Prepuna sala na prezentaciji rezolucije o Srebrenici na kojoj smo vidjeli da svijet ima i humanu stranu. U ovom trenutku rezolucija ima nepokolebljivu potporu, objavio je na svom profilu na platformi X, bivši Twitter, novinar Ivica Puljić koji je bio na licu mjesta u New Yorku.
On je ocijenio “odličnom” prezentaciju rezolucije o Srebrenici na kojoj je “dominirao” ambasador BiH u Ujedinjenim narodima Zlatko Lagumdzija.
Srbija, Rusija, Venecuela, Nikaragva i Sjeverna Koreja, “svjetski demokratski oslonac”, bile su protiv. Puljić zaključuje da rezolucija ima većinsku potporu u UN-u.
Diplomatski predstavnik Hrvatske, koji je bio na prezentaciji, potvrdio mu je da će Hrvatska sponzorirati rezoluciju, dok mu je crnogorski diplomata rekao da još nisu dobili smjernice iz Podgorice kako da se postave.
– Naišao sam u hodniku UN-a na ruskog ambasadora Vasilija Nebenzyu, koji nije bio na prezentaciji rezolucije o Srebrenici. Pitao sam ga za navodni ruski amandman na rezoluciju, on mi je odgovorio: “Ma, kakav amandman. Nema amadmana. Da ga ima rezolucija bi dobila još više glasova.”
Kako je objavljeno na zvaničnoj stranici UN-a, konsultacije o nacrtu nazvanom “Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995” sazvale su stalne misije Njemačke i Ruande, zajedno sa misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, Holandije Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i SAD-a.
Prijedlog rezolucije bi na dnevnom redu trebalo da se nađe početkom maja.
Nacrt rezolucije predviđa da 11. juli bude proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, koji bi se obilježavao svake godine.
– Bez rezerve se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i one kroz obrazovni sistem, u cilju sprječavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti – navedeno je u nacrtu rezolucije.
Rezolucija takođe “osuđuje radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici”, dok se “ističe važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici”.
U nastavku vam dostavljamo nešto više informacija
Pravosnažnim presudama najviših sudova Ujedinjenih nacija (UN) – Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju – potvrđeno je da je nad Bošnjacima u UN sigurnoj zoni Srebrenica počinjen genocid. I to su neoborive činjenice. Riječ je o sudskim presudama koje ne mogu biti izbrisane iz historije čovječanstva. Institucionalnom zaštitom naslijeđa tribunala i sudova UN-a, istovremeno se štite i demokratske vrijednosti i temeljni principi na kojima počiva UN, ali i doprinosi da se takvi zločini više nikada ne ponove.
Početkom ove godine u UN-u ustanovljena Grupa zemalja prijatelja za komemoraciju genocida u Srebrenici, s ciljem usvajanja Rezolucije o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995.
Usvajanje Rezolucije o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. od izuzetne je važnosti. Njenim usvajanjem države članice UN-a bi poslala izuzetno važnu poruku. Rezolucija nije usmjerena protiv određenog naroda ili države. Naprotiv. Njeno usvajanje doprinosi jačanju regionalne (i globalne) stabilnosti i sigurnosti, te podstiče međudržavnu saradnju, temeljenu na općeprihvaćenim demokratskim vrijednostima.
U svakom demokratskom sistemu, pravosnažne presude se poštuju i izvršavaju, te služe kao osnova za preveniranje budućih sličnih zločina. Stoga smo mišljenja da UN ne treba podsjećati na pravosnažne presude svojih sudova o počinjenim genocidima u Ruandi i Srebrenici jer one trebaju služiti kao stalno upozorenje čovječanstvu. Zato je, između ostalog, potrebno da Generalna skupština UN-a usvoji rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, kao što je to učinila i u Rezoluciji o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Ruandi.
Negiranjem počinjenog genocida nad Bošnjacima u i oko Srebrenice, kao i glorificiranjem pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca, preživjele žrtve genocida svakodnevno su izložene atacima na njihovo dostojanstvo. Usvajanjem ove rezolucije pružili bismo podršku majkama Srebrenice u njihovoj borbi za istinu i pravdu. Također, ova rezolucija pomogla bi proces pomirenja unutar Bosne i Hercegovine kao i u regionu u cjelini.
Pored navedenog, Rezolucija bi trebala potaknuti države članice UN-a da usvoje nastavne i obrazovne programe na osnovu kojih će buduće generacije biti educirane o prevenciji i posljedicama genocida. Radi budućeg rada UN-a i očuvanja kredibiliteta ove najbitnije međunarodne organizacije, izuzetno je važno da se izvuče pouka iz neuspjeha UN-a u sprječavanju genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, kao što je to prezentirano u izvještaju Generalnog sekretara u vezi sa Rezolucijom Generalne skupštine 53/35 Pad Srebrenice (A/54/549).
Usvajanjem Rezolucije o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995, UN će ukazati na važnost promoviranja istine o počinjenom genocidu, a sve u cilju da se slično zlo nikada više ne ponovi. Usvajanjem ove rezolucije ne govori se samo o prošlosti, nego i o važnosti izgradnje sigurnije budućnosti za nove generacije.
