Zloupotreba izbornih funkcija dobijenih od građana u parlamentarnim organima
Dokle će izborne funkcije etničkih stranačkih izbornika u parlametarnim strukturama i organima vlasti za neke dobro pozicionirane stranke u vlasti BiH i njihove lidere biti sredstvo usmjereno na rušenje države umjesto radna obaveza i zadatak prihvaćen od građana u interesu države građana? Umjesto sankcija za bojkot i antidržavno djelovanje, daju se novi mandati za odabrane funkcije.
Nedolazak na sjednice, napuštanje i bojkotovanje sjednica parlamentarnih i državnih organa u Bosni i Hercegovini postala je česta praksa parlamentaraca s kojom se državi i njenim građanima nanosi velika često neprocjenjiva šteta. Nije to samo nečinjenje i ustezanje od radnji koje građani skupo plaćaju, već veoma često smišljeno strateško djelovanje protiv države u interesu i za račun neprijatelja, koji nastoji razoriti i podijeliti Bosnu i Hercegovinu.
Na sjednicama često nema kvoruma, a ni odgovornosti za to. Nedolazak na sjednice zakonodavnih ili izvršnih organa vlasti postao je dio strategije. Entitetsko glasanje i zloupotreba veta zasnovanog na zaštiti vitalnog nacionalnog interesa ozbiljno otežavaju i onemogućuju rad parlamentarnih organa.
Učestali bojkoti, otkazivanje i napuštanje sjednica
Svjedoci smo da je ovih dana Vijeće ministara BiH moralo otkazati dvije sjedinice na kojima je trebalo donijeti dva važna pro-evropska zakona, jer nije bilo kvoruma. Obe sjednice Vijeća ministara BiH bile su vanredne i zakazane po hitnom postupku. Prva 5. decembra, a druga 9. decembra. Otkazane su zbog nedolaska ministara s područja Republike srpske. Nisu to bili opravdani izostanci već bojkot rada Vijeće ministara BiH zbog posjete premijera R Kosova Albina Kurtija Bosni i Hercegovini, na poziv Kruga 99. Na sjednici su trebali biti usvojeni – Zakon o zaštiti ličnih podataka i Zakon o graničnoj kontroli. Za prvi izostanak sa sjednice rečeno je da je to izraz nezadovoljstva zbog toga što su se sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem u službenim prostorijama susreli članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić. O razlozima za drugi izostanak ministara Rs nije bilo ni najave ni objašnjenja, ali se da pretpostaviti da su bili identični prvom. Naime premijer Kosova trebao je 4. i 5. decembra prisustvovati Samitu lidera Zapadnog Balkana u Neumu, ali je zbog pada tendera samit otkazan. Bila je to prilika da se sa premijerom Kosova razgovara o zajednčkim pitanjima od interesa za obe zemlje, kao i viznom režimu koji je Kosovo u skladu sa zaključcima Berlinskog procesa odobrilo za građane BiH, a BiH nije odgovorila na isti način, iz dobro poznatih razloga.
Neodgovorno ponašanje i bojkoti traju godinama
Nedolazak na sjednice, napuštanje i bojkot sjednica iz različitih razloga postala je učestala praksa koju koriste i pozicija i opozicija. Hoće im se, može im se, jer na kraju mjeseca uredno dobiju više nego dobru naknadu i za vrijeme kada nisu radili. Niz je primjera takve prakse, koja košta i šteti državu. To ilustrujemo sa nekoliko primjera iz zadnjih nekoliko godina.
Sjednica Doma naroda Parlamenta BiH okazana je 29.7.2021. zbog bojkota institucija BiH od strane stranki iz Rs, a političari iz Rs na osnovu zaključka NS RS nisu učestvovali u radu državnih institucija do kraja jula 2021.g.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u toku mandata u Predsjedništvu BiH nije se pojavio na 6 redovnih i isto toliko vanrednih sjednica. Bila je to reakcija na Inzkovu Odluku o zabrani negiranja genocida.
Zbog nedostatka kvoruma često su odgađane sjednice Vijeća ministara, jer na sjednice nisu dolazili ministri HDZ -a BiH i SNSD-a.
Ministri u Vijeću ministara iz Rs glasali su 10.11. 2021. protiv svih tačaka (22 tačke) dnevnog reda, a isti stav imali su i na sjednici ranije, što je dovelo do blokade rada Vijeća ministara.
Blokada Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH desila se 26.4.2022.g. Bio je to odgovor delegata SDA, koji nisu došli na sjednicu.
Narodna skupština RS 26.4.2023. pozvala je predstavnike Rs da se povuku iz rada državnog Parlamenta, ako ne bude usvojen Zakon o Ustavnom sudu BiH.
Nedavno su odgođene i tri sjednice federalnog parlamenta…
Sa otkazivanjem sjednica iz pomenutih i sličnih razloga nastavilo se i na međudržavnom planu, pa je Savjet ministara BiH otkazao Samit lidera Zapadnog Balkana i EU u Neumu koji se trebao biti održan 4.i 5. decembra 2024. Na sramotu svih u BiH otkazan je iz banalnog razloga – jer je pao tender za organizaciju samita.
Dokle će građani plaćati nerad?
Poslanici- Delegati su položili zakletvu kojom su se obavezali raditi posao za koje su ih građani izabrali, a mnogi od njih to ne rade, već opstruiraju rad. Sjednice se odlažu, prekidaju ili se ne održavaju po nekoliko mjeseci.
Poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH su među najplaćenijim u Evropi. Njihova primanja su preko 6.000 KM, što je preko 6 prosječnih plata u BiH, plus paušal, topli obrok, odvojeni život, naknade za rad u komisijama, regres za godišnji odmor, dnevnice…
Svugdje u svijetu za svaku vrstu rada plaća se naknada po satu, paušal ili na drugi način. Onom ko ne dođe na posao, taj dan nije plaćen, a ako je nedolazak neopravdan podliježe ocjeni odgovornosti i sankcijama.
U BiH su fiksne plate, i onima koji predano rade za narod i državu i onima koji opstruiraju, bojkotuju i rade protiv države. Zašto se bh parlamentarcima za izostanak sa sjednice ne umanji plata, odbije dnevnica, topli obrok, naknada za prevoz?
Sankcionisanje nerada i neodgovornog ponašanja
Otkazivanje i bojkot sjednica u parlamentu BiH postao je uobičajena praksa i političko oruđe, koje se učestalo koristi, a ne sankcioniše. Nedolazak na sjednice i bojkot rada parlamenta prolazi godinama nekažnjeno, iako nanosi ogromnu štetu državi. Ne samo što se poslanicima plaća nerad, već se nagrađuju za rušenje institucija države. Za svaki neopravdani izostanak sa sjednice i bojkot rada treba ne samo biti umanjena plata, već na sve koji bojkotuju treba rasporediti troškove sjednice koja nije održana. Ako bi se ove mjere pokazale nedostane protiv onih koji bojkotuju rad organa treba pokrenuti prekršajni postupak, i voditi sve do smjene sa funkcije, jer ne izvršavaju volju građana koji su im povjerili pravo da ih zastupaju, a oni to zloupotrerbljavaju. Ako se mjere protiv bojkota i nerada zbog konsenzusa ne mogu izglasati u parlamentu, treba ih nametnuti visoki predstavnik.
Bojkot rada BiH parlamenta u različitoj formi, kojem svakodnevno svjedočimo, nije u težnji za unapređenje demokratski uspostavljenog oblika vladavine, po volji naroda, već je težnja da se uspostavi puna stranačka i etnička kontrola nad radom BiH parlamenta, što je i antidejtonsko djelovanje, jer vodi distablilizaciji stanja u zemlji.
Do koje mjere je nedolazak na sjednice, napuštanje sjednica, rušenje dnevnog reda i bojkot postalo prepreka uspješnom radu parlamentarnih struktura pokazuje najnoviji slučaj sa Zakonom o južnoj interkonekciji. Nakon tri godine čekanja 12.12.2024.g. pod pritiskom SAD Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji (plinovod sa otoka Krka prema BiH) sa kojim FBiH prvi put donekle odoljeva pritisku i ucjenama HDZ BiH i Čovića, a BiH dobiva alternativu da se riješi ovisnosti o ruskom gasu. Istina Zakon mora usvojiti i Dom naroda entitetskog parlamenta, u kojem HDZ i Čović imaju većinu.
Slučaj sa Južnom interkonekcijom pokušava se označiti kao nepoženjan pritisak, ali i ako jeste on pokazuje da se sve one koji otežavaju rad parlamentarnih struktura, koji odsustvom sa sjednica i neopravdanim bojkotom nastoje zaustaviti pozitivna nastojanja i napredak, treba onemogućiti i adekvatno sankcionisati.
Zloupotrebi izbornih funkcija u parlamentu i organima vlasti mora se u kraj stati, ili će da nas prati i u mračno doba vrati.
Burlington 14.12.2024 Zijad Bećirević
