Uzgoj smilja budućnost je Hercegovine, često se čuje u medijima i izlaganjima privrednika.
To je potaknulo i povratnike da okušaju svoju sreću u sadnji ovog “mirišljivog zlata” pod hercegovačkim nebom. Da bi pomogli povratnicima u održivom povratku, Unija za održivi povratak i integracije u BiH u saradnji s Agromediteranskim fakultetom Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru realizovala je projekat na području Mostara i Čapljine. Trideset poljoprivrednika, pretežno povratnika, nakon okončanog projekta dobilo je danas certifikate o prođenoj obuci za uzgoj smilja.
Predsjednica Unije Mirhunisa Zukić kazala je kako se edukacijom željelo postići da se povratnici i raseljene osobe na organizovan i planski način bave uzgojem smilja i tako pomognu u stvaranju uslova za održivi povratak, te kako joj je želja da povratnici i ostali zainteresovani poljoprivredni proizvođači steknu znanja i vještine za uključivanje u planiranu plantažnu proizvodnju smilja i uključivanje na tržište rada.
Međutim, kada je u pitanju stvarni prinos od ovoga posla, informacije sa terena više su nego oprečne. Dok jedni imaju velika očekivanja, drugi u ovom poslu ne vide isplativost.
Vjekoslav Šimović, koji ima zasađeno nekoliko duluma zemlje, ističe kako je mnogo truda i posla uložio i da nije bilo lako, no zato ove godine očekuje veliki urod. S druge strane, Srđan Čorluka koji se prije dvije godine upustio u ovaj posao i danas ima tri duluma zasađenog smilja smatra da ako se nastavi kao do sada situacija odvijati, neće biti isplativo.
– Da bi posao bio održiv, treba imati mehanizaciju, radnu snagu i ostalo što je potrebno. Ako se baviš još nekim poslom pored ovoga, može se, ali s ovim se ne možeš baviti povremeno nego moraš stalno da bi bilo rezultata – istaknuo je Ćorluka.
Zorica Šutalo iz Domanovića, općina Čapljina, tvrdi kako joj je projekat dao osnovna znanja da bi se upustila u ovaj posao i krenula s prvim zasadom.
– Svaka pomoć dobro dođe. U mene je porodica velika, a samo muž radi. Za početak ćemo zasaditi tri duluma, ali ćemo kasnije vidjeti kako će se to odvijati – kazala je Šutalo.
Sadnjom smilja se počela baviti jer je to “hit” u Hercgovini. Trenutno je cijena otkupa dobra, no nada se da neće pasti kako se najavljuje.
– Mi se nadamo da će se i s nižom cijenom nešto moći zaraditi – naglasila je Šutalo.
Otkupna cijena smilja prije dvije godine je bila 5,20 maraka, a prošle godine je bila 3,5 maraka. Za ovu godinu bi trebala biti 2,5 marke, a moguć je dodatni pad cijene.
Faktor/BHDINFODESK
