Pred Komitetom za vanjske poslove Parlamenta Velike Britanije počelo je saslušanje Christiana Schmidt, visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
“Mislim da smo u Centralnoj izbornoj komisiji mogli otkriti slučajeve prevara. Odluke oko Izbornog zakona donijele su brzu uspostavu Parlamenta, pogotovo na državnom nivou. Takozvane reformske stranke SDP, NIP, NS i drugi, odnosno osmorka HDZ i SNSD uspostavili su vlast na državnom nivou.
Formiranje vlasti na federalnom nivou je usporeo jer se veže za zastupljenost naroda u rukovodstvu FBiH, jer jedna stranka ne učestvuje u vlasti, već u opoziciji. Ali donijeli su dobre prve odluke, do su dobri budžeti na nivou države i Federacije.
Ljudi i građani traže sigurnost, ima nekih stvari koje treba promijeniti u oblasti zakonodavstva”, kazao je Schmidt u uvodnoj riječi saslušanja.
PITANJE Koliko ste optimistični? Sjećam se između 2003. i 2015. godine nije vidljiv napredak?
SCHMIDT: To jeste izazov i problem. Prethodne godine nismo uspjeli okupiti zajednice da se uspostavi zajednički stav i te političke integracije. Ne bih rekao da je to nedostatak kod konstitutivnih naroda, nego kod političkih klasa, koje igraju igru na nacionalnim linijama, odgovorio je Schmidt.
Ne postoji parlamentarna većina da se riješe i pitanja presuda Evropskog suda o ljudskim pravima. Ne govori se o tome kako zadržati mlade, imamo dramatičan odlazak mladih iz BiH, tako da se moraju provesti neke privlačne mjere
PITANJE Vaše odluke o Izbornom zakonu su bile kontraverzne, kako će one doprinijeti provedbi Dejtona?
SCHMIDT Zaista bih volio raditi na provedbi odluke Sejdić – Finci. Oni ne pripadaju konstitutivnim narodima. To se treba riješiti. Na žalost, Ustavni sud je odlučio da se to mora uraditi prvo na državnom pa na nivou entiteta. Pokušao sam uraditi dvije stvari. Prvo da dođe do izbora, jer nije bio planiran budžet.
Nismo imali zasjedanje Ustavnog suda FBiH i Vijeće za nacionalni interes. Tako da sam naredio da sada to mogu uraditi i to je provedeno.
U sastavu Doma naroda ne postoji proporcionalnost. Trebalo je dati malo veću prednost. Sve je to složeno.
PITANJE Reforma koju ste uveli u izbornoj noći, kako nas je to udaljilo od nacionalizma i zašto ste donijeli samo odluku za Federaciju?
SCHMIDT Ne možete očekivati da visoki predstavnik mijenja sve probleme iz proteklih 27 godina, tako da sam odlučio ovo uraditi. U proteklom periodu u Federaciji nismo imali novu vladu i to je najveće nepoštivanje demokratije. Gledao sam da dođe do funkcionalnosti. U kratkom periodu imamo funkcionalan Parlament. To ne odgovara na ključni problem koji ste vi govorili.
Bila je jedna opća klauzula o zaštiti vitalnog interesa, ja sam sklonio tu listu i smanjio ono o čemu sudije treba da odluče. Trebamo smanjiti uticaj vitalnog nacionalnog interesa. Samo sam povećao broj delegata u Domu naroda.
PITANJE Možemo li čuti malo više o izbornim reformama iz jula 2022. godine?
SCHMIDT Ja sam bio kritikovan. Ja ovo uzimam lično. Ovdje se radi da se svi vrate na scenu. Oni moraju ići tim putem. Ako mislimo, čekajte na nešto, a već 15 godina svi ovdje posluju uz pomoć međunarodne zajednice. Od marta do maja imali smo pregovore.
PITANJE Zašto ste odabrali 2. Oktobar
SCHMIDT Odbijam svaku kritiku. Dajte da budemo fer. Samo da vidimo šta sam ja uradio. A to je reforma Ustava.
PITANJE Zašto ste čekali od jula do oktobra
SCHMIDT Vidio sam sve nacrte. Ovo je bio konačan nacrt i donio odluku. Vijeće za provedbu mira me insistiralo da radim na pitanju funkcionalnosti Doma naroda. Sada imate veće mogućnosti.
PITANJE Kako ćete deblokirati proces uspostave vlasti u FBiH?
SCHMIDT Ja sam ga deblokirao!
PITANJE Kada će biti formirana nova Vlada FBiH?
SCHMIDT Nije na meni da odlučujem o formiranju Vlade FBiH. Osmorka ima većinu u Zastupničkom domu. U Domu naroda SDA je osigurala većinu sa koalicionim partnerima u Klubu Bošnjaka. Jedan se delegat umjesto sa osmorkom okrenuo SDA.
PITANJE Morate sada usvojiti izmjene i dopune Vaših prijedloga?
SCHMIDT Još uvijek ne govorimo o rješenju u Ustavu FBiH, već u rješenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sada je potrebno da se dogovara.
PITANJE: Nekoliko članova Vlade iz Rs su na listama sankcija SAD i Velike Britanije. Da li ste razmatrali da ih sankcionišete?
SCHMIDT Ponekad bih volio da sam poput Paddyija Ashdowna, ali on je bio u drugačijem okruženju. Ne bih to odbacio, ali neću to sada koristiti. Možda bi trebalo razmišljati o nekom finansijskom uslovljavanju. Republici srpskoj treba novac. Dodikova odluka da nagradi Putina nagnala nas je na drugi pravac.
PITANJE Brine nas ono što smo vidjeli 9. januara ili da se i dalje negira genocid. Ključno je ukloniti sve one koji ovo rade. Voljela bih čuti Vaše mišljenje o ruskom utjecaju u BiH. Da li su neke stranke bliske tom ruskom režimu?
SCHMIDT SNSD je pokazala dosta simpatija prema Rusiji. Ali bih pravio razliku između historijskih veza i politike. Vidjeli smo u Beogradu da Rusi imaju centar (Wagner grupa) za regrutovanje, a naravno predsjednik Aleksandar Vučić nije pristao na to.
PITANJE HDZ je dva puta glasao protiv sankcija Rusiji. Imamo SNSD, Noćne vukove. Čini se da jačaju odnosi snaga na terenu i Putinu?
SCHMIDT U ime svih građana nakon formirnja vlasti moramo imati jasan stav. Do sada sam čuo razumne stavove. Član Predsjedništva BiH nedavno je razgovarao u Briselu i treba obnoviti mandat NATO-a ovdje. Slažem se da su ljudi zabrinuti. Meni treba evropska, britanska i američka podrška, ali mislim da do sada nismo loši.
PITANJE Vezano za kritike da ste favorizirali HDZ i da ste dobili nagradu od premijera Hrvatske.
SCHMIDT Nagradu premijera Hrvatske sam dobio prije više godine. Tu ne vidim ništa sporno. Mislim da to nema veze s mojom odlukom o funkcionalnosti vlasti. Vidio sam da neki prave političke kampanje od moje odluke, pa sam odlučio da odluku saopćim nakon zatvaranja biračkih mjesta. HDZ je dominantna u hrvatskom klubu, SNSD je u srpskom, a SDA ima podijeljenu ulogu, zato što su izgubili položaj u Predsjedništvu BiH. Iskreno ne vidim kako sam dao prednost bilo kome. Brojke govore o proporcijama kakve su bile ranije.
Možda bi neko mogao reći da nisam riješio problem etničkih razlika, ali moramo izvršiti reformu kompletnog Doma naroda. Treba razmišljati o regionalnom pristupu domova, a ne prema etničkom sastavu stanovništva.
Ne vidim da sam nekome dao prednost. Sadašnje izmjene veliki broj podržava. Mada puno toga još treba uraditi.
PITANJE Čini se da je BiH stvorena ali i uništena pričama. Kada političari traže razgovore s Vama oni propituju odgovore. 2021.godine ste postali visoki predstavnik, sada imamo nagradu Putinu. Pitam se da li ste razmišljali kada ste postali visoki predstavnik da vratite nagradu premijeru Hrvatske. Te nagrade su primali osuđeni ratni zločinci?
SCHMIDT Moram reći da sam 2012. godine dobio nagradu kao član Vlade Njemačke. Tu se radilo o nezavisnosti Hrvatske, Slovenije i BiH. Ne razumijem argumente na koje se Vi pozivate. Nisam shvatio razlog.
PITANJE Govorim o nagradi Red Ante Starčević. U oktobru 2022. godine premijer Hrvatske kazao u Saboru da se nakon više godina pokušaja riješilo pitanje hrvatskog naroda u BiH. Stvoren je narativ o izbornoj reformi koji nismo željeli vidjeti.
SCHMIDT Garantujem Vam da ovdje nisam da svjedočim Parlamentu. Moje odluke su moje odluke. Sutra idem u Beograd. Razgovaram sa svim državama u ovom regionu. Ako postoje sumnje o mojoj reputaciji i ugledu prvo bih rekao da to nije lijepo prema meni. Oni koji me znaju trebali bi se suzdržati ovakvih komentara.
PITANJE Kako se osjećate da strana vlada pokušava sugerisati da su oni utjecali na Vašu odluku
SCHMIDT Ne bih predložio da se to radi!
PITANJE Koliko vlade Srbije i Hrvatske imaju utjecaja na unutrašnja pitanja u BiH?
SCHMIDT Mislim da je to veoma važno. Imate jasne slučajeve uplitanja u unutrašnja pitanja u BiH kroz status potpisnika Dejtonskog mirovnog sporazuma. Vidjeli smo dosta uplitanja predsjednika Hrvatske, koji je došao u situaciju da je proširenje NATO-a na Finsku i Švedsku povezao na izmjene Izbornog zakona u BiH. Srećom, Parlament u Zagrebu nije slijedio njegove komentare. Imamo bliske odnose sa Srbijom. Niti Hrvatska niti Srbija do sada nisu uradile bilo šta da se naruši teritorijalni integritet BiH. Vučić je rekao da poštuje teritorijalni integritet.
Imali smo i inicijativu Otvoreni Balkan. Ponekad u BiH imamo jedan dio koji daje podršku, a drugi koji ne podržava. Potrebno je da se bolje uspostavi nivo saradnje i da se time više dovodi do internih odluka. To će onda spriječiti druge da provode utjecaje.
PITANJE Šta se dešava po pitanju državne imovine?
SCHMIDT Sve glasine da ja nešto dogovaram sa Dodikom su glupost. Prošle godine sam blokirao nezakonite odluke NSRs. Oni su to ponovo sada pokušali da uvedu. Kada sam predložio zakon na državnom nivou, Dodik je rekao da će tražiti autonomiju.
Nakon 10 godina ne činjenja, treba riješiti problem u kojem imate imovinu, a niko ne zna kome ona pripada. Ne želim više slušati kako se tajno sastajem s Dodikom.
PITANJE Šta britanska vlada može uraditi da se smanje etnonacionalne podjele i ojača stabilnost?
SCHMIDT Diplomatska briga na visokom nivou u smislu sigurnosti na nivou NATO-a je velika. Želim se zahvaliti na stavovima prema odlukama koje sam donio i želim Vas zamoliti da dobijem podršku za daljni rad. Tražio bih podršku da Potočare i mjesta genocida izdvojimo na državni nivo.
Patria
Schmidt pred Britanskim parlamentom: Ja ne formiram vlast, volio bih da sam nekada kao Ashdown
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt saslušan je danas u Westminsterskoj palati ispred Komiteta za vanjske poslove Velike Britanije gdje je govorio o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Sjednicu Komiteta otvorila je predsjedavajuća Alicia Kearns koja je od visokog predstavnika na početku tražila da kratko opiše aktuelnu situaciju u Bosni i Hercegovini.
“Drago mi je da se stvari kreću. Postoji dinamika koju nismo imali prošle godine jer smo imali blokadu iz RS-a, posebno Milorada Dodika, tada člana Predsjedništva BiH. Vratili su se u institucije. Održani su izbori. Nisam siguran da je CIK mogao detektovati sve probleme. Koalicije se uspostavljaju, prošle sedmice formirano je novo Vijeće ministara. Nju čine Osmorka, HDZ i SNSD”, rekao je Schmidt.
Alicia Kearns (Screenshot: Britanski parlament)
Naglasio je kako je najveći problem trenutno formiranje vlasti u FBiH.
“Izazovno je formiranje vlasti na nivou FBiH, ali nedavno je usvojen budžet. Što se tiče kandidatskog statusa za EU. Ne mislim da je ovo pitanje za diskusiju u Velikoj Britaniji, ali moram reći da je BiH dodijeljen kandidatski status u decembru. To nije početak pregovora i postoji još mnogo toga za uraditi do toga. Nadamo se da će ovo donijeti neku promjenu u posvećenosti ka evropskim integracijama”, poručio je visoki predstavnik.
Na pitanje da li među građanima BiH postoje podjele, Schmidt je odgovorio kako su te podjele više zastupljene među političkim elitama.
“Ne bih rekao da postoji podjela među konstitutivnim narodima i ostalima već među političkom klasom. Oni igraju igru etnonacionalističkih narativa. Imamo ozbiljne odluke Evropskog suda za ljudskog prava koje su u suprotnosti sa diskriminacijom koja postoji. One još nisu primijenjene. Nadam se da će momentum eurointegracija moći unaprijediti situaciju. Ključni problem je odlazak ljudi. Političari vole pričati o različitim pozicijama, izbornom zakonu, ali oni ne govore o tome šta se može uraditi da se zadrže mladi ljudi. Imamo dramatičan odljev mozgova iz ove zemlje”, ističe Schmidt.
Schmidtu su postavljali pitanja i drugi članovi Komiteta (Screenshot: Britanski parlament)
Na pitanje predsjednice Komiteta Alicie Kearns koje je mjere donio i zašto su one kontroverzne, Schmidt je ponovio da je pokušao napraviti tri stvari.
“Ustavni sud je odlučio da se odluke Evropskog suda moraju prvo provesti na nivou države, a onda na entitetima. Pokušao sam tri stvari. Prva je da se izbori uopće i organizuju, što se odnosi na budžet za organizaciju izbora. Tu sam donio odluku. Također, nismo imali Ustavni sud na nivou Federacije BiH. Zato što tri godine sudije nisu imenovane”, objasnio je Schmidt.
Ipak, Kearns se zadržala na ovom pitanju te je pitala kako su ove odluke pomogle na udaljavanju države od etnonacionalizma. Također, tražila je da objasni zašto se odluke odnose na FBiH, a ne i na RS.
“To su odluke o funkcionalnosti. Ne možete očekivati da visoki predstavnik riješi sve probleme. Disfunkcionalnost u FBiH dovela je do toga da se nije formirala nova vlada, novo predsjedništvo entiteta. Fokusirao sam se na vraćanje funkcionalnosti i to se dogodilo. Uradio sam jednu stvar, smanjio sam mogućnost upotrebe vitalnog nacionalnog interesa. Moramo reducirati utjecaj nacionalnog vitalnog interesa. Ako bih radio svoj posao ovdje, a da me ne kritikuju, onda bolje da tražim novi posao. 15 godina u ovoj državi sve grupe su radile na izbornoj reformi. Posljednji razgovori su bili u Neumu. Imam razumijevanje za neke koji kritikuju”, ističe Schmidt.
Schmidt saslušan pred članovima Komiteta (Screenshot: Britanski parlament)
Također, tokom razgovora sa članovima Komiteta, Schmidt je još jednom ponovio da je deblokirao procese u FBiH, ali da nije njegovo da formira vlast.
“Nije moje da formiram vlast. Imamo situaciju da Osmorka ima većinu u Predstavničkom domu, a da u Domu naroda FBiH. SDA upravlja Klubom Bošnjaka sa određenim koalicionim partnerima”, ističe Schmidt.
Tokom saslušanja, Schmidt se osvrnuo i na donošenje bonskih ovlasti direktno protiv političkih pojedinaca u BiH.
“Ponekad bih volio biti kao Paddy Ashdown. On je to uradio u drugačijem okruženju. To je uključivalo jako prisustvo SFOR-a, međunarodnih policijskih struktura. Ne bih isključio, ali još to nisam uradio. Moramo razmisliti o finansijskim odnosno ekonomskim uslovima sankcija. RS nije najbogatiji dio države i treba novac”, rekao je visoki predstavnik.
Visoki predstavnik se osvrnuo i na održavanje parade 9. januara, ali i ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini.
“Devetog januara su imali tzv. paradu. Sljedeće godine se ona neće održavati u ovom formatu. SNSD kojim predsjedava Milorad Dodik pokazuju mnogo veza sa Rusijom, uključujući i njega samog. Moja zabrinutost jeste da postoji određeni ruski utjecaj. Vidjeli smo da Wagner ima regrutni centar u Beogradu. Bio sam jasan da ako Wagner pokuša da odvede mlade ljude iz BiH u rat, to je na međunarodnoj zajednici da zaustavi”, ističe Schmidt.
Između ostalog, Schmidt je odgovorio i na pitanje predsjedavajuće Komiteta koje se odnosi na orden koji mu je ranije dodijelila Hrvatska.
“Nagradu su mi dali prije mnogo godina i to kada sam bio član Bundestaga i kada sam se javno zalagao za nezavisnost Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. To nema veze ni sa čim. Što se tiče balansiranog pristupa. Vidio sam u oktobru da neki prave kampanju od mojih odluka. Moram reći da sve ove odluke takve kakve jesu. HDZ je ostao dominantan među Hrvatima, SNSD među Srbima, a SDA je izgubila učešće u Predsjedništvu BiH. Ne vidim da sam favorizirao bilo koga jer je sve ostalo isto, u istim proporcijama kao ranije”, ističe Schmidt.
Na kraju, Schmidt je govorio i o državnoj imovini te je poručio kako nema nikakav dogovor sa Dodikom oko toga.
“Sve te priče o tome da sam postigao tajni dogovor sa Dodikom su besmislice. Moram donijeti odluke o državnoj imovini. Blokirao sam ranije odluke NSRS koje se odnose na to. Nažalost, Dodik igra igru u kojoj ističe da je državna imovina pitanje egzistencije RS-a. To je također besmislica”, pojasnio je.
Na kraju, osvrnuo se i na utjecaj Hrvatske i Srbije na situaciju u Bosni i Hercegovini te je poručio kako on postoji.
“To je nešto što je veoma važno. Imate slučajeve miješanja u interne stvari Bosne i Hercegovine. To su zemlje potpisnice Dejtona. Imamo primjer u 2022. godini kada smo vidjeli mnogo miješanja predsjednika Hrvatske koji je došao u situaciju da povezuje članstvo Švedske i Finske u NATO-u sa izbornim zakonom u BiH. Drago mi je da Sabor nije slijedio tu ideju. Što se tiče Srbije, postoje veze sa državom. Ono što vidim jeste da ni Srbija ni Hrvatska nisu uradile ništa što bi se moglo ocijeniti kao neprihvatanje teritorijalnog integriteta BiH”, zaključio je Christian Schmidt.
Klix
Schmidt najavio reakciju na Dodikov potez: Stižu sankcije RS-u?
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt danas je tokom saslušanja pred Komitetom za vanjske poslove parlamenta Velike Britanije, govoreći u vezi sankcionisanja političara iz entiteta Republika Srpska koji su na crnim listama, kazao je kako se više zalaže za “finansijsko uslovljavanje RS-a” i da u vezi sa tim “EU i Njemačka su blokirali neki novac i sada razgovaramo sa MMF-om i drugima da vidimo šta oni mogu uraditi”.
Schmdit je na početku svoga svjedočenja kazao kako mu je drago što su se stvari pokrenule u BiH što nije bio slučaj prethodnih godina zbog, kako je istakao, blokada predstavnika iz entiteta Republika Srpska. Sada su se ti predstavnici, dodao je, predvođeni entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom vratili u institucije.
Na pitanje da li će koristiti tzv. Bonske ovlasti protiv političare iz RS-a, koji su u vlasti, a nalaze se na crnim listama SAD-a i Velike Britanije, Schmidt je odgovorio da bi volio da je ovo sada vrijeme Paddyja Ashdowna kada je bila snažnija podrška međunarodne zajednice.
“Ponekad BiH volio da sam poput Ashdowna, on je radio u nekom drugom okruženju kada je bilo snažno prisustvo SFOR-a i imali smo međunarodnu policijsku strukturu. Ne bih to odbacio, ali još uvijek ne bih koristio Bonske ovlasti. Više bih razmišljao o finansijskom uslovljavanju. RS je jedan od siromašnijih dijelova BiH, treba novac i podršku. Očito da je Dodikova odluka da se nagradi Putina malo nas je navela na neki drugi pravac. EU i Njemačka su blokirali neki novac i sada razgovaramo sa MMF-om i drugima da vidimo šta oni mogu uraditi. To treba da ima dalekosežne posljedice, a ne samo da se ukloni jedna osoba. Za 9. januar smo u RS-u imali jednu paradu koja je bila prikaz srpskog identiteta, a to nije srpski entitet nego multietnički. 9. januar se veže za Karadžića i ono što je najavio 1991. godine”, zaključio je visoki predstavnik u BiH.
N1
Schmidt saslušan pred Britanskim parlamentom: Volio bih da sam poput Ashdowna
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt danas je tokom saslušanja pred Komitetom za vanjske poslove parlamenta Velike Britanije, govoreći u vezi sankcionisanja političara iz entiteta Republika Srpska koji su na crnim listama, kazao kako se više zalaže za “finansijsko uvjetovanje RS-a” i da u vezi sa tim “EU i Njemačka su blokirali neki novac i sada razgovaramo sa MMF-om i drugima da vidimo šta oni mogu uraditi”.
Schmdit je na početku svoga svjedočenja kazao kako mu je drago što su se stvari pokrenule u Bosni i Hercegovini što nije bio slučaj prethodnih godina zbog, kako je istakao, blokada predstavnika iz entiteta Republika Srpska. Sada su se ti predstavnici, dodao je, predvođeni entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom vratili u institucije.
Na pitanje da li će koristiti Bonske ovlasti protiv političare iz RS-a, koji su u vlasti, a nalaze se na crnim listama SAD-a i Velike Britanije, Schmidt je odgovorio da bi volio da je ovo sada vrijeme Paddyja Ashdowna, kada je imao snažniju podršku međunarodne zajednice iza sebe.
– Ponekad bih volio da sam poput Ashdowna, on je radio u nekom drugom okruženju kada je bilo snažno prisustvo SFOR-a i imali smo međunarodnu policijsku strukturu. Ne bih to odbacio, ali još uvijek ne bih koristio Bonske ovlasti. Više bih razmišljao o finansijskom uvjetovanju. RS je jedan od siromašnijih dijelova BiH i treba novac i podršku. Očito da je Dodikova odluka da se nagradi Putina nas je malo navela na neki drugi pravac. EU i Njemačka su blokirali neki novac i sada razgovaramo sa MMF-om i drugima da vidimo šta oni mogu uraditi. To treba da ima dalekosežne posljedice, a ne samo da se ukloni jedna osoba. Za 9. januar smo u RS-u imali jednu paradu koja je bila prikaz srpskog identiteta, a to nije srpski entitet nego multietnički. 9. januar se veže za Karadžića i ono što je najavio 1991. godine – zaključio je visoki predstavnik u BiH.
– Kandidatski status BiH u EU je politička odluka, pregovori nisu započeti i ima dosta legislativnih promjena, ali vjerujemo da će donijeti pozitivne promjene, ljudi se boje rata nakon ukrajinske invazije i smatraju da je ovo garancija za sigurnost – rekao je Schmidt u obraćanju pred britanskim Odborom za vanjske poslove.
Spomenuo je izbore u BiH, kazavši da su održani “relativno sigurno i pravedno i da je došlo do saglasnosti oko koalicione platforme”.
Britanski zastupnici su ga pitali o odlikovanju koje mu je dodijelila Hrvatska, Red Ante Starčevića, uz napomenu da su ga dobili i ratni zločinci osuđeni u Hagu te zašto nije vratio to odlikovanje. Zanimalo ih je i kako komentira kritike o tome da su nametnute izmjene Izbornog zakona BIH i Ustava FBiH išle naruku samo HDZ-u BiH.
Pitali su ga i zašto je odabrao 2. oktobar, na što je on uzvratio da odbija svaku kritiku.
– Dajte da budemo fer. Samo da vidimo šta sam ja uradio, a to je reforma Ustava – kazao je Schmidt.
Također, britanske zastupnike je zanimalo i zašto je čekao od jula od oktobra da nametne izmjene.
– Vidio sam sve nacrte. Ovo je bio konačan nacrt i donio odluku. Vijeće za provedbu mira je insistiralo da radim na pitanju funkcionalnosti Doma naroda. Sada imate veće mogućnosti – odgovorio je visoki predstavnik.
Upitan “kako će deblokirati proces uspostave vlasti u FBiH”, kategorično je poručio “da ga je on deblokirao”.
Sljedeće pitanje odnosilo se na formiranje nove Vlade FBiH.
– Nije na meni da odlučujem o formiranju Vlade FBiH. “Osmorka” ima većinu u Zastupničkom domu. U Domu naroda SDA je osigurala većinu sa koalicionim partnerima u Klubu Bošnjaka. Jedan je delegat umjesto sa “Osmorkom” krenuo sa SDA – bio je njegov odgovor.
Na pitanje o ruskom utjecaju u BiH, Schmidt je govorio o uredu za regrutovanje u Beogradu, protiv kojeg je “predsjednik Vučić”.
Faktor
