Sa prestankom Bidenovog a početkom Trumpovog mandata rađa se tračak svjetlosti na Bliskom istoku, prestaje smrtna agonija Palestinskog naroda, stupa na snagu upravo postignut Mirovni sporazum između Izraela i Palestine
Povratak u Bijelu kuću
Republikanac Donald Trump se vraća u Bijelu kuću 20. januara 2025. Na 60-im Predsjedničkim izborima osvojio je 270 glasova elektronskog koledža i pobijedio Kamalu Harris, kandidatkinju Demokrata. Drugi put je izabran za predsjednika SAD i naredne četiri godine upravljaće u sadejstvu sa potpredsjednik James David Vance. Njegov prvi mandat trajao je od 20.1.2017. do 20.1.2021.g. Izbornom pobjedom Republikanci su stekli prevlast u Predstavničkom domu i Senatu, što im olakšava provođenje brojnih političkih promjena koje je Trump najavio u predizbornoj kampanji. U pobjedničkom govoru Trump je rekao da je “Amerika First” da joj “Dolazi zlatno doba”, da će zaustaviti ratove i donijeti ekonomski prosperitet.
Dobrodošlica, očekivanje, nada i strah
Po mišljenju mnogih ovaj novi Trump nije onaj iz prvog predsjedničkog mandata, normalniji je, sa više samopouzdanja, ali i dalje nepredvidljiv i sa puno prijetnji…Veliki broj glasova dobio je time što se u eri velikih ratova koji se vode u Ukrajini i na Bliskom istoku američkim građanima i svijetu predstavio kao mirotvorac. Najavio je da će za 24 sata zaustaviti rat u Ukrajini, riješiti sukobe na Bliskom istoku, uspostaviti mir u svijetu. Čak su mu i najveći skeptici donekle povjerovali u nadi da će uz jutarnju vremensku prognozu prestati brojanje ubijenih i povrijeđenih, razaranih domova, ubijanih glađu i žeđu koje traje već godinama.
Amerika će opet biti velika
Trump je obećao Ameriku ponovo učiniti velikom. Njegov odabrani put je “Amerika na prvom mjestu” – “Povratak miru kroz snagu” (“Return to Peace through Strength”). Amerika će opet biti velika. Na tom putu on želi ujediniti republikanske poslanike i dobiti nove pristalice.
SAD sa Trumpom žele sigurno vodiiti svijet u prosperitet, uz dobrobit za američki narod. Trump vjeruje da je američki kapital iskorištavan i želi to ograničiti. Njegov fokus u prvih 100 dana biće globalni izazovi omeđeni i uslovljeni ratnim sukobima koji svakodnevno odnose ljudske živote, razaraju sve što je u prošlosti i sadašnjosti ostvareno za ove i buduće generacije. Za prve dane svog novog mandata najavio je 100 izvršnih naredbi sa kojima će udariti u srce Bidenove administracije, sa ciljem da poništiti mnogo toga što je Biden uradio, ali će za neke stvari trebati odobrenje Kongresa. To neće biti lako jer Republikanci u Predstavničkom domu imaju labavu većinu i moraće čuvati svaki glas.
Među prve mjere koje je najavio moglo bi biti zatvaranje granice između SAD i Meksika, okončati rat u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali i pomilovanje osuđenih za pobunu na Kapitolu 6.1.2021, njih više od 1.500, od kojih su neki osuđeni za krivično djelo (napad na policiju). Trump vjeruje da ima moć i snagu da odlučuje o miru i ratu, kao neki poznati državnici i vlastodršci iz prošlih vremena.
Ko odlučuje o ratu i miru?
Mogu li Trump i Putin sami po svom nahođenju odlučivati o ratu i miru, kao što su Hitler, Staljin…? Da li će dopustiti dalju eroziju političkog morala, koji i UN-e pravi gluvim, slijepim, nemoćnim? Da li će dopuštati da uprkos presudama najviših europskih i svjetskih sudova najveći zločinci postataju heroji i uzor generacijama koje dolaze? Da li će šutjeti na odluke da osuđene za najteže zločine pod različitim izgovorom puštaju iz zatvora prije izdržane kazne, da mogu žrtve i porodice žrtava nastaviti maltretirati i provocirati? Da li će gonocid uz njihov blagoslov ostati legalno sredstvo za etničko čišćenje okupiranih teritorija? Dokle će Izraelu biti dopušteno da nekažnjeno radi šta hoće i gdje hoće? Da li će se Rusiji dozvoliti da dalje demonstrira svoju nadmoć, ubija, razara, okupira i prisvaja osvojena područja Ukrajine? Da li će cijenu mira kad se postigne i dalje plaćati žrtve agresije, kao što se događa i sada nagovještava Ukrajini? Ako Trump želi nešto promijeniti ima i lidersku i moralnu obavezu da to učini. Od njega se, uprkos i različitim mišljenjima, to očekuje.
Svjetu treba mir i sigurnost
Ovaj svijet je postao toliko nesiguran da više nitko nigdje nije siguran. A svijetu trebaju mir i sigurnost.Trump ih obećaje, ali kako povjrovati? UN-e su nekad bile netko ko je mogao reći dosta, a sada ih se malo ili nimalo sluša. Uzdržanost vlada u NATO, komeša se u EU, svijet se opet dijeli na dvije strane. Ukrajina slabi i troši Europu. Rat u Ukrajini pravi od nje invalida koji se i kad preživi rat neće moći brzo i lako opraviti. Rat u Ukrajini stavlja na kušnju moć Amerike, širi BRICS i daje mu novi prostor, jača Rusiju i čini je dominantnijom u svijetu, dok Kina strpljivo zbraja poene. Gaza i Zapadna obala su već drugu godinu mjesto u kojem Izrael pred očima cijelog svijeta danonoćno ubija, ruši i razara, uzima dnevni danak životima žena i djece. Okupirano područje preko Golana se širi i na Siriju, uništava njene vojne potencijale, sije dim i plamen.
Demokratski režimi puze i padaju pred autokratrskim, autokrati smjenjuju demokrate. Gdje su nestale UN-a? Sve se manje prihvataju i teže provode Rezoucije i drugi akti koje uz veliki otpor usvajaju organi UN-a. Može li birokracija EU sačuvati jedinstvo, uspješno voditi i provoditi započete procese? Postoji li MZ-a ili je to samo pojam pod kojim podrazumjevo nekoliko najmoćnijih zemalja svijeta?
Strah od trećeg rata je sve veći. Zemlje se ubrzano naoružavaju, posebno zemlje Zapadnog Balkana. I Srbija i Hrvatska. Iako je postojanje NATO saveza Europi i većem dijelu svijeta donijelo višedecenijski mir, zemlja se sve jače trese. Sve razornije udara more o obale. Da li će se dolaskom Trumpa odnos Amerike prema NATO znatnije promijeniti u korist ili na štetu mira? Može li EU opstati, sačuvati, unaprijediti i odbraniti stečene i nove tekovine i vrijednosti bez europske vojske? Sve su to pitanja na koja nema jednostavnih i lakih odgovora.
Mogu se očekivati radikalne promjene na globalnom, unutarnjem i vanjskom planu…Sjetimo se da je Trump u prvom mandatu najavio rezervu prema NATO-u i istupio iz Pariškog klimatskog sporazuma. U ovom drugom mandatu očekuje se i najavljuje ekonomski protekcionizam, oštriji odnos prema Iranu i Sjevernoj Koreji,…A na unutarnjem planu ostaju migracije, ekonomija, pravosuđe…Prije nego je i stupio u Bijelu kuću, Trump je već je preoblikovao američko Predsjedništvo i izmijenio matricu na kojoj je pozicionirana uloga Amerike u svijetu.
Očekivanja od Trumpa
Šta se može očekivati od Trumpa u drugom izbornom mandatu? U kojoj mjeri je njegov prvi mandat neki indikator?
SAD su politički i finansijski duboko upletene u izraelske planove i ratove na Bliskom Istoku i to se neće brzo promijeniti.
Tokom izbornog procesa predstavio se kao mirotvorac, obećanjem da će zaustaviti sukobe na Bliskom Istoku i za 24 sata okončati rat u Ukraini, što mu je donijelo značajan broj glasova i popravilo imidž.
Jedan od njegovih nezavršenih poslova iz prvog madata je zatvaranje južne granice. Za vrijeme predizborne kampanje najavio je masovnu deportaciju imigranata koji ilegalnio borave, a njih je preko 12 miliona.
Najavio je smanjenje poreza, kamatnih stopa, stopa kooperativnih poreza i smanjenje inflacije.Obećao je smanjenje troškova energenata povećanjem broja bušotina nafte. Zaprijetio EU, ako ne smanji ogroman deficit u trgovinskoj razmjeni sa SAD i ne bude od SAD kupovala više plina i nafte, susrešće se sa višim carinama.
Tokom prvog mandata Trump je počeo trgovinski rat sa Kinom, a u drugom ga namjerava nastaviti povećanjem stopa poreza i do 60%. Neće to biti bezbolno za američke građane. Ako se to dogodi veći dio će se kroz više cijene uvezene robe iz Kine prevaliti na američke kupce.
Sjetimo se da je zaprijetio povlačenje Amerike iz NATO, ako članice ne obezbijede 2% iz svog BDP za odbranu.
Šta će to sve uraditi nagovještava nam još jedan usmjereniji pogled na ono što znamo, što možemo pretpostaviti i ono što ne znamo:
- Smanjiće nedokumentovanu i ilegalnu imigraciju, deportovati kriminalce…Biće to masovna deportacija ilegalnih imigranata
- Okončati rat u Ukrajini, smanjiti američku pomoć Ukrajini
- Donijeti paket fiskalne politike, kako bi se održalo smanjenje poreza usvojeno 2017.g.
- Eliminacija poreza na dohodak na napojnice, prekovremeni rad i državne penzije
- Zakon o zapošljavanju i radu
- Krediti privredi i radu
- Kooperativni i individualni porezi
- Smanjenje poreza, kooperativnih poreza za proizvodne kompanije u SAD, poreske olakšice
- Uvesti porez 25% na uvoz robe iz Kanade i Meksika
- Uvesti dodatnu carinu 10% na kinesku robu
- Smanjiti broj zaposlenih u državnoj službi
- Politika životne sredine i klimatske- promjene
- Smanjenje državne potrošnje
- Pojačana eksploatacija nafte
- Odnos prema kineskom TIK Tok
- Regulacija banaka i Kripto valuta
- U oblasti kulture, zabrana školama da promovišu “teoriju rase” i “rodnu ideologiju”
- Odnos prema BRICKS
Pozvao Izrael da završi posao i obećao za 24 sata okončati rat u Ukrajini.
Poreska reforma je jedan od Trumpovih prioriteta, koja će se provesti po Zakonu o smanjenju poreza i zapošljavanju iz 2017.g.
Trump namjerava uvesti carine 25% na sav uvoz iz Kanade i Meksika.
Većina desničara u Trampu vidi svog zaštitnika.
Trump namjerava pročistiti američki pravosudni sistem, zbog više krivičnih procesa koji su vođeni ili se vode protiv njega zbog sprečavanja prenosa vlasti, napada na Kapitol 6.1.
Trump želi svijetu nametnuti svoju volju.. Ako treba i zavrtati ruku…Trumpa u krajnjem zanima rezultat.
Prioriteti unutarnje i vanjske politike
Prioritet u vanjskoj politici SAD u drugom Trumpovom mandatu biće šira saradnja sa državama koje podrže nastojanje SAD-e da postanu globalno dominantne u proizvodnji energije i okončavanju ratnih sukoba na Bliskom Istoku i Ukrajini.
Politika SAD biće usmjerena na povećanje domaćih proizvodnih kapaciteta, ograničavanje učešća u međunarodnim savezima i sprečavanje izvoza kritičnih američkih proizvoda. Nastavlja se rat za energetiku. Sve se čini da se dođe do jeftinijih izvora energije.
Trump najavljuje strogu migrantsku politiku. U tom cilju namjerava uspostaviti odnose s Meksikom oko pitanja ilegalne migracije i oko ulaska kineske robe na tlo Meksika.
Ostaje pitanje da li će se najveća deportacija kriminalaca i onih za koje je američki sud naredio deportaciju u historiji SAD (a koju je Trump najavio još 2023.) dogoditi već prvih dana njegova drugog mandata? Ako se to dogodi koliko će od 15 do 21 miliona imigranata biti deportovano?
Jedan od prioritete je i Poreska reforma, koja će se provesti po Zakonu o smanjenju poreza i zapošljavanju iz 2017.g. Trump namjerava uvesti carine 25% na sav uvoz iz Kanade i Meksika.
Trump je najavio da će tražiti fer dogovor između Rusije i Ukrajine s kojim bi se okončao rat koji traje već skoro tri godine. Od Ukrajine bi se očekivalo da prihvati teritorijalne gubitke uz obavezu da neće u NATO. Ukoliko to ne prihvata, dovodi u pitanje pomoć od SAD. A ako Rusija ne prihvati te uslove SAD će povećati pomoć Ukrajini.
Trump je i ranije imao rezervu prema EU i NATO, što nije krio.
On ima primjedbe na NATO klauzulu o kolektivnoj odbrani; već ranije je izjavljivao da će se SAD povući iz NATO ukoliko članice ne budu izdavajale 2% BDP za odbranu. Sada Trump želi restruktuirati NATO na način da se izdvajanje iz BDP za odbranu za sve članice poveća na 5%. Odstupanje od NATO, kada bi se dogodilo, donijelo bi štetu američkoj spoljnoj politici.
U fokusu SAD su Panama, Kanada, Grenland..SAD namjeravaju preuzeti kontrolu nad Panamskim kanalom. Trumpov poziv Kanadi da postane 51. Savezna država Amerike izazvao je veliku pažnju ali i nevjericu.
Trump je izjavio da bi se Kanada trebala spojiti sa SAD i postati 51. američka savezna država, jer bi se spajanjem ukinule carine, smanjili porezi i pojačala brana od Kine i Rusije.
U odnosima sa Kinom cilj Trumpa je povećanje domaćih kapaciteta i povećanje ograničenja za Kinu, kao odgovor na prijetnje koje sa sobom nosi provođenje kinskog vojno -civilnog programa. Cilj je zaštita tehnološkog razvoja SAD u oblasti vještačke inteligencije, razvojni programi, povećanje investicija u industriji.Trgovinski i tehnološki rat protiv Kine, koji je vodila Bajdenova administracija, mogao bi se nastaviti i produbiti. Kinesko-Ruski savez je veliki siguronosni izazov ne samo za SAD. Kina ulaže velika sredstva, naročito u Srbiju, da se bolje pozicionira na Balkanu.
Trumpova podrška Izarelu je neupitna. SAD podržavaju Izrael protiv Hamasa u Gazi i Hezbolaha u Libanu. Ranije je bio skeptičan prema rješenju Izaela s Palestinom sa dvije države, a sada nije. Sjećamo se da je Trump u prvom mandatu uspostavio Abrahamski sporazum za normalizaciju odnosa između Izraela i zemalja Bliskog Istoka i premjestio američku ambasadu iz Tel Aviva u Jeruasalem, što je izazvalo ogorčenje arapskog svijeta. Ovih dana najavljuje se Sporazum o prekidu ratnih dejstava, u kojem posreduju Kuvajt i Egipat. Svijet je zabrinula Trumpova izjava da će nastati pakao ako do njegove inauguracije ne budu pušteni svi taoci koje drži Hamas. Sad će i dalje pružati Izraelu bezuvjetno pomoć i slobodu u odlučivanju. Zalagaće će se Abrahamov sporazum, ali zadržati agresivan stav protiv Hamasu, Hezbollahu i Hutijima. SAD će smanjiti vojno prisustvo u Siriji, koje je bilo radi zaštite naftnih resursa.
Odnosi SAD i Rusije nisu dobri, jer SAD zajedno sa zemljama EU pomažu Ukrajinu u sukobu sa Rusijom.
Odnos SAD prema Iranu, Sjevernoj Koreji, Kubi, Venezueli trebao bi biti nešto blaži. U prvom Trumpovom mandatu bio je dosta oštar i pratile su ga sankcije.
SAD će nastaviti maksimalan pritisak na Iran radi sprečavanja nuklearnog programa, uz ograničenja i prijetnje napadom na iransku energetsku infrastrukturu.
Trump se protivi klimatskoj agendi Biodenove administracije i očekivati je da će je mijenjati.
Odnos prema regionu Z. Balkana
Zapadni Balkan nije i neće biti na listi prioriteta Trumpove administracije. Strateški interes SAD na Balkanu je stabilnost regiona, sve dok intersi SAD nisu ugroženi. Od posebnog značaja je Južna interkonekcija. Velika očekivanja od Trampa su Srbiji, koja je je aktivno podržala njegov reizbor.
Strateški interes SAD na Balkanu je stabilnost. U prvom Trumpovom mandatu po pitanju Kosova govorilo se o podjeli, što nije bilo prihvatljivo za EU. Srbija se nada da će joj biti od pomoći Trumpov zet, koji ulazi u posjed bivše zgrade Generalštaba, u kojoj namjerava otvoriti biznis.
U BiH vlada uvjerenje da odnos SAD prema BiH neće biti bitnije promijenjen, što znači da će BiH i dalje imati podršku suverenitetu i integritetu zemlje. I dok Čović agituje za legitimno predstavljanje, iz Rs se nadaju podršci Trumpa za odvajanje Rs.
Iako je već dugo pod američkim sankcijama, Dodik je više nego iko proslavio njegovu pobjedu i nada se njegovoj podršci u nastojanju da proglasi nezavisnost Rs.
Po pitanju Kosova SAD će djelovati u suglasju sa EU. Kosovo će biti podržano uz brza rješenja, koja će doprinijeti regionalnoj stabilizaciji a neće povećati rizik. Ideja o podjeli Kosova ne bi bila prihvatljiva za EU. Unapređen odnos Srbije i Kosova bio bi podrška evropskom planu za normalizaciju.
Razloga zabrinutost ima i EU, jer se najveće zemlje EU Francuska i Njemačka susreću sa ozbiljnim unutarnjim problemima. Evropa imala rekordan uvoz tečnog gasa iz Rusije, iako je trebalo biti suprotno.
Postavljenja i menovanja
Provođenje Trumpove politike, koju je najavio, ovisiće mnogo od izvršilaca koje je do sada imenovao i koje će imenovati na najviše pozicije u svojoj administraciji. Do sada je Trump imenovao više pojedinaca na važne državne funkcije. Veliki broj ranijih izvršilaca biće zamijenjen novoizabranim.
Trumpov kabinet čine predsjednik i rukovodioci 15 odjeljena izvršne vlasti (State department, Trezor, Kabineti…). Šef kabineta u Bijeloj kući je- Suzy Voyles, Georgia, glavna u njegovoj izbornoj kampanji.
Tranzicioni tim: i Trumpovi bivši, aktuelni i budući saradnici:
Neki od imenovanih i koji će biti imenovani:
-Mike Pompeo, bio direktor CIA, bio državni sekretar
-John Ratcliffe, bio direktor nacionalne obavještajne službe
-Linda McMahon, bila šefica uprave za mala preduzeća – biće možda sekretarka za trgovinu
-Robert Lajtajzer, bio američki trgovinski predstavnik
-Richard Grenell, bio ambasador u Njemačkoj, izaslanik za odnose Beograda i Prištine, biće savjetnik za nacionalnu bezbjednost
-Robert O Brien, bio savjetnik za nacionalnu bezbjednost, a biće državni sekretar
-Stephen Miller, bio savjetnik, biće za graničnu politiku u Odjeljenju za unutrašnju bezbjednost
-Larry Kudlow, vjerovatni sekretar za finansije
-Kit Kellogg, biće za nacionalnu bezbjednost
-Tom Homan, bio direktor za imigraciju i carine, vjerov. to isto
-Chaddar Wolf- imigraciona politika
-Geoffrey Clark, bio pomoć gener. tužioca
-Chess Patel- odbrana i obavještajne zajednice
-Džej Kleiton- vjerovatno Trezor
-Brian Hook- Sekretarijat za odbranu
-Mike Liao, senator Jute, možda državni tužilac
-Bill Hagerty iz Tenesija, bio ambasador u Japanu
-Marco Rubio- kandidat za državnog sekretara
-Tom Cotton, senator Arkansasa, Sekretar za odbranu
-Mike Waltz- savjetnik za nacionalnu sigurnost
-Mark Green iz Tenesija- Odjelenje za unutarnju bezbjednost
-Elise Stefanik iz Njujorka – ambasadorka u UN
-John Polson, miljarder hedž fonda – sekretar za finansije
-Scott Bessent – možda sekretar za finansije
-Howard Lutnick- ekonomska politika
-Jamie Dimon- sekretar trezora
-Doug Burgum, guvr. S. Dakota, Vivek Ramsvami, biznismen
-Keitmh Kellogg- izaslanik za Ukrajinu
-Douglas Jones- novi ambasador u BiH umjesto Mike Murphy
-Matthew Witaker- ambasador SAD pri NATO
-Steven Witkoff- specijalni izaslanik za Bliski istok
-Massad Boulosa iz Libije- savjetnik za Bliski istok
-Mike Huckabee- ambasador u Izraelu
-Charles Kushner- ambasador u Francuskoj
-Pete Hegseth- sekretar odbrane
-Christopher Landau- zamjenik sekretara odbrane
-Stephen Feinberg – zamjenik sekretara odbrane
-Michael Anton-zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost
-Sebastian Gorka – zamjenik savjetnika za nac. sigurnost
-Tulsi Gabbard- Direktor nacionalne obavještajne službe
-John Ratcliffe- centralna obavještajna agencija
-David Perdue- ambasador u Kini
-Ron Johnson- ambasador u Meksiku
U Trumpovu novu administraciju ulaze- i biće temelj…glavni saradnici:
-Marco Rubio, ranije kritičar Trumpa.- državni sekretar- što je najviši diplomatski položaj
-Elon Musk, najbogatiji čovjek na svijetu, na čelu Odjeljenja za vladinu efikasnost, zadužen za štednju i efikasnost vlade sa Ramasvamijem Vivekom, voditeljem Fox news
-Mike Volc, kongresmen Floride, penzionisani pukovnik, biće savjetnik za nacionalnu bezbjednost, što je ključni položaj spoljne politike SAD
-Robert F. Kenedi Mlađi- politika javnog zdravlja
-Stiven Miller, bliski savjetnik, bio predsjednik Trumpove
organizacije “Amerika First”, biće zamjenik Šefa protokola za politiku Bijele kuće
-Thomas Homen ostaje direktor Agencije za imigraciju i carine, za deportaciju
-Kristi Noem, guvernerka Južne Dakote, ministarka za unutrašnju bezbjednost zemlje
-Pete Hegseth, voditelj Fox news, ministar odbrane
-Vicki Mekginli, advokat, Trumpov savjetnik
-John Ratcliffe, kongresmen iz Teksasa, direktor CIA
-Stiven Vitkof, investitor za nekretnine, specijalni izaslanik za Bliski istok
-Mike Huckabee, bivši guverner Arkansasa, ambasador u Izraelu
-Kongresmenka Elise Stefanak, ambasadorica SAD u UN
-Suzy Voyles, menadžer izborne kampanje, šef osoblja
-Lee Zeldin, bivši član Predstav, doma SAD, na čelo Agencije za zaštitu životne sredine
Slijede druga imenovanja ključnih članoiva kabineta- generalni tužilac, odbrana, bezbjednost granica, ministarstvo finansija… Trumpova Inauguracija je 20.januara, veliki dan u kojem će Donald Trump preuzeti vlast od Joe Bidena i stati na čelo SAD-a.
Da li ćemo i dalje samo gledati?
Tri godine se gine u i razara u Ukrajini, a već duže od godinu nastavlja kontinuirano genocidno ubijanje Palestinaca u Gazi i na Zapadnoj obali i šire. I svi mi to gledamo, negodujemo, ali šutimo. Čak smo oguglali i na dnevne izvještaje o tome koji su dijelovi bombardovani, koliko je ubijeno djece, žena, novinara, ranjenika u ostacima od bolnica…zaboravljajući pri tom da se to već sutra može i nama dogoditi.
Nakon prognoze vremena svako jutro ponavlja se izvještaj o broju ubijenih, osakaćenih, najviše djece i žena, a tortura nad nedužnim narodom Palestine nastavlja se u Gazi i na Zapadnoj obali. Mirovni pregovori o okončanju sukoba uz posredovanje Katara mogli bi dati rezultate, kao i pokušaji uspostavljanja mira između Rusije i Ukrajine. Ostaje nam da se nadamao. Nada zadnja umire.
Malo svjetla na kraju tunela
I na kraju tunela, konačno zračak svjetla. Vijest da je postignut Mirovni sporazum između Hamasa i Izraela i da njegova primjena treba početi 19.1. 2025., a realizirat će se u tri faze. SAD su imale ključnu ulogu, a posredovali su Kuvajt, Egipat. Na tom planu se radi već 6 mjeseci i za vrijeme dok se razgovaralo ubijeno je preko 10.000 Palestinaca. Detalji sporazuma još nisu objavljeni, ali se zna da će prestai ratna dejstva, da će Hamas postepeno oslobađati taoce, a Izrael zarobljene. U prvoj fazi Hamas treba osloboditi 33 taoca. Izrael treba da se povuče na linije prije početka sukoba. O svemu tome više če se znati narednih dana. Predsjednik Izraela vjeruje da je ovo korak u pravom smjeru. Manje je važno što će zasluge za postizanje sporazuma pokušaće sebi pripisati i Bidenova li Trumpova administracija. Važno je da se zaustavi smrtna agonija u kojoj se svaki dan umiralo i brojali mrtivi.
Već dugo ni snjegovi ne mogu očistiti smrad na planeti, al’ mogu još jednom iznova početi. A dok se ne popneš na planinu, nećeš vidjeti cijelu dolinu.
Poželimo da povratkom Trumpa u Bijelu kuću Amerika zaista ostvari ulogu mirotvorca, koju je Trump tokom predizborne kampanje najavljivao, koja mu je donijela veliki broj glasova i pobjedu na 60-tim američkim predsjedničkim izborima.
Burlington 15.1.2025 Zijad Bećirević
