Tužilaštvo Kantona Sarajevo danas će odlučiti da li će zatražiti pritvor za majku koja je ostavila novorođenče u kontejneru u sarajevskom naselju Koševo, koje je pronađeno 31. decembra. Sarajevska policija je, pisali smo, u srijedu pronašla i uhapsila Dž. B. (1979) iz Sarajeva zbog postojanja sumnje da je počinila krivično djelo napuštanje djeteta.
Detaljan postupak
Iz Ministarstva za rad i socijalnu politiku FBiH su nam kazali kako trenutno nemaju podatke koliko je djece u Federaciji ostavljeno od roditelja.
– Nama je malo teže prikupiti informacije, jer moramo skupiti podatke iz svih kantona i centara za socijalni rad, a oni su ta ulazna stanica koja prikuplja podatke, rekao nam je Miroslav Jurešić, pomoćnik ministra za socijalnu zaštitu i zaštitu porodice i djece, dodavši da kada prikupljaju podatke, napuštenu djecu vode pod kategorijom djeca bez roditeljskog staranja.
U Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo su nam kazali kako se broj napuštene djece smanjuje iz godine u godinu.
– Kada je riječ o napuštenoj djeci, provodi se temeljit postupak u skladu sa odredbama Porodičnog zakona, koji nalaže detaljno provođenje postupka utvrđivanja razloga napuštanja djece od roditelja. Ukoliko je nemoguće utvrditi ko su roditelji napuštenog djeteta, a dešavaju nam se takve situacije, onda dijete najčešće ide na usvajanje, govori nam Mirsada Poturković iz Centra za socijalni rad KS-a.
Ističe kako će Stručni tim Službe prikupiti niz činjenica prije nego što donese konačnu odluku koji će vid zbrinjavanja biti najbolji za bebu koja je pronađena u Sarajevu.
– Hoće li stručni tim odabrati hraniteljsku porodicu ili će interes djeteta biti institucija, nešto je što će se u narednom periodu utvrđivati. Vrlo je teško prejudicirati stvari. Ne znamo šta će se dešavati i ne možemo u ovom trenutku reći kako će Služba postupiti. Postupak Službe će ovisiti od mase faktora. Do jučer nismo znali ko su roditelji, danas imamo identifikaciju, a radit će se i na tome da se utvrdi ko je otac djeteta. Služba socijalne zaštite ima odgovornost provođenja kompletnog postupka, te utvrđivanja koji je to u ovom trenutku najbolji oblik zbrinjavanja za dijete, pojašnjava Poturković.
Navodi kako prethodnih godina nisu imali ozbiljniji interes porodica u Sarajevu za hraniteljstvo.
– Ipak, uz podršku nevladinih organizacija i uz ozbiljan angažman Ministarstva za rad i socijalnu politiku FBiH, stvari se pomalo mijenjaju, te imamo prijavljivanje novih hraniteljskih porodica. Novi zakon o hraniteljstvu koji stupa na snagu u martu obavezuje nas da prioritet u zbrinjavanju djece bude hraniteljstvo pa tek onda institucija, naročito kada su u pitanju novorođenčad i djeca do tri godine, dodaje Poturković.
Siromaštvo
Iz nevladine organizacije Hope and Homes for Children BiH su nam kazali kako posebno nisu zadovoljni što u BiH ne postoji jedinstveni registar za svu djecu u BiH. Ustupili su nam, između ostalog, i analizu Unicef-a u kojoj također stoji da broj djece bez roditeljskog staranja nije tačno poznat, te da se kreće između 1.640 i 2.435.
– 90 odsto djece u domovima i hraniteljstvu ima bar po jednog živog roditelja. Razlozi su, dakle, nemogućnost roditelja da se brinu o djetetu. Siromaštvo je najveći problem, koji za sobom vuče više problema, kažu iz Hope and Homes.
Adem Džaferović : https://www.oslobodjenje.ba
