U centru Stockholma u Švedskoj danas je od 13 do 15 sati organiziran performans u povodu Dana bijelih traka.
Na taj način bh. dijaspora u Švedskoj željela je odati počast stradalima i pokazati da dešavanja u Prijedoru od prije 31 godinu nisu i neće biti zaboravljena.
- ele zastave (čaršafe) i na ruke staviti bijele trake zbog vaše sigurnosti kao znak raspoznavanja, u protivnom snosit ćete teške posljedice.
Na ulicama koje vode do trga brojni bh. građani i njihovi prijatelji također su nosili bijele trake, cvjetove sjećanja uz dva Rollupp panoa postavljena na strateškim pravcima gdje su prolaznici mogli dobiti informacije o samom događaju, sve na švedskom jeziku, kao i letke sa istim informacijama i QR-kodom, povezanim direktno sa stranicom srebrenica.org.uk gdje su imali priliku dobiti još više podataka i pročitati o genocidu u Srebrenici te dobiti druge informacije vezanih za srpsku, a i hrvatsku agresiju na Bosnu i Hercegovinu, naveli su iz Saveza.
- Kao i uvijek do sad kulturom pamćenja smo željeli odati počast i sa pijetetom se sjetiti nedužnih žrtava Prijedora i sjeverozapadne Bosne i Hercegovine, a da se nikad ne zaboravi – poručili su iz Saveza.
Održan je i stokholmski maraton kako bi poruku, barem i krajičkom oka, vidio što veći broj ljudi.
Adnan Mahmutović iz Banjaluke kaže da je Dan bijelih traka za njega jedan od najznačajnijih dana u historiji Bosne i Hercegovine pogotovo za one koji su proživjeli rat, genocid i etničko čišćenje.
- Upravo zato što ovaj dan pokazuje koliko je jednostavno počiniti jedan toliko strašan zločin, ne što ga je samo jednostavno počiniti nego i zaboraviti. On je ogroman ali se vrlo lako zaboravlja, vrlo lako se pomete ispod tepiha i ljudi ga se više ne sjećaju, ne govore o njemu. Isto kao što je ova traka koju nosimo ovdje kao sjećanje na taj dan jednostavan simbol koji kojeg je tako lako napraviti, tako lako ga je i zaboraviti. Ali upravo zato smo mi kroz ovaj simbol, kroz ovaj dan, kroz ovo okupljanje apsolutno odbijamo da zaboravimo – kazao je Mahmutović.
Moamera Ramić iz Počitelja ističe da je za nju ovaj dan bitan iz razloga jer njen muž dolazi iz Prijedora.
- Nas dvoje smatramo da je bitno da pričamo i učimo našu djecu o tome šta se dešavalo u Prijedoru nesrpskom stanovništvu tokom proteklog rata. Smatramo da je to važno, naša dužnost i odgovornost da upoznamo ljude širom svijeta o tome šta se dešavalo u Bosni i Hercegovini tokom proteklog rata i koji zločini su počinjeni – kazala je Ramić.
U organizaciji švedskih političara bh. porijekla, 31. maja je održan i seminar u Švedskom parlamentu pod nazivom ‘Internacionalni dan bijelih traka’ sa ciljem da i ta manifestacija postane tradicionalna.
Podsjećamo da su prije 31 godinu, 31. maja 1992. godine, tadašnje vlasti u Prijedoru naredile nesrpskom stanovništvu da na rukave prilikom izlaska iz svojih domova svežu bijelu traku, a kuće da obilježe bijelim čaršafima ili platnima.
Dio je to poruke emitovane na lokalnom Radio Prijedoru. To je bio jedan od uvoda u masovne zločine na području Prijedora. Ubijeno je 3.176 Prijedorčana, od čega 102 djece. Mnogi ubijeni još nikada nisu pronađeni.
Zločini u Prijedoru nisu počeli 31. maja 1992. godine već nekoliko dana ranije napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja. Muslimani iz Prijedora su zatvarani u logore Omarska, Keraterm i Trnopolje.
Stravične slike zatočenih muslimana u logorima koje su obišle svijet bile su i jedan od razloga formiranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
