Povodom nastupajućih popisa stanovništva u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore je organiziralo panel diskusiju pod nazivom “Popisi stanovništva 2021”.
Među učesnicima bili su Esad Rahić, Emir Ašćerić, Armin Hodžić, Adelaid Karišik, Dželal Hodžić, Mejdin Saliju, Adel Omeragić, Anes Džunuzović, Mirza Čohadžić i Admir Lisica dok je panel diskusijom moderirao Sanadin Voloder.
Predsjednik Udruženja za razvoj saradnje domovine i dijaspore Admir Lisica, istakao je da je ovo peta panel diskusija koju URSD organizira, te da osim dijaspore u fokusu ovog udruženja je povezivanje i sa domovinskim zemljama.
“Odlučili smo se da organiziramo ovu panel diskusiju zbog bitnosti teme popisa stanovništva koji su izuzetno važan segment u konačnici za ostvarivanje manjinskih prava u domovinskim zemljama u kojima Bošnjaci žive. Bošnjaci su u proteklih dvadesetak godina ostvarili značajan napredak u ostvarivanju svojih prava, čemu ide u prilog i činjenica da je bosanski jezik zastupljen u školama, medijima i institucijama Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Hrvatske. Značajna informacija za Bošnjake Sandžaka u segemnutu povezivanja sa Bosnom i Hercegovinom te unapređivanju nacionalnih prava je najavljeno otvorenje Konzulata Bosne i Hercegovine u Novom Pazaru. Nadamo se da će Bosna i Hercegovina u budućnosti dobiti svoje konzulate i u Rijeci, te Rožaju, čime bi se dodatno uradilo na poboljšanju položaja bošnjačke nacionalne manjine u državama regiona”, istakao je Lisica.
Historičar i potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sandžaka Esad Rahić naveo je da su popisi višestruko značajni, ne samo demografski, već i statusno, politički i ekonomski. Jezik brojki moći je veoma moćan, kako u zemljama gdje živi manjinski narodi, tako i pred međunarodnim faktorom.
„Ja razumijem tu crtu u izjašnjavanju, posebno zbog bojazni od gubljenja vjerskih karakteristika našeg naroda. Historijsko ime Bošnjak ni najmanje ne ugrožava odrednicu musliman, koju dijele pripadnici ummeta diljem naše planete. Mi smo jedan od rijetkih naroda, kako u CG, Rep. Srbiji, tako i šire, koji imaju pozitivan prirodni priraštaj. Za muštuluk je da sandžački gradovi imaju pozitivan natalitet. Međutim, u jednoj besperspektivnoj situaciji, šta drugo očekivati do odlazak najvitalnijeg bošnjačkog stanovništva – odlazak na Zapad i potencijalni odliv stanovništva na druge prostore koji nude znatno bolje mogućnosti i perspektive za život. Kod učenika, djece raste svijest o maternjem jeziku. Sada je ljudima jasno da nije stvar samo ekavice ili ijekavice, već mogućnosti učenja o nacionalnoj književnosti, tradiciji, kulturi, što se uči kroz predmet bosanski jezik. Međutim, imamo probleme. Mi, koji smo brojčano izrazito zastupljeni, nemamo mogućnost da imamo svoj kutak sa televizijama sa nacionalnom frekvencijama, kao što je RTS. Problem je u tome što se u udžbenicima ne dozvoljava upotreba termina Sandžak. Kada sam doveo udžbenik do mjere koja je prihvatljiva vladi, zamolili su me da uklonim termin Sandžak, što sam odbio, zbog čega Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja ne dozvoljava da se isti verifikuje“, govori Rahić.
Mejdin Saliju predstavnik Vijeća bošnjačkih intelektualaca Kosova ističe da je Kosovo etnički šaroliko te da su Bošnjaci sastavni dio stanovništva ove države.
„Hoću da objasnim odakle Bošnjaci na Kosovu? Prvi dio Bošnjak čine doseljenici iz Bosne, Sandćaka i Makedonije. Naseljeni su oko Istoka, Peći, Prištine i Mitrovice. Drugi dio Bošnjaka čine autohtoni stanovnici oko Prizrena koji se izjašnjavaju prema regionalnim oznakama. Vizija bošnjačke zajednice jeste da razvija svijest koja će na temeljima bošnjačkih vrijednosti sačuvati svoj identitet, koji njeguju na različite načine – kroz školovanje, džemate, kulturne i društvene manifestacije. Nacionalna emancipacija Bošnjaka na Kosovu počinje devedesetih godina kroz djelovanje političkih organizacija i povećavanje svijesti o bošnjačkom identitetu i očuvanje, promicanje bošnjačke baštine, kulture, identiteta. Bošnjaci su treća najveća nacija po brojnosti na Kosovu. U Prizrenu ima oko 17,000, drugi po brojnosti poslije Albanaca“, govori Saliju.
Mirza Čohadžić trenutno je na magistarskom istraživanju u kojem se bavi nacionalnim identitenom muslimanskih naroda s područja bivše države, s fokusom na Bošnjake. Kako kaže, popisi su važni i imaju značajan utjecaj.
„Identitet Bošnjaka razvijao se u odnosu na državne sisteme i političke prilike država u kojima se nalazio, što je bilo direktno odražavano popisima stanovništva u Jugoslaviji. Popisi stanovništva u tom smislu i jesu važni. Oni nam daju predstavu kako se tretiraju pojedini narodi i nacije. U ovom slučaju, daje nam uvid u kontekst ukupne bošnjačke zajednice u Sandžaku, ali i ostalim domovinskim zemljama. Popisi stanovništva direktno utiču na mogućnost biranja, bivanja biranima, učešća u lokalnoj (samo)upravi, državnim organima i institucijama, čime jedna zajednica učestvuje direktno u krojenju vlastite sudbine. U ovom smislu, nacionalno ime, u ovom slučaju Bošnjak, jedan je od ključnih faktora u homogenizaciji i mobilizaciji stanovništva u svrhu ostvarivanja bolje međubošnjačke saradnje i veze sa maticom. Iz ovih razloga, između ostalih, važno je da se među Bošnjacima radi na prevazilaženju prepreka koje su im postavljene u izjašnjavanju na popisima stanovništva, ali i prevazilaženju nepravilnog razumijevanja vlastite identitetske supstance“, naveo je on.
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Grada Zagreba, Armin Hodžić istakao je da su pripreme za popis stanovništva Hrvatskoj u toku, te da Bošnjaci moraju shvatiti ozbiljno ovaj događaj koji je jedan od nacionalnih interesa.
„Po zadnjem popisu iz 2011., 31.500 Bošnjaka, 10.000 Muslimana i toliko isto Hrvata muslimana, osim Bošnjaka, tu su i drugi koji se izjašnjavaju na taj način, s tim da su dvije trećine sigurno Bošnjaci. U posljednje vrijeme desile su se određene političke promjene koje ne idu na ruku Bošnjacima. Izgubili smo mogućnost da imamo bošnjačkog predstavnika u Saboru. Bošnjaci dijele mjesto sa Albancima, Makedoncima, Crnogorcima, iako smo na zadnja tri izbora izgubili to pravo. Trenutno nas predstavlja predstavnica albanske nacionalnosti. Najveći broj Bošnjaka živi u Zagrebu i na području Sisačko-moslovačke županije. Kao bošnjačka zajednica Grada Zagreba, gdje služim kao predsjednik, pokušali smo okupiti što veći broj bošnjačkih organizacija, šestog ovog mjeseca u hotelu West In, prisutni su bili predstavnici svih bošnjačkih organizacija i intelektualci, gdje smo govorili o svim stvarima, a posebno o narednim koracima u našem djelovanju. 2018. godine smo po C modelu uspjeli omogućiti da bošnjačka djeca mogu učiti bosanski jezik i kulturu, i ta ocjena im ulazi u ukupni zbir ocjena. To je bila jedna velika pobjeda, ali ironična, obzirom da prethodno u Saboru nismo uspjeli to ostvariti, a kada smo bili odsutni iz Sabora, uspješno je uveden bosanski jezik. Očekujemo određeni pad kada je riječ o brojkama. Ulazak Hrvatske u EU obilježen je odlaskom na privremeni ili stalni rad, posebno na općinu Gunja na istoku zemlje, gdje su polovina stanovništva Bošnjaci“, konstatira Hodžić.
PR Bošnjačke stranke Crne Gore, Adel Omeragić, osvrnuo se na trenutnu političku situaciju u ovoj zemlji, koja direktno utiče na stanje manjina, među kojima su Bošnjaci jedni od najugroženijih.
„Drago mi je da večeras zajedno govorimo o identitetu Bošnjaka. Svi smo svjedoci političkih promjena od 30. augusta prošle godine koja je za 360 stepeni promijenila politički put koji je građen godinama u Crnoj Gori. Mi danas imamo vlast koja ne krije svoj animozitet prema stanovništvu i koja cijelo ovo vrijeme od izbora do danas koristi kako bi pokušala da radi u pravcu jačanja identiteta srpskog stanovništva u Crnoj Gori. U Crnoj Gori smo 2003. godine imali oko 45.000 Bošnjaka i 20.000 Muslimana. Smatrali smo da će na popisu iz 2011. godine izjašnjavanje krenuti u pravom smjeru. Međutim, pojavile su se nove kategorije, Bošnjaci-Muslimani, Bosanci, Muslimani, Bošnjaci, Crnogorci muslimani. Tako da je na to otišlo dosta ljudi koji su se izjašnjavali kao Bošnjaci. Sva ova dešavanja dovela su do homogenizacije Bošnjaka posredstvom metoda zastraživanje tokom i nakon izbora. To se je desilo u Pljevljima, zatim čestitanjem 9. januara jednog službenika Crne Gore što je uticalo na to da Bošnjaci na sve procese gledaju trezvenije, zbog čega očekujemo da će broj Bošnjaka biti brojevno zastupljeniji. Bošnjaci su bili dio procesa u zemlji u zadnjih osam godina, zauzimali važne položaje, 7 ministara je bilo koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci. Danas smo u situaciji da nova vlada nema nijednog ministra iz reda manjina“, govori Omeragić.
Nekadašnji dogranočelnik Novog Pazara, a sada vijećnik, Emir Ašćerić posebno se osvrnuo na osnivanje Konzulata Bosne i Hercegovine u Novom Pazaru za koji se nada da će pospješiti odnose među Bošnjacima BiH i Sandžaka.
„Drago mi je da se čujemo svi Bošnjaci u regionu i da imamo platformu za razgovor, jer nedostatak jedne ovakve platforme sprječava da radimo kvalitetnije i da se zalažemo za prava Bošnjaka, za bošnjačko pitanje i nadam se da ovo nije posljednji put da se sastajemo. Zaista nas raduje činjenica da se otvara konzulat. Inicijativa dugo stoji, ali je zvanično pokrenuta od bošnjačkog člana Predsjedništva, Šefika Džaferovića. Bisera Turković je podnijela zahtjev Srbiji da se otvori konzulat i to je sad postala stvarnost. Nedavno je po prvi put u historiji je jedan ambasador Bosne posjetio grad Novi Pazar i BNV. Najavila je dolazak i zvanično otvaranje konzulata. Nadam se da će taj konzulat doprinijeti boljem odnosu Bosne prema Sandžaku, a onda Bošnjaka Bosne i Sandžaka. Nadam se da će se koordinacija bošnjačkih vijeća u regionu, odnosno vijeće intelektualaca Bošnjaka u Bosni, kao i BNV-a u Sandžaku poboljšati“, rekao je on.
Dželal Hodžić iz makedonske Državne agencije za manjine je naveo da ovo vladino tijelo podržava rad manjina, pa tako i one bošnjačke.
„Nakon raspada Jugoslavije, 1994. godine popisalo se 7000 ljudi kao Bošnjaci. Tada je bio slab protok informacija, što nije omogućilo da se veći broj ljudi izjasni tako, jer je Bosna između ostalog, bila pod Agresijom. Danas su bolje okolnosti, Bosna nije pod agresijom, relacije su mnogo bolje. Agencija za ostvarivanja prava zajednica, u kojoj radim i djelujem, direktno odgovoara vladi i bavi se ostvarivanjem prava svih osim Makedonaca i Albanaca. Bošnjaci su na popisu 1994. brojali oko 7.000 stanovnika, da bi taj broj porastao na preko 17.000 na popisu 2002. Međutim, samo 9000 se izjasnilo da govori bosanski jezik. Radi se na tome da popravimo svijest kod Bošnjaka i popravljanju procenta našeg prisustva, a takva je tendencija zbog općeg porasta nacionalne svijesti. Ono što je nezgodno jeste trend iseljavanja, posebno u ruralnim mjestima gdje žive Bošnjaci. U cilju nam je da ohrabrimo još učenika Bošnjaka da pohađaju školu na bosanskom jeziku”, kaže Hodžić.
Adelaid Karišik, predsjednik Bošnjačkog istraživačkog centra iz Skoplja naveo je trenutno stanje na terenu u Sjevernoj Makedoniji, koja je od svih država regiona prva krenula sa popisom stanovništva. Također, kao activist na terenu naveo je da uprkos pandemiji, a poštujući sve mjere uspjeli su da posjete Bošnjake širom Sjeverne Makedonije.
„Problem u vezi bosanskog jezika, nametanje formulacije bošnjački jezik. 7000 bosanski, 8000 bošnjački na popisu 2002. godine. Veoma je važno da naglasimo da se na ovom popisu neće to dogoditi, jer je ispravljena ta greška. Poslao bih poruku svim Bošnjacima Makedonije: Bitno je biti Bošnjak, bitno je biti Bošnjakinja, naš jezik je bosanski“, završio je Karišik.
Dugogodišnji novinar i aktivista s fokusom na pitanja domovinskih zemalja Anes Džunuzović naveo je da Bošnjaci moraju međusobno sarađivati, ali i boriti se za svoja prava aktivnije.
„Bošnjaci u domovinskim zemljama živjeli su dugo u istoj zemlji. Potpuno smo izmiješani. Bošnjake u domovinskim zemljama treba posmatrati odvojeno od Bošnjaka u dijaspori. Jedan od razloga za to je što nažalost u susjednim zemljama i dalje postoji politika negiranja, huškanja protiv Bošnjaka, čemu smo svjedočili u zadnjih trideset godina i općenito kroz historiju. Bošnjaci u domovinskim zemljama u tom smislu su mobilniji, prisutniji, osvješteniji, u ozbiljnijoj su poziciji kada govorimo o identitetu, negiranju identiteta, kulture, jezika u odnosu na Bošnjake u dijaspori, gdje nemaju takvih problema i gdje mogu barem kroz djelovanje džemata da čuvaju svoj identitet i jezik. Zbog toga, Bošnjaci u domovinskim zemljama se moraju ustaljeno boriti za svoja prava. Prinuđeni su više na to u odnosu na ostale Bošnjake“, koji nemaju slične probleme, kaže on.
URSD
