U organizaciji bosanskohercegovačko-švedskog saveza žena u bh. udruženju ”Ljiljan” Växjö održana je izložba vezova Jasne August, promovirana knjiga ”Moja priča, 25 godina poslije” te su se na kraju spontano zapjevale pjesme o BiH, uz kolače i bosansku hranu…
Piše: Fikret Tufek
Više od 70 žena i članova bosanskohercegovačko-švedskog saveza žena u Švedskoj okupilo se u bosanskohercegovačkom udruženju ”Ljiljan” u Växjöu, 4. marta 2023. godine, da se druže i obilježe Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Gosti su bili žene iz bh. udruženja: ”Bosanska krajina” Malmö, „Dukat“ Göteborg, ”BiH” Gislaved, ”BiH” Värnamo i ”Bosna” Borås te domaćini Aktiv žena ”Ljiljan” Växjö, koje su pripremile sve, do „ptičijeg mlijeka“, da se zapamti druženje i proslavi Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koje je zaista dostojno i sadržajno obilježeno.
Dan nezavisnosti BiH
O značaju Dana nezavisnosti BiH i borbama za odbranu Sarajeva, govorio je borac Omer Zuko, koji se borio uz ostale branitelje te pomenuo ulogu i značaj generala Jovana Divjaka, ali i ostalih boraca za odbranu glavnog grada BiH u agresiji na nezavisnu i suverenu državu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj situacija ni 28 godina nakon agresije, nažalost nije dobra.
Ispred Udruženja logoraša BiH u Švedskoj, koje djeluje pri bh. udruženju „Ljilan“ Växjö, koje ima 17 članova plus članove njihovih porodica, govorio je Prijedorčanin Nedin Bećirbegović, koji živi u Växjöu i koji je istakao značaj svih onih koji su se borili i zalagali za Bosnu i Hercegovinu, a Dan nezavisnosti je prilika da se to istakne i ne zaboravi, da to obilježavamo svugdje tamo gdje živimo po svijetu, jer je BiH najraseljenija država nakon agresije i ima više stanovnika u dijaspori!
„Moja priča, dvadeset pet godina poslije“
Uz tako lijepo druženje, Bosni i Hercegovini u čast, bilo je divnih sadržaja: predstavljena je knjiga„Moja priča, dvadeset pet godina poslije“, u izdanju bosanskohercegovačko-švedskog saveza žena u Švedskoj (BHŠSŽ) i podršku Trezvenjačkog obrazovnog saveza u Švedskoj – Nykterhetsrörelsens Bildningsverksamhet (NBV).
„Moja priča, dvadeset pet godina poslije“ je napisana na 203 strane, izdavač i ilustracija DTP: Alen Ajanović, autori knjige 23 pisca amatera, pretežno žene, koje su objavile 81 priču, predgovor je napisao književnik Hadžem Hajdarević, a osvrt-recenziju mr. sc. Aida Kršo.
Hadžem Hajdarević, književnik u Predgovoru: „Mala bilješka o knjizi priča, zapisa, neposrednih sjećanja Bosanki i Bosanaca u Švedskoj, oblikovanoj tri decenije nakon bjesomučne neonacističke agresije na državu Bosnu i Hercegovinu.“
Mr. sc. Aida Kršo, recenzija: „Ova zbirka priča otvorila je nove vidike i onima koji čitaju i onima koji su priče pisali. Neki od autora podijelili su s nama svoje prve priče…“
O knjizi „Moja priča, dvadeset pet godina poslije“, promovisana prvi put 27. novembra 2021. godine u Gislavedu, govorila je Almedina Sačić, predsjednica bosanskohercegovačko-švedskog saveza žena u Švedskoj (BHŠSŽ), a bili su prisutni i 12 pisaca: Hamid Alić, Emira Habibović, Mirjana Radošević, Saliha Salihović, Besima (za Sadetu) Sokol, Fatima Veladžić, Mirsada Dedajić, Sadeta Murić, Muhamed Mujakić, Nafija Kalač, Izeta Burazerović, Almedina Sačić, koji su čitali svoje radove iz knjige, a publika veoma toplo primila.
Vezeni motivi
Izložba vezenih motiva najavljena je originalno, presijecanjem crvene vrpce, koju su držale Almedina Sačić i domaćin manifestacije Izeta Burazerović, koje su najavile autoricu vezova Jasnu August, koja je tom prilikom kazala:
– Izložila sam 30-tak vezenih predmeta, zidnjaka, koji su rađeni tradicionalnim bosanskim vezom na različitim veličinama platna za vez, ali i košuljama i majicama, sve u bijeloj podlozi, da se podsjetimo davnih vremena, kada je vez imao značajno mjesto u kulturi življenja i čime su žene iskazivale svoje stvaralaštvo te mi je drago da ćete vidjeti ove radove i da ih izlažem na ovako impozantnom skupu, posebno što je to uz Dan nezavisnti naše zemlje, naše drage Bosne i Hercegovine.
Pjesma kao usred BiH
Bilo je to jako lijepo druženje svih učesnika, mahom žena, pa se spontano i zapjevalo, baš na pozornici, uz gitaru i pratnju Banjalučanina Atifa Insanića, koji također živi u Växjöu.
Pričalo se i pjevalo, igralo i sviralo, kao usred Bosne i Hercegovine, proslava ostaje za fina sjećanja i nezaboravno pamćenje: upitajte učesnike manifestacije..!
„Ljilan“ Växjö je zaslužio više od čiste desetke za organizaciju i lijepo i inspirativno druženje uz Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, a domaćini na čelu s agilnom Izetom Burazerović, koja nam je i poslala osnovne podatke i fotografije sa manifestacije, dobijaju sve moguće pohvale!
