U Torontu promovisana knjiga “Pamćenja i opomene” autora Emira Ramića, direktora Instituta za istraživanje genocida Kanada Promotori su bili Sanija Hodžić i Hasan Karabegović.Promotori su govorili o knjizi, ali i o radu Emira Ramića. Posebno je istaknut njegov ra za istinu, pravdu, kulturu sjećanja kontinuiran rad za državu Bosnu i Hercegovinu. Svoja izlaganja promotori su završili riječima:”Kada ljubav prema domovini, istini, pravdi i kulturi sjećanja postane volonterska opsesija i profesija, onda dobijemo za rezultat ovo što Emir radi više od dvadeset godina”
Na kraju se obratio Emior Ramić:“Zaborav je saučesništvo u zločinu. Nemamo pravo na zaborav. Borba za istinu i pravdu je osnova našeg postojanja, i za nju se vrijedi boriti. Pojedinac može mnogo uraditi ali kada on energiju, entuzijazam, ljubav prema istini, pravdi, državi, prenese na zajedničko djelovanje u okviru sistema, stvaraju se preduslovi da se u takvom djelovanju rađaju dobri rezultati za dobrobit svih građana i naroda dobre Bosne i Hercegovine. Bilo je mnogo prepreka i prijetnji. Borba za zaštitu ljudskih prava i sloboda i posebno borba protiv revizionista historije i negatora genocida je teška, ponekad i vrlo opasna, što sam ja lično osjetio na svojoj koži. Ono što meni daje snagu jeste ubjeđenje da je borba za istinu i pravdu jedan od najvažnijih ljudskih i civilizacijskih ciljeva.Budimo bar malo bolji ljudi jer sreća ne zavisi samo od toga koliko smo srećni, već zavisi i od toga koliko su sretni drugi zbog nas. Zato se natječimo u dobru, korisnom znanju, lijepom ponašanju, pravdi i istini. Osjećajmo dobro čineći dobro sebi i drugima. Dobimo bitku za dobro u sebi u ime dobra za sve ljude dobre volje”.
Predgovor je napisao akademik Abdulah Sidran, koji je napisao: “Nalazimo se pred djelom jednog od najvažnijih bošnjačkih intelektualaca s početka 20. stoljeća. U našim naučnim i publicističkim edicijama nismo imali ovakvu knjigu, da je na tako malom prostoru kazano tako puno. Djelo Emira Ramića je uistinu šire od svih institucionalnih adresa na kojima je davao svoj nesebični doprinos, u profiliranju kulture sjećanja, u borbi za istinu i pravdu o genocidnoj agresiji, u organiziranju i stasavanju bosanskohercegovačke dijaspore, u borbi za bosanski jezik i obrazovne programe, u kulturnom pregalaštvu i didaktičkoj produkciji, a nadasve u svjedočenju jednog vanserijskog, bezmalo hroničarskog aktivizma, u praćenju i tumačenju aktuelnih događaja. Pred nama je djelo jednog naučnika, jednog publiciste, jednog aktiviste, jednog menadžera i lobiste… Sve u jednom jedinstvenom Bošnjaku, koji je u posljednjih dvadeset i više godina ostavio nekoliko hiljada pisanih i aktivističkih tragova, a taj rad bi, u objektivnim okolnostima, zavređivao jednu naučnu konferenciju, sa nekoliko tematskih cjelina.
…Možda baš u onim tematskim okvirima kako su data poglavlja u ovoj knjizi, uz doprinose koje je Emir Ramić imao u okviru institucija koje je graditeljski podizao”.
Akademik prof. dr Suad Kurtćehajić je napisao Uvod u poglavlja: “ Emir Ramić je napisao svojevrsnu genocidografiju, mapu ili kartu genocida sa osnovnim podacima. To su elementarne lekcije bez kojih više nema ni patriotske kulture ni antifašiastičke higijene u bošnjačkom narodu i općenito u bosanskohercegovačkom društvu, ali i šire. U proteklih dvadeset godina Emir Ramić je pod agendom Naučnih istraživanja objavio preko 700 naslova, od ozbiljnih naučnih radova, do historiografskog tretmana godišnjica zločina i važnih događaja, ali i pravovremenih reakcija na aktuelne događaje koji su zadirali u pitanje ratnih zločina i tretmana pravosudne i povijesne istine. Emir Ramić je napravio most između naučnog tretmana tema iz oblasti kulture sjećanja i potreba savremenog trenutka da se ova važna oblast ne prepusti trivijalizaciji i nepismenosti”.
Akademik prof. dr . Ferid Muhić je napisao recenziju: “ U svom djelu Emir Ramić na svim poznatim činjenicama rekonstruiše autentiču istinu o agresioji Srbije i Crne Gore s jedne strane i Hrvatske s druge strane na Bosnu i Hercegovinu.
Na 221 stranici djelo Knjiga pamćenja i opomene, predstavlja jedan nov metodološki pristup koji rekonstruiše integralnu istorijsku istinu, spašavajući je od zaborava i posebno, od bezbrojnih faksifikata.
Etički fundirana, ova knjiga sadrži i snažnu mobilizirajuću poruku koja kroz upozorenje Bošnjacima, opominje demokratsku i pravdoljubivu javnost cijelog svijeta na zločine koji su pod plaštom istine i pravde počinjeni u Bosni i Hercgovini, ali koji se, takođe, svakodnevno događaju i planiraju u budućnosti u mnogim dijelovima svijeta”.
Emir Ramić Biografija
Profesor Ramić je više od 20 godina angažovan u borbi za istinu, pravdu, kulturu sjećanja, za bolju BiH, za lobiranje i prezentaciju najboljih bosanskohercegovačkih vrijednosti. Bavi se istraživanjem i naučnim proučavanjem zločina genocida, najsloženije društvene pojave u društvenoj stvarnosti. Rezultatima naučnih istraživanja genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava u BiH, ali i šire, i generalizacijom rezultata empirijskih istraživanja, postulativnog značaja i karaktera dao je doprinos zasnivanju, konstituisanju i razvijanju Nauke o genocidu u sistematici društvenih i humanističkih nauka. Domaći i strani analitičari uvrštavaju ga u jednog od boljih poznavalaca genocida.
Kao direktor ugledne naučno istraživačke institucije, Instituta za istraživanje genocida, Kanada razotkrio je i svijetu pokazao razmjere zločina kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH. Dao je veliki naučno istraživački doprinos da se genocid u BiH izučava u kanadskim školama. Poslije pet godina intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio prvu, a nešto kasnije i drugu Rezoluciju o genocidu u BiH. Pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH – Bill -C – 533, {Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}. Pokrenut multidimenzionalni naučno istračivački i lobistički projekat borba protiv negatora genocida. Učestovao u osnivanju Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu. Organizovao stalnu postavku o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava. Genocid u BiH prezentirao kanadskim univerzitetima. Učestvovao u projektu izgradnje spomen obilježje žrtvama genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, prvom takvom spomen obilježju u dijaspori. Naučno istraživačkim i lobostičkim radom učinio da kanadska vlada podrži Međunarodni dana bijelih traka. Uradio i prezentirao elaborat nadležnim kanadskim organima o priznavanju bosanskog jezika i nacionalnog imena Bošnjaka u kanadskom Kulturnom mozaiku. Rezultate fundamentalnih naučnih istraživanja genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava naučno je prezentirao u naučnim djelima.
Profesor Emir Ramić je rođen u Prijedoru, Bosna i Hercegovina. Trenutno živi u Hamiltonu, Kanada. Ramić je osnivač i direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, redovni član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, Asocijacije svjetskih istraživača genocida, Komiteta memorijalnog muzeja holokausta Kanade, Kanadskog muzeja za ljudska prava, Asocijacije “ Svijet bez genocida” i mnogih drugih organizacija za zaštitu ljudskih prava i sloboda širom svijeta. Aktivno je radio i doprinio da se u parlamentima SAD, Kanade, Australije, Evropskog parlamenta i parlamentima desetak drugih država usvoji rezolucija o genocidu u Srebrenici i BiH. Domaći i strani analitičari uvrštavaju ga u jednog od najboljih poznavalaca zločina genocida. Ramić je dobitnik više nagrada i priznanja: Posebne plakete Kanadskog parlamenta za doprinos nauci o genocidu i zaštiti ljudskih prava i sloboda, Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu za posebne zasluge na planu naučnog istraživanja i prezentovanja rezultata naučnih istraživanja o genocidu u Srebrenici i BiH u svijetu, Velike plakete Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, posebnog priznanja Reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazovića za širenje istine o genocidu počinjenom nad Bošnjacima za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, Plakate Parlamenta Kanade za borbu za ljudska prava i slobode, priznanje Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike “Ćamil ef. Avdić” za životno djelo.
Akademik Ramic je autor “Knjiga Pamćenja i Opomene”.
Udruženje “Žena žrtva rata” uvažavajući prijedlog mnogih organizacija i zajednica u BiH i dijaspori, uvažavajući prijedlog mnogih istaknutih pojedinaca u svijetu, posebno u Kanadi, imenovalo je akademika Emira Ramića za ambasadora Kulture sjećanja istine i pravde u BiH.
Prilikom posjete Kanadi predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je uručio Plaketu Predsjedništva BiH Emiru Ramiću za dogogodišnji rad na planu odbrane i jačanja bosanskohercegovačkih interesa u Kanadi.
BHDINFODESK
