Safet Isović je bio ostao legenda bosanskog sevdaha i njegove Bosne i Hercegovine, kojoj je svim srcem pripadao i kojoj je sve svoje znanje i umijeće dao
Krem na tortu pri posjeti Zagrebu, tokom mog boravka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, bilo je prisustvo izložbi i predavanju o životu i djelu doajena bosanskog sevdaha Safeta Isovića, koje su u Kulturno- informativnom centru BiH u Zagrebu, na adresi Ilica 44, organizovali Veleposlanstvo i Kulturno informativni centar BiH u saradnji sa Nacionalnom zajednicom Bošnjaka Istre.
Tog dana, 25. septembra, u Kulturno- informativnom centru BiH, pod nebom Zagreba, bilo je sve u znaku “princa sevdaha i sevdalinke”, Safeta Isovića. O liku i djelu Safeta Isovića govorio je jedan od njegovih najboljih poznavalaca akademik Esad Bajtal, bh javnosti poznat i po knjizi “Sevdalinka, alhemija duše”, u kojoj se govori o važnosti kulture sjećanja i negovanju kulturne baštine, posebno sevdalinke.
Sigurno je da nisam jedini koji piše ili će pisati o ovom jedinstvenom događaju, sa kojim se novo jače svjetlo usmjerava na značajne događaje i njihove nosioce u BiH s područja van BiH na kojem su ostali zapaženi i ostavili traga.
Ovaj događaj potsjetio me na jedan od zapaženih nastupa Safeta Isovića sa njegovim sinom Benjaminom u njemačkom gradu Paderbornu gdje sam živio s porodicom kao Izbjeglica (pri izvedbi njihove legendarne poeme – sevdalinke “Nizamski rastanak”- “Šehidski rastanak”…Kad god se toga sjetim zapadam u neku vrstu transa; u meni se rađa snaga otpora, a kroz mene bruje /struje riječi “Zima nikad proć’, nikad sabah doć’, samo tekbir čuje se kroz noć” (Allahu Ekber)… “Ako se majko ne vratim, nemoj me zalud čekati, pusti jednu suzu tihu i prouči mi fatihu, nek me ona isprati”…
Izložba o životnom putu i djelu Safeta Isovića
Izložba pod nazivom “Safet Isović, orfej našeg vremena” uz prigodno predavanje akademika dr.sc. Esada Bajtala, koji je evocirao uspomene i inventivno govorio o životu i djelu ovog velikana bosanskog sevdaha i sevdalinke, priređena je s ciljem da se s vremenske distance sagleda uloga i uticaj ovog legendarnog pjevača bosansko-hercegovačke estrade, koji je imao i stas i glas i harizmu i znao da ih izrazi.
Za ovu prigodu zidovi Kulturno-informativnog centra BiH u Zagrebu bili su ukrašeni panoima, na kojima su hronološki i sadržajno predstavljeni životni put i bogato životno djelo Safeta Isovića, koji je ne samo dominantno dominiro estradom, bio čuvar bh tradicije, posvetio se očuvanju i promociji tradicionalnih bh pjesama, već vidno uticao na kulturna zbivanja i ukupan društveni život.
Izložbu je otvorila Ambasadorica BiH U Hrvatskoj Elma Kovačević Bajtal, a pripremila i predstavila autorica izložbe, kustorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, mr.sci. Đana Kukić.
Akademik Bajtal o Safetu Isoviću
Prigodnu riječ o životu i djelu Safeta Isovića održao je, filmski i video snimcima ilustrirao, akademik dr.sc, Esad Bajtal, jedan od boljih poznavalaca bosanskog sevdaha i životnog djela Safeta Isovića. Njegovo izlaganje bilo je nadahnuto, originalno…sadržajno, sažeto i usmjereno. Kratko je podsjetio na Safetove početke u Sarajevu uz pjesmu “Kad ja pođoh draga iz Saraj’va grada”…i prvi solistički koncert održan u Beogradu 19. marta 1963.g., a po tom govorio o najznačajnijim dometima i vrijednostima iz bogate Safetove baštine.
Pri tome je pdtsjetio da je sevdalinka bosanska gradska ljubavna pjesma, koja nije preuzeta kao gotov proizvod, nije kopija, već je derivat ambijenta, faktički zasnovana i emotivno oblikovana u ambijentu islamiziranog načina življenja.
U svom izlaganju Bajtal je posebno ukazao na važnost očuvanja izvornog i kulturnog blaga, u čemu je promocija sevdalinke od ogromnog značaja, a uloga Safeta Isovića jedinstvena i nezamjenjiva. Važan događaj na tom planu bilo je i pokretanje zahtjeva za uvrštavanje sevdalinke u UNESCO-v popis nematerijalnih kulturnih dobara u january 2017.g.
Svojim glasom i scenskim nastupima osvojio publiku
Svojim glasom, scenskim nastupom, skladnom tehnikom, Safet j osvajao publiku i suvereno vladao muzičkom scenom. Vidjelo se to već s njegovim prvim nastupima. Sevdalinka je bila pokretač i moto njegova života. Za mnoge je bio i ostao najpopularniji sevdalija svih vremena. Njegov sevdah je bio i ostao bez rivalstva. Svom stilu i tehnici podredio radio, TV, muzičku estradu i na nju uticao. Svojom sevdalinkom obišao je i osvojio Evropu i veliki dio svijeta. Glas legendarnog Safeta Isovića i danas kada ga nema rado se sluša na ovim prostorima i svijetu.
Njegovi uspjesi nisu ostali nezapaženi. Hvaljen je i nagrađivan. Priznanja za njegove nedostižne interpretacije su 50-tak zlatnih i srebrnih izdanja, milioni prodanih ploča, pobjede na najvećim festivalima, pohvale publike i kritike, te Zlatni mikrofon…i još mnogo toga. Dobitnik je zlatnog mikrofona, nagrade najpopularnijem pjevaču bivše Jugoslavije. Na jednom od nastupa, posjetioci su Isovića 17 puta vraćali na binu, što se do tada nije nikad nikom dogodilo, a što je Bajtal u svom izlaganju posebno istakao.
Retrospektiva njegovih najslušanijih pjesama je biserni gerdan sevdaha, u kojem su nezaboravne interpretacije: Đul Zulejha, Emina, Kad sretneš Hanku, Jablani se povijaju, Bosno moja, Kraj tanana šadrvana, Kad ja pođoh na Bembašu, Ima l’ jada ko kad akšam pada, Nigdje zore ni bijela dana, Omer beže, U Stambolu na Bosforu, Trepetljika trepetala, Djevojka sokolu zulum učinila, Oči moje kletvom bi vas kleo, Zarasle su staze moje, Prođoh Bosnom kroz gradove, Mujo kuje konja po mjeecu, Moj dilbere…
Podsječanmo da je Safet Isović je rođen 20.oktobra 1936. u Bileći, a umro je 2. septembra 2007. u Sarajevu. Sedamnaesta godišnjica od odlaska najpopularnijeg izvođača sevdalinki, neponovljivog Safeta Isovića, obilježena je ovih dana i na drugim mjestima i na drugi prigodan način.
Zadovoljni posjetioci
Ovom značajnom kulturnom događaju prisustvovalo je optimalan broj građana, od kojih je većina porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Sva mjesta u sali bila su popunjena. Posjetioci su sa interesovanjem saslušali predavanje, pogledali izložbu i zadovoljno nastavili druženje. Postavka izložbe ostala je u prostorijama Kulturno- informativnog centra još nekoliko dana, pa je to bila prilika i za druge da je posjete.
Ono što se na prvi pogled moglo zapaziti, veći interes sa kulturna zbivanja, uključujući i ovo, imaju žene i to žene srednje dobi. Na moje pitanje ovom kvartetu da ih predstavim u medijima ili na FB nisu imale ništa protiv.
Posebno zanimljiv razgovor imao sam sa šarmantnom damom, koja vodi porijeklo iz Bosne, a ako sam dobro čuo mogla bi se zvati Begajeta. Sa oduševljenjem mi je pričala o poznatoj dubičkoj porodici- Šerićima, posebno Tiđi, njenoj majci, ali i suprugu Fuadu.
Svoje prisustvo ovom značajnom događaju mogu zahvaliti dubičanki Ermini, koja sa porodicom živi u Zagrebu i redovan je posjetilac svih kulturnih događaja na području Zagreba ali i šire. Ona me obavijestila o vremenu i mjestu i pridružila mi se. Po završetku predavanja, tokom ragledanja izložbe, iskoristili smo priliku riječ dvije razmjeniti sa Bajtalom, zahvaliti mu i slikati se njim.
Pjevački zbor “Istarske Gondže”
Ispred Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre, koja je jedan od organizatora ovog događaja, nastupio je pjevački zbor “Istarske Gondže”, i oduševio ne samo svojom izvedbom nekoliko poznatih sevdalinki, već i šarmom. Već samo ime (“pupoljak ruže”) i sastav pjevačkog zbora bio je dovoljan razlog da ih se nagradi aplauzom.
Riječ više o sevdalinki
Sevdalinka je najviše pjevana pjesma tokom stoljeća širom Bosne i Hercegovine u doba Otomanske vladavine, ali i kasnije, do današnjih dana. Iako po dikciji i melodici ima istočnjački kolorit, sevdalinka nije nikakva kopija turske pjesme ( kako je to istakao i Bajtal), već je to posebna vrsta umjetničke tradicije. Srce sevdalinke je osjećaj ljubavi, u kojem su pomiješani i sjedinjene tiha nježnost, emocije, želja, žudnja, češnja, strast, melanholija, sreća, lutanje, patnja…
Najpoznatije sevdalinke su Emina, Hasanagin sevdah…a najistaknutiji izvođači bosanske sevdalinke su Zaim Imamović, Himzo Polovina, Safet Isović, Nedžad Salković, Silvana Armenulić, Zehra Deović, Nada Mamula, Hanka Paldum, Beba Selimović, Zekija Ćuturić, Sejo Pitić, Emina Zećaj Halid Bešlić, Šaban Šaulić…
Bosanska sevdalinka je krajem 20-tog stoljeća korištena kao osnova za stvaranje tzv. novokomponovane narodne muzike, koju su uspješno promovisali Ibrica i Đelo Jusić, Dino Merlin, Jadranka Stojaković, Zdravko Čolić, Halid Muslimović, Haris Džinović…
Safet Isović, orfej našeg vremena
Safet Isović je bosanskoj sevdalinki i sevdahu dodao ne samo svoj markantan ton i boju već mu otvorio i proširio horizonte od Sarajeva do Sidneja, od Evrope do Amerike…Safet Isović je Orfej našeg vremena. Slušati Safeta značilo je i danas znači živjeti sevdah. Moglo se to osjetiti i doživjeti i ove septembarske zagrebačke večeri na adresi Ilica 44 u bosanskom Kulturno- informativnom centru uz Esada Bajtala, “Istarske Gondže”, ostale učesnike ove manifestacije i zadovoljne posjetioce.
Burlington, 8.10.2024 Zijad Bećirević
