Rusija kao jedan od ključnih vojnih i ekonomskih faktora u Evropi, nastavlja svoju politiku rata, mržnje i proganjana svega što je ukraijnsko. Kroz dugu istoriju Ukrajina je stalno bila pod pritiskom Rusije, do dana današnjeg vrši se neviđeni pritisak ali i svojevrsni teror nad jednom od najstarjih slovenskih država. Da ne zaboravimo strašni period Gladomora 1932-1933 pod Staljinovom represijom. Zatim period II Svetksog rata kao i post-ratni period kada je sve što je bilo iz domena kulture Ukrajine bilo marginalizovano. Takođe u periodu do sloma jedinstvenog SSSR-a mnogi intelektualci Ukrajine su završili u brojnim kazamatima dajući svoj život za jedinu i svetu domovinu.
Ruska Federacija je prije 8 godina započela oružanu invaziju na suverenu teritoriju Ukrajine Autonomnu Republiku Krim i grad Sevastopolj. Agresija Rusije na Ukrajinu nastavljena je u Donjeckoj i Luganskoj oblasti, u Crnom i Azovskom moru i Kerčkom moreuzu. Oružani sukob u Rusiji od 2014. odnio je živote oko 14.000 ljudi, povrijeđeno najmanje 30.000, uključujući civile, i primorao je više od 1,5 miliona ljudi da napuste svoje domove na Krimu i Donbasu da pobjegnu od okupacije koju kontroliše vlada Teritorija Ukrajine. Prvi pokušaj nakon Drugog svjetskog rata da se nasilno zauzme dio susjedne države bio je udar na svjetsku bezbjednost zasnovanu na međunarodnom pravu, uključujući poštovanje međunarodno priznatih granica suverenih država. Privremena okupacija i pokušaj aneksije ukrajinskih teritorija pretvorili su ih u zone neviđenog kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Sistematski se proganjaju svi oni koji se ne slažu sa okupacijom. Rusija maltretira etničke i vjerske grupe Ukrajinaca i krimskih Tatara na privremeno okupiranom Krimu. Uprkos svim naporima Ukrajine i međunarodne zajednice da mirnim putem riješe konflikt koji je stvorila Rusija, agresija Rusije se samo širi. Nedavno neviđeno povećanje ruskih trupa u blizini ukrajinske granice na privremeno okupiranom Krimu i Bjelorusiji nije samo dio pritiska na Ukrajinu, već i deo ucjene usmjerene na dalje podrivanje evropske bezbjednosne arhitekture, normi i principa međunarodnog prava.
Za Moskvu i Putina u igri je nekoliko stvari. Prije svega, u posljednje dvije godine došlo je do značajnih promjena u Evroaziji. Trideset godina od raspada Sovjetskog Saveza obilježeno je u decenbru 2021. godine, kao i 22 godine od dolaska Vladimira Putina na vlast. Svo je to vrijeme Moskva polako “stiskala” svoje susjede. Samo su Ukrajina i tri baltičke države, koje su 2004. godine postale članice NATO-a i Evropske unije, uspjele ostati izvan stiska Moskve. (Sjedinjene Države, nije loše podsjetiti, nikada nisu priznale baltičke države kao dio SSSR-a nakon njihove nasilne reinkorporacije tokom Drugog svjetskog rata.)
Rusija svojim odlukama da prizna „nezavisnost“ okupiranih okruga Donjecke i Luganske oblasti narušava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i legalizuje svoje trupe u Donbasu, koje se tamo nalaze od 2014. godine. Ovo je izjavio predsednik Vladimir Zelenski u obraćanju posle sastanka Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu. „Ukrajina nedvosmisleno kvalifikuje nedavne akcije Ruske Federacije kao narušavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta naše države. Svu odgovornost za posledice ovih odluka snosi političko rukovodstvo Rusije“, istakao je predsjednik. Pored toga, rekao je on, priznavanje „nezavisnosti“ okupiranih okruga Donjecke i Luganske oblasti moglo bi značiti jednostrano povlačenje Rusije iz Minskih sporazuma i ignorisanje odluka unutar „Normandijske četvorke“. „To podriva miroljubive napore i uništava postojeće pregovaračke formate. Današnjim i sjutrašnjim mogućim rešenjima Rusija legalizuje svoje trupe, koje se zapravo od 2014. nalaze u okupiranim oblastima Donbasa. Zemlja koja je podržavala rat osam godina ne može da održi mir, kako tvrdi“, rekao je predsjednik Ukrajine. Volodimir Zelenski je rekao da je o situaciji razgovarao sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, predsjednikom SAD Džozefom Bajdenom, britanskim premijerom Borisom Džonsonom i predsjednikom Evropskog saveta Čarlsom Mišelom. Planiran je i telefonski razgovor sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
On je napomenuo da je danas Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine uputilo zahtjev državama članicama Savjeta bezbejdnosti UN na osnovu Budimpeštanskog memoranduma sa zahtjevom za hitne konsultacije. Pokrenut je i sastanak Savjeta bezbjednosti UN i poseban sastanak OEBS-a. „Insistiramo na punom radu SMM OEBS-a da spriječimo provokacije i dalju eskalaciju“, rekao je predsjednik. Pored toga, prema riječima Vladimira Zelenskog, pokrenut je hitan saziv samita Normandijske četvorke. „Očekujemo jasne i efikasne korake podrške od naših partnera. Veoma je važno da sada vidimo ko je naš pravi prijatelj i partner i ko će nastaviti da zastrašuje Rusku Federaciju riječima“, naglasio je šef države. Predsjednik je uvjerio da je Ukrajina posvećena političko-diplomatskom rješenju i da ne podleže provokacijama. „Možemo jasno da razlikujemo provokacije i ofanzivu agresorskih trupa. Za nas – istina. I nikada nećemo sakriti istinu od vas. Čim vidimo promjenu situacije, čim vidimo porast rizika – sve ovo ćete znati. Sada nema razloga za haotično djelovanje. Učinićemo sve da tako i ostane“, rekao je Vladimir Zelenski. Šef države je zahvalio svim građanima Ukrajine, koji još jednom dokazuju da su Ukrajinci pametna i mudra nacija i da i dalje hladne glave, reaguju mirno i promišljeno.
Saopštenje Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine o odluci Ruske Federacije da prizna „nezavisnost“ takozvanih „DNR“ i „LNR“ Ukrajina osuđuje odluku Ruske Federacije da prizna „nezavisnost“ kvazi entiteta koje je stvorila na privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine, takozvane „Luganske Narodne Republike“ i „Donjecke Narodne Republike“. Ovom akcijom ruska strana je očigledno prekršila osnovne norme i principe međunarodnog prava, Povelju UN, narušila suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama. Odluka Ruske Federacije da prizna takozvanu „Lugansku Narodnu Republiku“ i „Donjecku Narodnu Republiku“ neće imati nikakve pravne implikacije. Ova odluka naglo eskalira situaciju i može značiti jednostrano povlačenje Ruske Federacije iz Minskog sporazuma. Ukrajinska strana razumije namjere Rusije i njen cilj da provocira Ukrajinu. Uzimamo u obzir sve rizike i ne popuštamo pred provokacijama jer ostajemo posvećeni političko-diplomatskom rješavanju rusko-ukrajinskog oružanog sukoba. Po nalogu predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, ukrajinska diplomatska služba trenutno koristi čitav arsenal instrumenata diplomatije da spriječi širenje oružanog sukoba. Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba je u stalnoj komunikaciji sa svojim kolegama radi koordinacije diplomatskih napora i preduzimanja radnji za održavanje sastanaka međunarodnih agencija i samita, kao i privlačenje pomoći odbrane i obezbjeđivanje primjene oštrih sankcija protiv Ruske Federacije. Sljedeće odluke i potezi Ruske Federacije u velikoj mjeri zavise od globalnih reakcija na skorašnja dešavanja. Evropa mora da stane uz Ukrajinu i da joj da punu podršku u borbi za očuvanje njenog integriteta i suvereniteta, jer onako kako je sada sve podsjeća na zločin bez kazne.
Piše: Božidar Prorčić, književnik i publicista
