Opći izbori u BiH održani su 2. oktobra ove godine. Očekivane promjene nisu se dogodile.
Tresla se Bosna od zemlje do neba, a narod još čeka posla i hljeba.
Centralna izborna komisija (CIK) je 4.5.2022.g. raspisala održavanje Općih izbora u BiH. Izbori su raspisani za 2.10.2022.g, uprkos pokušajima da se spriječi njihovo održavanje. U tome su prednjačili HDZ BiH i Dragan Čović.
Izbori su inventura rezultata za 30 godina postojanja Dejtonske Bosne i Hercegovine. Rezultati su razočaravajući. Stagnacija i nazadovanje. Velika očekivanja od izbora nisu se dogodila, iako su izbori proglašavani historijskim. Očekivalo se da će Izetbegović, Dodik i Čović otići u prošlost. To se, ipak, samo dijelom dogodilo.
Učesnici izbora
Na općim izborima učestvovalo je 145 političkih subjekata (90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija), a na glasčkim listićima bilo je 127 političkih subjekata, jer je 8 stranaka istupilo u okviru koalicija, a 10 političkih stranaka nisu imale ovjerene kandidatske liste.
Na glasačkim listićima su imena 7.258 kandidata, od čega : za Predsjedništvo BiH 10, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 752 kandidata, Predstavnički dom Parlamenta FBiH 1.230 kandidata, Narodnu skupštinu Rs 1.429 kandidata, za Predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske 31 kandidat, te za Skupštine kantona u FBiH 3.806 kandidata.
Glasalo se na 5.903 biračka mjesta, a u izbornoj administraciji učestvovalo je 50.000 osoba. Izbore je pratilo 60.000 posmatrača. Izbori će koštati 12.528.000 KM. Ujedinjeno kraljevstvo je obezbijedilo 6.090 siguronosnih pečata, kojima se utvrđuje ispravnost glasačkog listića, po jedan za svako biračko mjesto.
Prema Centralnom biračkom spisku pravo glasa na izborima imalo je 3.368.666 birača, od čega: redovnih 3.277.490, sa statusom raseljene osobe koji glasaju u odsustvu 6.124, sa statusom raseljene osobe koji glasaju lično 15.086, birači koji glasaju preko pošte 63.264 i 6.702 koji glasaju u diplomatsko- konzularnim predstavništvima BiH.
Šta je birano na izborima?
Na izborima je birano 518 članova za organe vlasti : 3 člana predsjedništva BiH, 42 delegata u Parlamentarnu skupštinu BiH (28 iz FBiH – 21 se bira izravno i 7 kompenzacijskih mandata, iz Rs 14 (9 izravno i 5 kompeznacijskih mandata), 98 delegata u Parlament Federacije BiH (73 izravno i 25 kompenzacijskih), 83 zastupnika u Narodnu spuštinu Rs (63 izravno i 20 kompenzacijskih), Predsjednik i 2 potpredsjednika Rs, te u skupštine kantona FBiH: Unsko-sanski 30, Posavski 21, Tuzlanski 35, Zeničko-dobojski 35, Bosansko – Hercegovački -Goražde 25, Srednjebosanski 30, Hercegovačko- Neretvanski 30, Zapadnohercegovački 23, Sarajevski 35 i Kanton 10 – 25.
Bosna i Hercegovina ima tri predsjednika- po jednog iz redova Bošnjaka, Hrvata, Srba, 14 vlada i 136 ministara.
Kandidati za članove Predsjedništva BiH bili su: iz reda bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović (SDA), Denis Bećirović (SDP- Ujedinjeni za slobodnu BiH) i Mirsad Hadžikadić (PzP), iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić (DF) i Borjana Krišto (HDZ BiH), iz reda srpskog naroda Željka Cvijanović (SNSD), Mirko Šarović (SDS) i Nenad Nešić (DNS) i Borislav Bijelić (Stranka Život), Vojin Mijatović (SDP).
Do ovih izbora Članovi Predsjedništva BiH bili su: Šefik Džaferović (Bošnjak), Željko Komšić (Hrvat) i Milorad Dodik (Srbin)
Visoke (državne i druge) funkcije kandidata za Predsjedništvo BiH do sada
Bakir Izetbegović je Predsjednik SDA od 2014. do danas, a od 2010. do 2018. je bio član Predsjedništva BiH.
Denis Bećirović je delegat u Domu naroda od 2019. do sada i Potpredsjednik SDP od 2009.g. do sada.
Mirsad Hadžikadić je Direktor instituta kompleksnih sistema na Univerzitetu Sjeverne Karoline u gradu Charlotte.
Željko Komšić je bio član Predsjedništva BiH od 2006. do 2014, te od 2018. do sada.
Borjana Krišto je bila Predsjednica FBiH od 2007 do 2011.
Milorad Dodik je srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD. Bivši je predsjednik Rs ( 2010 – 2018)i premijer Vlade Rs (2006 – 2010).
Željka Cvijanović je bila Predsjednik vlade Rs od 2013-2018. i Predsjednica Rs je od 2018. do danas.
Nenad Nešić je Predsjednik DNS od 2020. i poslanik u Predstavničkom domu od 2018. do sada
Vojin Mijatović je predsjednik SDP ( Ujedinjeni za slobodnu BiH)
Mirko Šarović je Predsjednik SDS od 2019, a bio član Predsjedništva BiH od 2002-2003.g.
Kandidati za Predsjednika i Podpredsjednike Rs:
Za čelne pozicije vlasti Rs kandidovao se 31 kandidat.
Stranački kandidati za predsjednika/ potpredsjednika Rs bili su: Alen Popović (Novo doba), Senad Bratić (pokret Država), Vladimir Bijelić (Stranka Život), Ljubiša Aladžđić (Srpska napredna stranka), Nikola Suvajac (NS) i Zoran Kalinić (Naša priča RS), Davor Pranjić (HDZ ), Amir Reko (Ekološka partija Rs).
Za funkciju predsjednika-potpredsjednika RS kandidiralo se i 17 nezavisnih kandidata: Dalibor Ivanović, Miroslav Ilić, Cvijetin Milojević, Milan Anđelić, Ćamil Duraković, Ivan Begić, Goran Milošević, Ana Dobrilović, Dušan Dragičević, Gazmend Dačaj, Jelenko Bubić, Miljan Smiljanić, Davor Despot, Slavko Dragičević, Igor Gašević, Duško Đurđević
IZBORNI REZULTATI
Prema 91,97% obrađenih rezultata CIK-e od 3.368.666 glasača glasalo je 1.333.317 glasača, čime je postignuta izlaznost 50%, što je 4% manje od 2018.g. Nevažećih glasačkih listića je 95.076. U FBiH glasalo je 48% birača, u Rs 53% i Distriktu Brčlo 44%.
Nakon objave prvih rezultata zadovoljna postignutim Sabina Čufić iz stranke Narod i pravda slavodobitno je izjavila “Noć miriše na proljeće – Režim je pao!”
Predsjedništvo BiH
Bošnjački član predsjedništva:
Denis Bećirović (Ujed. za slobodnu BiH) 268.195 (57,00%)
Bakir Izetbegović (SDA) 178.054 (37,84%)
Mirsad Hadžikadić (PzP) 24.270 )5,16%)
Hrvatski član predsjedništva:
Željko Komšić (DF) 183.529 (53,61%)
Borjana Krišto (HDZ BiH) 158.781 )46,39%)
Srpski član Predsjedništva:
Željka Cvijanović (SNSD) 275.175 (52,87%)
Mirko Šarović (SDS) 185.828 (35,70%)
Nenad Nešić (DNS) 28.870 (5,55%)
Vojin Mijatović (Ujedinjeni za slob. BiH) 23.781 (4,57%)
U Predsjedništvo BiH ušli su: Denis Bećirović, predstavnik Bošnjaka i Željko Komšić, predstavanik Hrvata iz FBiH i Željka Cvijanović, predstavnik Srba iz RS.
Parlamentarna skupština BiH
SDA (Stranka demokratske akcije) 140.436 (24h,87%)
Koalicija HDZ BiH-HSS-HSP, HKDU, HSPAS,HDU, HSPHB,HRAST 109.743 )19,43%)
SDP (Socijaldemokat. part. BiH) 70.145 (12,42%)
Željko Komšić- Za građ. državu – DF,GS 53.609 (9,49%)
Narod i pravda 42.029 (7,44%)
NES- Za nove generacije 25.810 (4,57%)
Naša stranka 23.082 (4,09%)
HDZ 1990-HNP 19.150 (3,39%)
Stranka za BiH- SBIH 14.373 (2,55%)
Savez za bolju budućnost BiH 11.912 )2,11%)
Koalicija Država- Mirsad Hadžikadić- Platforma za progres 9.571 (1,69%)
BOSS- Bosanska stranka – Mirnes Ajanović 9.066 (1,61%)
Hrvatska Republikanska stranka 8.829 (1,56%)
Pokret demokratske akcije -PDA 7.863 (1,39%)
Bosanskohercegovačka inicijativa – Kasumović Fuad 6.493 (1,15%)
SDBiH Socijaldemokrate BiH 6.278 (1,11%)
Savez nezavisnih socijald.- SNSD- Milorad Dodik 2.768 (0,49%)
Laburistička stranka BiH 1.228 (0,22%)
Bosanskohercegovački BH zeleni 1.000 (0,18%)
PDP- Partija demokratskog progresa 272 (0,05%)
Savez za novu politiku 225 (0,04%)
Ujedinjena srpska 223 ( 0,04%)
DNS – Demok. Narod. Savez 156 )0,03%)
SMS 136 (0,02%)
Lijevo krilo 108 (0,02%)
Re-Balans 105 (0,02%)
BPS- Sefer Halilović 72 (0,01%)
Krug 69 (0,01%)
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
SDA- Stranka demokratske akcije 185.299(25,08%)
HDZ BiH-HSS-HSP, HKDU, HSPAS,HDU, HSPHB,HRAST 118.040 )15,98%)
SDP (Socijaldemokat. part. BiH) 97.111 (13,14%)
Željko Komšić- Za građ. državu – DF, GS 73.409 (9,93%)
Narod i pravda 60.278 ( 8,16%)
Naša stranka 35.301 (4,78%)
NES- Za nove generacije 34.917 (4,73%)
HDZ 1990-HNP 22.081 (2,99%)
Stranka za BiH- SBIH 20.089 (2,72%)
Savez za bolju budućnost BiH 17.273 (2,34%)
Koalicija Država- Mirsad Hadžikadić- Platforma za progres 13.933 (1,89%)
BOSS- Bosan. stranka – Mirnes Ajanović 13.037 (1,76%)
Pokret demokratske akcije -PDA 12.653 (1,71%)
Bosanskoherceg.inicijat. – Kasumović Fuad 9.875 (1,32%)
Hrvatska Republikanska stranka 9.783(1,56%)
SDBiH Socijaldemokrate BiH 7.733 (1,05%)
Savez nezav. Soc.-SNSD- MIlorad Dodik 3.091 (0,42%)
Laburistička stranka Laburisti BiH 1.923 (0,26%)
Bosanskohercegovački BH zeleni 1.364 (0,18%)
PDP- Partija demokratskog progresa 344 (0,05%)
Savez za novu politiku 304 (0,04%)
Ujedinjena srpska 275 (0,04%)
SMS 171 (0,02%)
DNS – Demokratski narodni savez 160 (0,02%)
Lijevo krilo 135 (0,02%)
Re-Balans 129 (0,02%)
BPS – Sefer Halilović 109 (0,01%)
Krug 84 (0,01%)
Narodna skupština Republike srpske
Savez nezavisnih socijaldemokrata- SNSD- Milorad Dodik 220.016 (42,13%)
SDS – Srpska demokrat. stranka 97.210 (18,61%)
PDP-Partija demok. progresa 60.891 (11,66%)
Za pravdu i red- Lista Nebojše Vukanovića 27.938 (5,35%)
Demokratski savez – Demos 26.951 (5,16%)
Ujedinjena srpska 21.162 (4,05%)
Socijalist. Partija Petar Đokić – SNP 19.572 (3,75%)
SDA- Stranka demok. Akcije 19.199 (3,68)
DNS- Demokratski narodni savez 18.468 (3,54%)
Koalicija Država – Mirsad Hadžikadić- PzP 2.406 (0,46%)
Stranka Život 1.525 (0,29%)
Savez za bolju budućnost BiH 1.211 (0,23%)
Bosanskohercegovački zeleni 1.136 (0,22%)
Koalicija HDZ BiH-HSS-HSP, HKDU, HSPAS,HDU, HSPHB,HRAST 1.112 (0,21%)
SDBiH Socijaldemokrate BiH 922 (0,18%)
Bosnskoherceg. Inicijativa -Kasumović Fuad 851 (0,16%)
HDZ 1990-HNP 367 (0,07%)
Lijevo krilo 323 (0,06%)
Re- Balans 288 (0,06%)
SMS 259 (0,05%)
Savez za novu politiku 257 (0,05%)
Krug 2225 (0,04%)
Predsjednik i potpredsjednici RS
Po podacima RTRS sa 81,91% obrađenih listića za funkciju Predsjednika RS vodi Milorad Dodik ispred Jelene Trivić. Njen štab odbija to prihvatiti i ukazuje na krađu izbora.
Milorad Dodik (SNSD) 242.851 (48,80%)
Jelena Trivić (PDP) 212.452 (42,69%)
Potpredsjednici:
Senad Bratić (Pokret država)
Ćamil Duraković, Nezavisni
Jusuf Arifagić (Za državu BiH)
Radoslav Jovičić (DNS) i drugi…
Skupštine kantona u FBiH
Obrađeno listića 765.334 (76,93%). Važećih 714.937 (93,42%), nevažećih 50.397 (6,58%).
Još nema konačnih rezultata.
Fenomen Komšić
Željko Komšić je četvrti put član Predsjedništva BiH. I ovaj put je bio nadmoćan. Za njega su glasali protivnici podjele BiH i stvaranja trećeg entiteta. Njegova pobjeda je ne samo rezultat njegove popularnosti, već i glas otpora politici HDZ-e i HNS-a, koji cijeli izborni tok preko Zagreba i EU rade na izmjeni Izbornog zakona BiH po diskriminatornom modelu Dragana Čovića. Dok se HDZ bude dičio sa Darijom Kordićem i prijetio sa obnovom Herceg Bosne Komšić će biti u Predsjedništvu BiH, iako se to posljednično odražava na odnose, naročito u FBiH. To znači da će Komšićevom pobjedom hrvatsko pitanje i dalje ostati aktuelno, mada je dijelom ublaženo posljednjim izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo Međunarodni predstavnik.
Po nekima ostaje upitno zašto se Čović nije kandidirao, jer Borjana Krišto je bila slab izbor. Čuju se i tvrdnje da je Krišto Bojana trebalo da izgubi, da izazove reakciju MZ.
IZBORNI DOBITNICI I GUBITNICI
Mentaliteti pobjednika i gubitnika su različiti i imaće jakog odraza na postizbornu klimu. Prvi put je u ovim izborima glasovima građana jasno izraženo opšte nezadovoljstvo naroda. U kampanji se manje govorilo o programskim ciljevima stranaka, a više o njihovim liderima.
Pobjednik ovih izbora je ujedinjena opozicija (11 stranaka), koju je predstavljao Dr. Denis Bećirović. Morao je drugi put da pobjedi da uđe u Predsjedništvo BiH. Sa njegovom pobjedom počinje nova faza tranzicije BiH. Izbor Bećirovića je poželjna i dugo čekana promjene, ali nedovoljna.
Dok su na pobjedničkon podiju uz njega stajali njegova supruga Mirela, Fahrudin Radončić, Nermin Nikšić, Elmedin Konaković, Aljoša Čampara Bećirović se zahvalio onima koji su ga podržali i onima koji nisu. U svom pobjedničkom govoru nije likovao. Prvo se sjetio siromašnih i obespravljenih. Pozvao je sve strane da se ujedine u mandatnom periodu 2022- 2026. EU je poručio da je BiH Evropa u malom, šansa i za EU da učvrsti jedinstvo; poručio regionu- Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj da želi iskrenu i ravnopravnu saradnju, pozvao Dijasporu da gradimo zajedno jaču, napredniju, uspješniju BiH. Pri tome moramo biti spreni za reforme. Poručio je i medijima da se moraju mijenjati, vjerskim liderima i građanima da se mijenjaju na bolje. Vrijeme je da se svi osjećaju slobodno i sigurno.
Ipak, bez obzira na neuspjeh Bojane Krišto, HDZ BiH sa koalicionim partnerima je ostvarila veliku izbornu pobjedu. I dalje će biti glavni faktor odlučivanja. Bez njih se neće moći ništa odlučiti. A nije ni čudo, kad im je Međunarodni predstavnik kum. Ukoliko Dragan Čović dobije čelnu funkciju u Vijeću ministara, a sve su prilike, onda je to puna dominacija ne samo nad FBiH.
Izetbegović je doživio debakl, iako je SDA-e održala pa čak i podigla nivo. Ko god da je bio kandidat opozicije pobijedio bi Izetbegovića.
Dodik se zadržao na rubu litice. Nije pao, ali nikad više neće biti čvrst kao ranije, bez obzira na novi mandat Predsjednika Rs, ako bude verifikovan.
Građanima je ostalo vrlo malo. Bilo im važno da sruše postojeću vlast, da dođe do promjene. Promjena nije potpuna, nije ni očekivana, ali je ipak ulaznica u novu demokratsku utakmicu. Građanima je ostala nada, a respektabilan nosilac te nade je Denis Bećirović i 11 stranaka koje stoje uz njega.
Od dijaspore se očekivalo mnogo više. I ovaj put je ostala na marginama, ostala u sjeni. Jedan od uzroka je bio uslovljavanje sa dokazivanjem identiteta i složen i zamoran proces registracije. A rijetko je i pominjana i to samo od nekih u toku predizborne kampanje.
U kratom obraćanju na TV Face povodom ovih izbora Predsjednik Ifimesa Zijad Bećirović je rekao da ljudi u BiH hoće bolji život i da je ovo prvi mali korak, koji može postati velik, sa kojim će se unaprijediti borba protiv kriminala i korupcije i zaustaviti val iseljavanja bh građana. Izrazio je očekivanje da će međunarodni faktori konačno uspostaviti partnerski odnos sa građanima umjesto krimpiranim vlastima.
Upad Međunarodnog Predstavnika u izbrnu noć
Odmah po zatvaranju birališta u BiH javnosti se obratio Međunarodni predstavnik Christian Schmidt i proglasio nove izmjene Izbornog zakona (koje zadiru u Ustav) po narudžbi premijera Hrvatske Plenkovića i za popravku apetita Draganu Čoviću…Izmjene su bile očekivane, ali ne u udarnom terminu izborne noći, kada je izborna groznica bila na vrhuncu. Naravno, po nekim komentarima s hrvatske strane ni to nije dovoljno, jer zahtjev Zagreba je bio da se ponište sve odluke koje su donijeli raniji međunarodni predstavnici u BiH. Željana Zovko je ovaj potez Schmidta ocijenila značajnim za spašavanje države BiH i kao veliki uspijeh Andreja Plenkovića i hrvatske diplomatije. Po mišljenjima drugih Schmidtov paketić je izraz zahvalnosti i naklonjenosti Hrvatskoj, novi ustupak etničkom umjesto građanskom, novi udarac MZ bh demokratiji. U svom obraćanju g. Schmidt je rekao da je to novi korak ka Evropi, sa kojim se uvode novi mehanizmi kojima će biti prevaziđene blokade koje su trajale godinama. Povećan je broj delegata u Domu naroda FBiH.
Prema njegovom saopštenju ovo nije reforma Izbornog zakona, niti očekivana implementacija presuda sudova, koja se i dalje očekuje i traži od parlamentaraca. Ovim izmjenama Schmidt je dodatno pojačao poziciju HDZ-e. Ovo je vrsta dikatature od strane MZ, koja 27 godina ne funkcioniše ispravno, pravi i ponavlja greške. Po mišljenju lidera Narod i pravda nametnuta asimetrična rješenja samo FBiH koja zaobilaze Rs nisu dovoljna.
Christian Schmidt je bio zvijezda večeri. I kao takav može se smatrati najvećim pobjednikom ovih izbora.
Incidenti i nepravilnosti na biralištima
Očekivanja od ovih izbora za većinu su bila velika, dok drugi nisu očekivali nikakve promjene.. Izbori su možda slobodni, ali nakon brojnih nepravilnosti ostaje pitanje koliko su pošteni…Izborna kampanja bila je prljava i pokazala nizak nivo političke kulture. Kralo se i varalo.
Uprkos usmjerenim izmjenama Izbornog zakona, koji je uveo Međunarodni predstavnik radi efikasnijeg provođenja izbornog procesa i pojačane kontrole izbore su pratile određene nepravilnosti. Predizbornu kampanju pratila je otvorena nezapamćena kupovina glasova od strane vladajućih… i bila izražena više nego ikad do sada…Negativan uticaj na izborni tok imala je Hrvatska, pa čak i neki iz EU.
U toku izbornog dana zabilježena su 52 incidenta na biralištima, od toga 26 u FBiH, 21 u Rs i 5 u Distriktu Brčko. Zabolježeni su u Zvorniku, Doboju- Maljevac, Visokom, Tešnju, Iliđi, Bos. Novom, Bos.Dubici, Prijedoru, gdje su uhapšeni članovi odbora. Iz štaba Jelene Trivić
tvrde da je bilo permutovanja glasova u korist Dodika odnosno njegovih, da je Izborni proces kontaminiran.. Jelena ima nula glasova u nekim izbornim jedinicama, čak i u selu u kom je rođena…što govori da je neko i ranije kao i sada omogućavao Dodiku da pobijedi…Bilo je glasačkih listića unaprijed označenih, što je otkriveno na jednom mjestu, a vjeruje se da je bilo više takvih mjesta.
U ovom tekstu nisu sadržani konačni rezultati glasanja, jer Centralna izborna komisija još radi na utvrđivanju rezultata. Očekuju se glasački listići putem pošte, iz inozemstva.
I ovi izbori, kao i svi prethodni, ukazali su na sve slabosti Dejtonskog ustrojstva Bosne Hercegovine. Ostaje nada da će implementacija izbornih rezultata ujediniti snage koje se bore za jedinstvenu BiH i povesti ih putem napredka i prosperiteta.
Burlington, 4.10.2022 Zijad Bećirević
