Nakon pregovora o Izbornom zakonu BiH u Sarajevu i Neumu, koji su završeni bez dogovora, najavljuje se novi tok razgovora, ali bez pokroviteljstva i asistencije Međunarodne zajednice.
Ništa nije dogovoreno dok sve ne bude dogovoreno – rekao je američki diplomata Matthew Palmer nakon okončanja još jedne Neumske maratonske runde pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Nakon što je državi BiH u Dejtonu navukla luđačku košulju, stavila je u naokovanj između Srbije i Hrvatske, Međunarodna zajednica i dalje ne čini ništa da državu BiH oslobodi nametnutih okova, već je uporno gura u ruke Srbiji (davanje legimiteta srpskom hegemonizmu- Mini Šengen, pa Otvoreni Balkan) i Hrvatskoj (davanje legitimiteta hrvatskom separatizmu). BiH se grčevito bori protiv daljih podjela, a iz MZ-e se konstantno ide na ruku srpskom i hrvatskom separatizmu, koji sve više uzimaju maha. Ostaje da se vidi kojim će putem nastaviti BiH nakon Neumskih dogovora, koji su završeni bez dogovora, a u kojima se uloga međunarodnih mentora ocjenjuje korektnom.
A sve je počelo je 1987. na Gazimestanu sa “Niko ne sme da vas bije” i nastavlja 2022. u Neumu Čovićevim “legitimnim predstavljanjem hrvatskog naroda”. Nije legitimno kad Hrvate u BiH predstavlja Hrvat Željko Komšić, koji je branio i odbranio Bosnu, a legitimno je da je predstavlja Dragan Čović, koji je za vrijeme agresije na BiH sticao kapital koristeći zarobljenike kao radnu snagu.
SAD-e preko diplomate Matthew Palmera i EU preko direktorice pri Europskoj službi za vanjske poslove Angeline Eichhorst prvo u Sarajevu a potom Neumu vodili su pregovore sa liderima vodećih bh stranaka HDZ-e, SDA-e, SBB-a i opozicionim strankama Narod i pravda i Naša stranka (NS) o izmjeni izbornog zakonodavstva BiH. HDZ-u BiH zastupali su Dragan Čović i Borjana Krišto, SDA-e Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, SBB-a Fahrudin Radončić, a stranku Narod i pravda Denis Zvizdić. U pregovorima su uzeli učešće i experti Venecijanske komisije i Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). Jedan od modela o kojem se raspravljalo bio je Čovićev model o legitimnom predstavljanju, koji traži da se pristane na legitino predstavljanje samo određenih Hrvata, odustane od građanskog koncepta, što bi omogućilo dalji uticaj Srbije i Hrvatske u svim segmentima političkog uticaja. Tokom rada razmotreni su i drugi ponuđeni modeli, ali ni jedan nije prihvaćen, iako su svi prisutni izrazili spremnost da se izmjene Izbornog zakona donesu u paketu. Podsjećamo da su SDP-a i DF, a potom i NS-a i NBL, odustali od pregovora o Izbornom zakonu, sve dok se ne okonča blokada državne vlasti i zaustavi prenos državnih nadležnosti na etitet Rs. Na razgovore nisu došli predstavnici Rs. Ako se u nastavku pregovora, koji se predviđaju narednih dana u Sarajevu, usaglase stavovi i postigne dogovor o izmjeni Izbornog zakonodavstva BiH, u što malo ko vjeruje, Izmjene će morati biti potvrđene u Parlamentu BiH.
I u Neumu se jasno pokazalo da je u BiH na djelu sudar etničkog i građanskog, bez nagovještaja za prevladavanje jaza. Velika je razlika u političkim ambicijama nacionalnih stranaka i njihovih lidera. Opšta je ocjena da su predstavnici MZ-e korektno i nepristrasno vodili pregovore i na tome im treba biti zahvalan.
Podsjećamo da se o ovim pitanjima bezuspješno razgovara nekoliko zadnjih godina, a o izmjeni Izbornog zakona intenzivnije pregovara već 6 mjeseci, uglavnom bez rezultata. Rasprava u Neumu je cijelo vrijeme vođena iza zatvorenih vrata. Tek po završetku pregovora, mentori MZ-e i lideri stranaka nastupili su sa svojim izjavama. Većina njih je izrazila umjereni optimizam sa nadom da se više postigne u nastavku pregovora kroz 10 dana u Sarajevu, ali bez prisustva međunarodnih mentora. U izbornom paketu, ako bude usvojen u nastavku pregovora, biće sadržani elementi za integritet izbornog procesa, ograničene ustavne promjene, mjere za deblokadu FBiH…Neki vjeruju da su blizu rješenja o legitimnom predstavljanju i o tome da jedan narod ne bira predstavnike drugom narodu. Ali ako u konačnici ne dođe do dogovora o izmjeni Izbornog zakonodavstva, postoji jako uvjerenje da če se izbori održati u oktobru, mada se ne isključuje ni mogućnost blokade izbora, što bi bilo vrlo posljedično.
Nakon završetka Neumskih pregovora, Međunarodni predstavnici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst su optimisti. Oni vjeruju da će paket mjera omogućiti integritet izbornog procesa, da je postignut značajan napredak na njegovom tehničkom unapređenju, da su napravljeni pomaci po evropskim standardima i da rješenja nisu daleko. Napredak je u izboru članova Predsjedništva BiH. Oni vjeruju da je do sada postignuti stepen saglasnosti i dogovora dovoljna osnova za dalje. Američki diplomata Matthew Palmer je naglasio da su rješavana teška i izazovna politička pitanja, da izborni proces uključuje izborni model za Hrvate i implementaciju presuda Sejdić- Finci i drugih, ali se nije došlo do kraja procesa. Ostvareni napredak ostaje kao osnova za dalje pregovore.
Podsjećamo da je Hrvatska iskoristila svoj status u EU i nametnula etno- koncept podjela, kojeg se HDZ-a i dalje čvrsto držala tokom pregovora. Iako je razmatrano više modela za izbor članova Predsjedništva BiH, konačno rješenje nije nađeno. Interesi svih moraju biti izbalansirani, kako bi rezultati mogli biti implementirani. Iako o njima ima visok stepen konsenzusa, još nije nađeno ni konačno rješenje koje bi omogućilo dosljedno provođenje obavezujućih sudskih odluka u predmetima Sejdić- Finci, Pilav, Zornić…, koje već godinma čekaju na provedbu. Viši stepen saglasnosti postignut je samo oko uvođenja elektorskog glasanja, uvođenju novih tehnologija u glasanju i tehničkom unapređenju izbornog procesa. Nije bilo dogovora ni o Domu naroda i njegovim ovlastima, niti je potpisivan bilo kakav zvanični dokument. Saglasnost postoji oko finansiranja izborne kampanje, onemogućavanja trgovine izbornim pozicijama, zabrani zloupotrebe javnih resursa, zabrani govora mržnje, jačanju uloge medija u izbornom procesu,…
Svim ovim Međunarodna zajednica želi pokazati da joj je stalo do BiH. SAD, EU, OESC i Venecijanska komisija su partneri u procesu, ali domaći političari moraju ovo dovesti do kraja.
I prije i nakon Neuma ostaje pitanje ima li opravdanje sada raditi na Izmjeni izbornog procesa sa ograničenim izmjenama Ustava..a u pozadini i dalje ostavljati sve drugo, prije svega udar iz Rs na ustavni poredak zemlje- povlačenjem nadležnosti sa države na entitet, uzurpacijom državnih resursa, blokadom rada institucija, negiranjem Inzkovog Zaklona o zabrani negiranja genocida…
Neumski razgovori su još jednom pokazali da nema političke odgovornosti političara, ali i ukazuju na prioritetnu potrebu da se Dejton radikalnije mijenja, jer u mnogo čemu ne funkcioniše, osim što omogućuje separatistima da u svemu dominiraju.
Nakon svega, nedvojbeno se stiče dojam da je Europa definitivno zakasnila u BiH i to bi mogli svi skupo platiti. Ipak poseban ton Neumskoj debati daje izjava upućena od Međunarodnog predstavnika u BiH Christian Schmidta, da će izbori u BiH biti održani sa ili bez izmjena izbornog zakona, što unosi više svjetla u ove sumorne januarske dane.
I dok se u Neumu vodila polemika, Dodik i njegovi separatisti, kao da ih se to ne tiče, sjedili su na strani i čekali na svoj već odabrani plijen.
Burlington, 30.1.2022 Zijad Bećirević