Pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju izrečene su presude u predmetu protiv bivših političkih i vojnih vođa samoproglašene Herceg-Bosne – Jadranka Prlića (25 godina zatvora), Brune Stojića (20 godina), Slobodana Praljka (20 godina), Milivoja Petkovića (20 godina), Valentina Ćorića (16 godina) i Berislava Pušića (10 godina zatvora).
Haški tribunal saopćio je da je danas, žalbenom presudom u predmetu protiv Jadranka Prlića i drugih, poslije 24 godine završio sa radom i da će i formalno biti zatvoren 31. decembra.
Od svog osnivanja Međunarodni sud je podigao optužnice protiv 161 osobe za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine. Završetkom ovog posljednjeg žalbenog postupka, postupci protiv 161 osobe su okončani i rad Međunarodnog suda je završen, navedeno je u saopćenju.
Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Hrvatske Damir Krstičević rekao je kako je presuda Žalbenog vijeća neprihvatljiva te da ne izražava “ni povijesnu istinu ni pravdu”.
“Kao što je rekao i predsjednik Vlade Andrej Plenković, ova presuda je neprihvatljiva i izražavamo nezadovoljstvo i žaljenje. Ona ne izražava ni povijesnu istinu ni pravdu. Hrvatska vojska je oslobodila velik dio Bosne i Hercegovine i pružila pomoć i potporu Bosni i Hercegovini kad je bila suočena s velikosrpskom agresijom”, rekao je.
Naglasio je kako je operacijom ‘Oluja’ hrvatska vojska deblokirala Bihać, spasila hiljade života, spriječila zločin veći od Srebrenice i spasila obraz međunarodne zajednice.
“To je istina, za koju se vrijedi boriti na svim instancama i tome ćemo se kao Vlada posvetiti”, naglasio je Krstičević.
Krstičević je izrazio saučešće porodici Slobodana Praljka.
“Isti dan kada se opraštamo s istinskim junakom Domovinskog rata Davorom Jovićem, saznajemo i za tragičnu sudbinu generala HV-a i HVO-a Slobodana Praljka. Slobodan Praljak tragično je okončao svoj život, uvjeren u jednu istinu”, rekao je Krstičević.
Bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović izjavio je da je presuda Haškog tribunala Prliću i ostalima “dobro reflektirala ono što se dogodilo u ratu u kontekstu zločina”.
Na tribini “Kraj Haškog tribunala” u Beogradu, Josipović je rekao da mu je žao što su se mediji više bavili samoubojstvom u sudnici Slobodana Praljka, dok se žrtvama nitko nije bavio i izrazio sućut obiteljima žrtava.
Komentirajući činjenicu da je sud potvrdio kako je u udruženom zločinačkom pothvatu progona bosanskih musilmana, zajedno s osuđenima, sudjelovao i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman s još nekim dužnosnicima Hrvatske, Josipović je kazao da je iznenađen konstatacijom o udruženom zločinačkom pothvatu.
“Posebno je neobično jer se kod Ratka Mladića i Radovana Karadžića sud time nije bavio”, kazao je Josipović.
On je rekao i kako ne želi braniti Hrvatsku politiku u BiH, da je smatra pogrešnom, ali da smatra da su zločini individualni i da nikada nije bio suglasan da se etiketiraju cijeli narodi ili države.
“Ovo je prijelazni trenutak – da se vidi da li će vodstva država u regiji uspjeti povijest staviti iza sebe i graditi drugačiju budućnost”, naveo je Josipović.
Upitan kako ocjenjuje rad Haškog tribunala, rekao je da je taj sud dijelom uradio dobar posao jer je podigao svijest o odgovornosti za zločine, dok kao njegovu slabost vidi loše pripreme predmeta i što se čini da je u jednom trenutku pomiješao pravo i politiku.
U centru Mostara pale se svijeće za Slobodana Praljka, a u u mostarskoj Katedrali i Franjevačkoj crkvi održavaju se mise za Praljka i ostale članove “šestorke” koja je danas osuđena na ukupno 111 godina zatvora.
Martin Raguž, delegat u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, komentirajući današnju presudu Haškog tribunala za Al Jazeeru, rekao je da će trebati još neko vrijeme da “objektivno sagledamo sve implikacije presude”.
“Njene implikacije na odnose, ne samo između Hrvata i Bošnjaka u BiH, nego na čitav region i Jugoistok Europe. Možemo govoriti o tome koliko je ta presuda, kao i sve presude, u funkciji preveniranja eventualnih budućih ovakvih raspleta, nepoželjnih i katastrofalnih. Trebalo bi izvući lekciju da se ovo nikada ne ponovi, sa ovakvim ozbiljnim posljedicama i žrtvama na svim stranama. Sada treba dubinska analiza koliko su te presude u svrhu stvaranja trajnog povjerenja koje je nužno da bi se osiguralo pomirenje i dijalog u jednoj zemlji kao što je BiH. Mogu samo reći da je ova presuda u najmanju ruku kontroverzna, uz poštovanje prema svim žrtvama.”
Na pitanje kakve će posljedice presuda imati na odnose Hrvata i Bošnjaka, kako političke tako i u životu građana, Raguž je odgovorio da vjeruje da će presuda sve otrijezniti, bez obzira kako je ko doživljavao.
“Da će nas uputiti da se ovo više ne ponovi, nijedno stradanje koje se desilo u BiH da se ne desi, i na nesrazmjer u obuhvatu procesuiranja ratnih zločina. Preko 100 i nešto mjesta i lokacija na kojima su stradali nevini hrvatski civili nisu istraženi i nisu sankcionirani. To će nas sve uputiti da izgradimo pravedan mir i pravedan ustroj koji zaslužuju svi građani BiH.”
Dodao je da taj cilj do kraja nije ostvario ni Dejtonski sporazum ni Haški tribunal te da on mora biti na leđima odgovornih političara koji probleme neće tražiti jedni u drugima, nego kroz vlastitu katarzu, interakciju i respekt, stvoriti pretpostavke da “ova zemlja ne bude niti objekt unutarnjih niti vanjskih intervencija i da bude centar gdje će se harmonizirati odnosi i identiteti a ne eksperimentirati sa njima i dovoditi ih u pitanje”.
Rekao je da je “najkontroverzniji dio presude” onaj u kojem se utvrđuje odgovornost Hrvatske, s obzirom, kako je dodao, na mandat ICTY-a koji je fokusiran na utvrđivanje individualne odgovornosti.
“Ovdje se stvarala kolektivna odgovornost, taj dio će biti predmet opserviranja, ali ovo nitko ozbiljan ne može tumačiti kao presudu hrvatskog naroda, nego presudu koja će nas otrijezniti i naći dalje putove komuncikacije i uvažavnaja i rješavanje ozbiljnih pitanja, i kada je u pitanju pozicija hrvatskog naroda i put ka EU, i kada je u pitanju diskriminacija građana koji se ne izjašnjavaju kao tri konstitutivna naroda.”
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko pozvao je na poštivanje presude Haškog tribunala, ističući kako je to jedini put koji BiH može povesti naprijed, a sve je uporedio s procesima u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata.
“Zločini koje su počinili danas osuđeni pojedinci nanijeli su bol i patnje mnogima u Bosni i Hercegovini, a za mnoge od njih stavljena je tačka na jedno tragično poglavlje. S obzirom da je u ovom predmetu donesena konačna presuda, moramo imati na umu da su to bila djela pojedinaca, a ne naroda i da svakome od nas treba suditi samo prema djelima, a ne prema nacionalnosti,” rekao je Inzko.
Inzko je ovim povodom pozvao sve u BiH da prihvate ovu konačnu presudu i krenu dalje putem pomirenja.
“Istina i pravda su jedini put naprijed, a istovremeno i jedini put ka stvarnom pomirenju i boljoj budućnosti. Način na koji se Njemačka izborila sa svojom prošlošću – iskreno i energično – upravo je ono zbog čega je ta zemlja tako dramatično napredovala i stekla poštovanje cijeloga svijeta. Da bi se postiglo to isto ova presuda, kao i druge koje je donio ICTY, mora se u potpunosti poštovati i ne smije se politizirati,” kazao je.
Preuzeto:
http://balkans.aljazeera.net/live-blog/hag-potvrden-zlocinacki-poduhvat-sestorci-111-godina-zatvora
