Šta kazati o čovjeku koji je svojim odrastanjem i radom u gradu na Vrbasu, oslikao gradski milje od ‘60-ih do početka ‘90-ih godina…
Banjalučanin Hamdija Trnovac je u utorak, 8. oktobra, prelio na Ahiret. Prije rata je bio ugledni direktor turističke agencije Putnik, a tokom rata, izbjegavši do Zenice, bio je i član ratnog Predsjedništva Banjaluke koje je bilo smješteno u tom gradu. Poslije rata stiže zahvaljujući sestrama Nađi i Mirzeti u Švedsku, u Karlskronu, gdje ga je smrt i zadesila.
Šta kazati o čovjeku koji je svojim odrastanjem i radom u gradu na Vrbasu, oslikao gradski milje od ‘60-ih do početka ‘90-ih godina. Bio je “gradsko” dijete i dio prave banjalučke raje. Volio je sport, a posebno nogomet koji je bio dio njegove mladalačke svakodnevnice. Tako da je i on brojnim nastupima, ne samo na zvaničnim, već i na kultnom igralištu Partizan u centru grada, uspješno igrajući i izgarajući u brojnim utakmicama davao dosta povoda da se i dan-danas priča o tim mečevima. U njima su učestvovali zaljubljenici i virtuozi ove igre, ali ne samo “profesinonalci” iz banjalučkog Borca, BSK-a (u kojem je Hamdija igrao), Naprijed, Vrbas, već i brojne druge poznate ličnosti kao što su glumci, umjetnici i ostali sportisti (poput Omera Berbera, Adema Čejvan, Vahudina Žugora, Mehmeda Meše Keserovića, Jasmina Husića Keke, Zude Smajilagića, Jasmina Latifića ili Marijana Beneša).
Uoči rata i početkom Hamdija Trnovac je bio angažovan da pokuša političkim putem iznaći rješenje za novonastalu situaciju, tražeći od lokalnih Srba da se i Bošnjaci uključe kao subjekti u pregovore o rješavanju pitanja upravljanja gradom Banjalukom. No, nakon dogovora Srba i Hrvata u Grazu, u maju 1992. godine, bilo je jasno da od toga nema ništa. Uspio je nekako porodicu kikaševim avionom izvući iz Banjaluke i potom se dokopati Turske. Nedugo zatim saznaje da se sprema njegovo hapšenje te iskakajući kroz prozor bježi iz svoga stana i uspijeva, kroz bespuća, da stigne na slobodnu teritoriju. Tu se uključuje u rad sa nekolicinom Banjalučana u Zenici, gdje je bila i najveća enklava izbjeglica iz ovog grada, te radi u ratnom Predsjedništvu. Radovi tokom rata za povratak Bošnjaka u rodni grad nisu urodili plodom, ne samo zbog Srba koji su preuzeli svu vlast u gradu, već i zbog nedobijanja podrške i napuštanja ovog grada od strane tada aktuelne vlasti u Sarajevu i njihove nezainteresovanosti za stanje u Banjaluci i generalno u RS-u.
Tako Hamdija Trnovac, razočaran u sva dešavanja u Bosni, dolazi u Švedsku gdje boravi posljednje godine svog života, ali stalno živeći u tuzi i muci, i misleći o svojoj Banjaluci.
Potom obolijeva i nakon duge i teške bolesti odlazi na bolji svijet, ali sjećanja na njega trajaće još dugo, dugo…
Dženaza će se obaviti u ponedjeljak, 14 oktobra, na lokalnom mezarju u Karlskroni (Švedska).
Miralem Pervizović / Moja BiH
