“Nisam primjetio da su me etiketirali kao dijasporca, tako da ne smatram da me tako gledaju, ispalio se sam se, snašao se”, kaže naš sagovornik koji je život u Sarajevu zamjenio onim u Beču.
Većina Bosanaca i Hercegovaca koji su napustili BiH dobro su se snašli u stranim zemljama, ali kako kažu, za jedan pristojan život oni ulažu mnogo napora.
“Ljudi misle da se ovamo pare nalaze po putu. Ja naporno radim, da bih zaradio za neki normalan život. Pomažem porodici u Sarajevu, a roditelji i ukućani znaju da sam tu ako šta zatreba. Što je tiče šire familije, ne vidim da bilo ko očekuje da ga ja finansiram. Na kraju krajeva svako ima priliku da proba stvarati život na nekom drugom mjestu”, izjavio nam je Sarajlija H.H iz Beča.
Ovo je samo jedan od primjera ljudi koje žive u inostranstvu i šalju novac u Bosnu i Hercegovinu od čega veliki broj stanovnika zapravo i preživljava. Putem pošte i banaka, Bosanci i Hercegovci koji žive u inostranstvu godišnje u domovinu pošalju više od milijardu eura. Prema nekim istraživanjima novac koji stiže u BiH iz preko 50 zemalja u kojima danas žive Bosanci i Hercegovci, namijenjen je pretežno za pomoć porodici i prijateljima. Mali dio novca se ulaže u bh. privredu i razvoj BiH.
“Tačno je da dijaspora pretežno šalje novac svojim porodicama i prijateljima, jer ne mogu dozvoliti da njihovi najbliži žive bez osnovnih potreba. Zašto ne šalju novac da se ulaže u privredu i razvoj BiH, odgovor bi trebali dati oni koji ne znaju gdje i na koji način je nestalo 17 milijardi dolara doniranih sredstava, kojima niko nije ušao u kraj. Jednostavno niko neće da puni “bure bez dna”, rekao je Namik Alimajstorović, prvi predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BIH.
Investitori iz dijaspore ne ulažu srcem i patriotizmom, već prije svega razmišljaju o ekonomskom profitu.
“Jedno je što naši političari pričaju, a drugo je kako potencijalni ulagači razmišljaju. Prije ulaganja oni odu na web portale Svjetske banke, Freedom House ili CIA-u. Tamo nađu da je u BiH najlošija poslovna klima za ulaganje u regiji. Davno nas je Albanija preskočila po svim elementima. Konkretno, prvi smo po korupciji, imamo najkompikovaniju proceduru za pokretanje biznisa, zaostalu zakonsku regulativu. Jednom ulagaču trebaju mjeseci da dođe do potrebnih papira, dok recimo u Makedoniji to odrade za tri dana. Posebno poglavlje je vladavina prava, gdje je i pticama na grani jasno da toga u BiH nema”, izjavio je Alimajstorović.
Posebne evidencije investiranja dijaspore u ozbiljnije projekte u Bosnu i Hercegovini se ne vode, te je iz tog razloga nemoguće reći tačan iznos investiranja. Činjenica je da neke od najboljih investicija u Bosni i Hercegovini, posebno u proizvodnom sektoru dolaze upravo iz dijaspore.
“Mnogi ljudi porijeklom iz BiH su svojim dosadašnjim ulaganjma popravili ili izgradili u svojim ranijim mjestima stanovanja ono što su planirali. Njihova ulaganja u šire projekte i programe mogla bi se očekivati, ali na žalost država ne nudi dijaspori takve projekte, takve programe, izjavio je publicista Alija Resulović, nekadašnji dopisnik brojnih listova u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Rimu, Ankari.
Alija Resulović danas živi u Australiji u gradu Melbournu. On smatra da je dijaspora koja je sada na sceni, izrasla u jednom poslovnom ambijentu, da su se mnogi školovali, završili prestižne univerzitete.
“Mora se uzeti u obzir da su emocije ljudi koji su došli u Australiju i neke druge zemlje sa dvije ili tri godine života sasvim drugačije prema BiH od nekih ranijih generacija. Oni se prvenstveno smatraju državljanima građanima Australije i žele da se tako i njihova prva domovina prema njma odnosi. Ako se zauzme takav stav, vjerujem da će mnogi ugledni biznismeni ne samo porijeklom iz BiH ozbiljnije ulagati u našu zemlju. Samo konkretnim projektima mogu se očekivati dobri rezultati”, rekao je Alija Resulović.
Vlasti u našoj zemlji oformile su FIPU agenciju za promociju za ulaganja u BiH. Možemo zaključiti da uposlenicima ove agencije nije nimalo lako razgovarati sa potencijalnim investitorima, jer teško je pogledati nekoga u oči i pozvati ga da uloži u nesigurno i nerazvijeno tržište.
“Poslovni ljudi u svijetu, pa tako i bh. dijaspora, navikli su da se poslovanje odvija jednostavno, bez administrativnih poteškoća i barijera, te u tom smislu ako želimo privući bh. dijasporu da investira u BiH, moramo što prije ukloniti administrativne probleme u poslovanju, odnosno stvoriti povoljan poslovni ambijent u BiH”, izjavila je za Source Maida Bečirović, pomoćnica direktora agencije FIPA.
Dijaspora predstavlja veliki ljudski, ekonomski i socijalni resurs za razvoj BiH. Drugim riječima to je “rudnik zlata”, koji ne koristimo na pravi način.
“Pored ljudskog, dijaspora predstavlja i veliki ekonomski potencijal, što potvrđuje već godinama stabilan priliv novčanih doznaka od dvije do tri milijarde konvertibilnih maraka, što čini oko 10-15% bruto društvenog proizvoda BiH. Također, štednja dijaspore, iako većinom zadržana u zemljama prijema, predstavlja ogroman finansijski resurs i nekoliko je puta veća od iznosa novčanih doznaka. Procjenjuje se da je riječ o iznosu od nekoliko milijardi eura godišnje”, izjavila je Bečirović.
U dijaspori trenutno živi oko dva miliona ljudi bh. porijekla, taj broj se svakodnevno povećava i ako se nastavi sa ovakvom tendencijom odlaska ljudi iz BiH, za koju godinu bit će više naših građana u inostranstvu nego u BIH. Kako su nam rekli iz “Svjetskog saveza dijaspore BiH”, svjesni su ignorantskog odnosa bh. vlasti naspram dva miliona ljudi koji žive van granica naše zemlje, jer da to nije tako, sada bi u najmanju ruku imali svoje Ministarstvo.
Source.ba/BHDINFODESK
