Bh. reditelj s američkom adresom Rešad Kulenović posljednjih godina gradi sve zapaženiju međunarodnu karijeru, sarađujući s kultnim imenima svjetske kinematografije i istovremeno razvijajući autorske projekte snažno ukorijenjene u bosanskohercegovački kontekst. U razgovoru za naš portal, Kulenović govori o saradnji s Alekom Boldvinom i Ričardom Stenlijem, holivudskim projektima zasnovanim na Lovekraftovim djelima, ali i o vlastitim filmovima koji se bave ratnom traumom, moralnim ambivalencijama i srednjovjekovnom Bosnom.
Pripremate film s velikim Alecom Boldvinom (Alec Baldwin). Kako je došlo do ove saradnje?
– Taj film je došao do izražaja kroz moju saradnju s Ričardom Stenlijem (Richard Stanley), rediteljem iz Južne Afrike koji je autor nekoliko kultnih filmova. On je, između ostalog, poznat i po velikom holivudskom debaklu s filmom „Ostrvo doktora Moreaua“, na kojem je radio s Marlonom Brandom i Valom Kilmerom. Nakon velikog sukoba s Kilmerom, Stenli je uklonjen s projekta, povukao se iz javnosti i praktično nestao na skoro dvije decenije. Poslije više od 20 godina vratio se filmom „Color Out of Space“ s Nikolas Kejdžom (Nicolas Cage), adaptacijom priče H. P. Lovecrafta, koji je pomogao Kejdžu da se vrati ozbiljnijim ulogama nakon perioda u kojem je radio veliki broj komercijalno slabijih filmova. Ja sam prije nekoliko godina počeo sarađivati sa Stenlijem na raznim scenarijima. Trenutno radimo na projektu „The Dunwich Horror“, još jednoj Lovecraftovoj adaptaciji, a na projektu nam se pridružio Alek Boldvin. Njegovo učešće ima i profesionalnu pozadinu – vidio je kako je „Color Out of Space“ pomogao Kejdžu i procijenio da bi saradnja sa Stenlijem mogla imati sličan efekt i za njegovu karijeru nakon tragedije u Novom Meksiku. Međutim, Baldvinovo ime samo po sebi trenutno nije dovoljno za potpuno zatvaranje finansijske konstrukcije, pa tražimo još jednog glumca koji bi omogućio međunarodnu distribuciju. Jedno od mogućih imena je njegov prijatelj Nikolas Kejdž. Budžet filma je smanjen ispod pet miliona dolara, kako bi projekt bio realno izvodiv.
Vampiri u Bosni
Vi ste i producent na tom filmu, a Stenli režiser.
– Da. Osim toga, sa Stenlijem sam radio i na projektu „Vampiri u Bosni“, čija se radnja dešava u Bosni pred kraj rata. Priča prati jedinicu UN-a koja štiti selo u kojem otkrivaju postojanje vampira – oslanjajući se na slavensku mitologiju i koristeći žanr kao kritiku međunarodne zajednice u BiH. Ja sam radio na prepisivanju i razvoju scenarija.
Osim toga, pripremate i domaći igrani film?
– Tačno. Riječ je o filmu u kojem glume Emir Hadžihafizbegović i Muhamed Hadžović. Film govori o čovjeku iz dijaspore koji se vraća u Sarajevo kako bi postavio dramu inspirisanu ratnim traumama koje je lično proživio. Paralelno s tim, susreće taksistu koji je u prošlosti bio njegov mučitelj. Film funkcioniše na dva nivoa – pozorišnom i stvarnom – i ne nudi jednostavne odgovore o pravdi i pomirenju.
Snimiti film u BiH
Pored toga, završili ste animirani film „Kraljevstvo hereze“ koji se bavi srednjovjekovnom Bosnom. Kako je nastala ta ideja?
– Zanimalo me da se ozbiljno i stručno bavimo srednjovjekovnom Bosnom, posebno pojmom hereze koji se često pogrešno i ideološki tumači. U Bosni nije postojalo bogumilstvo u klasičnom smislu, već autohtona Bosanska crkva. Saradnju smo ostvarili s domaćim historičarima poput Dženana Dautovića i Lejle Nakaš, te sa svjetskim ekspertom za herezu Jurijem Stojanovom (Yuri Stoyanov), autorom knjige „The Other God“.
Animacija nam je omogućila da motive stećaka i historijske događaje prikažemo poetski i simbolički. Film srednji vijek posmatra kroz prizmu hereze kao političkog, a ne teološkog pojma – slično načinu na koji se danas termin „terorizam“ često koristi u političke svrhe.
Insert iz filma „Kraljevstvo hereze“. Screenshot
Kada možemo očekivati premijeru?
– Film bi trebao biti spreman za festivalsku distribuciju ovog ljeta. Trajanje je 30-ak minuta, a trailer izlazi uskoro.
GLAVNI problem bh. filma danas je jednostavan – ne ulaže se dovoljno. Očekuju se veliki rezultati bez ozbiljnih ulaganja, što je nemoguće. To nije problem samo filma, nego cijelog sistema. Bez sistemske podrške nema kontinuiteta ni uspjeha
Piše: Danijal Hadzovic / https://avaz.ba/vijesti/kultura/1016532/resad-kulenovic-u-drustvu-svjetske-filmske-elite-bosanski-reditelj-snima-film-s-alekom-boldvinom
