetski tom Bosanskohercegovačkog lingvističkog atlasa (BLA) autora Senahida Halilovića, Mehmeda Kardaša, Amele Ljevo-Ovčina i Emire Mešanović-Meša predstavljen je prošle sedmice u Rektoratu UNSA u u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke te Univerziteta u Sarajevu.
Riječ je o knjizi koja je plod petogodišnjeg napora više od trideset saradnika Slavističkog komiteta. Rad na projektu otpočeo je 2016. godine, a tehničku pomoć u realizaciji projekta pružili su Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu.
Izdavači Bosanskohercegovačkog lingvističkog atlasa I: Fonetika su Slavistički komitet (Sarajevo), Institut za jezik (UNSA) i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (Mostar).
Pomoćnik ministrice za nauku i tehnologiju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke Jasmin Branković naveo je da je riječ o kapitalnom istraživačkom izdavačkom projektu koji je trajao više decenija i koji je od ključnog značaja za lingvistiku naše zemlje u kojoj nažalost nema baš previše djela ovakvog tipa.
Profesor Senahid Halilović član je tima koji je priveo kraju rad na prvom tomu Bosanskohercegovačkog lingvističkog atlasa Fonetika. On je ovom prilikom kazao da je riječ o djelu koje su stvarala pokoljenja, u čijoj izradi je sudjelovalo više od 60 saradnika, koji su 70- tih i 80 -tih godina prikupljali građu.
– A onda smo od 2016. godine do prošle godine nas više od 30 prionuli uz tu građu i sačinili prvo djelo te vrste u Bosni i Hercegovini. U ovom prvom temeljnom tomu smo predočili najvažnije fonetske pojave u bosanskohercegovačkim govorima. Pokazali su svu šarolikost i kompeksnost dijalektskog pejsaža, prije nasilnih migracija od 92 do 95. godine – kazao je Halilović.
Profesor Josip Baotić izrazio je zadovoljstvo što je dočekao kraj projekta u kojem učestvuje od njegovih početaka, a čiju realizaciju nažalost nisu dočekli neki od njegovih pokretača.
– Njegovu realizaciju nisu dočekali, između ostalih, akademici Jovan Huković, Asim Peco, Dalibor Brozović koji su zasnivali projekat te sudjelovali u njegovoj realizaciji – kazao je Baotić.
Profesor Baotić naveo je da je projekat svojevremeno uz otvaranje Instituta za jezik inicirao i podržao Hamdija Pozderac.
O značaju lingvističkog Atlasa na promociji su govorili prof. dr. Jožica Škofic (Institut za slovenski jezik Jožica Škofic (Institut za slovenski jezik Frana Ramovša, Slovenija), prof. dr. Gleb Petrovič Pilipenko (Institut slavjanovedenija RAN, Rusija), prof. dr. Helena Grochola-Szczepanek (Instytyt Języka Polskiego PAN, Poljska) i prof. dr. Josip Baotić (Univerzitet u Sarajevu).
Izvor: Fena / Foto: UNSA
