BiH dijaspora

NJEMAČKA: PET GODINA OD OSNIVANJA SAVEZA DOPUNSKIH ŠKOLA BIH

AKO UMIRE MOJ JEZIK – UMIRE I MOJ NAROD!

Danas je tačno pet godina od osnivanja Saveza dopunskih škola BiH. Naime, u utorak, 15. maja 2012. godine, u Štutgartu, glavnom gradu njemačke pokrajine Baden-Wirtemberg, osnovan je Savez bosanskih dopunskih škola u SR Njemačkoj koji je na jednoj od narednih skupština preimenovan u SAVEZ DOPUNSKIH ŠKOLA BOSNE I HERCEGOVINE kako bi u njemu mogli naći mjesto svi koji se bave dopunskim obrazovanjem na maternjem jeziku, ma u kojoj zemlji svijeta živjeli.

Na Osnivačkoj skupštini održanoj u prostorijama Sportvereinigurng Cannstatt e.V., Hofenerstrasse 115, kojoj je prisustvovalo 38 delegata, predstavnika bosanskih dopunskih škola iz Štutgarta, Ulma, Sindelfingena, Calwa, Ludwigsburga, Mainza, Ludwigshafena, Koblenza, Karlsruhea, Schwebisch Alba, Wiesbadena i Kirchheim Lenningena, nakon usvajanja normativnih akata, izabrano je rukovodstvo Saveza, Upravni i Nadzorni odbor.

Osnivanje Saveza bosanskih dopunskih škola u SR Njemačkoj izazvalo je veliki interes među građanima BiH u Njemačkoj i šire. Posebno među bh. aktivistima, kulturnim i prosvjetnim radnicima, nastavnicima i roditeljima u mjestima i gradovima u kojima već djeluju bosanske dopunske škole, ali i u Frankfurtu, Minhenu i Berlinu. Pisma podrške Inicijativnom odboru za osnivanje Saveza bosanskih dopunskih škola koja su pročitana na Osnivačkoj skupštini u Štutgartu poslali su bh. aktivisti iz Karlsruhea i Sarbrikena, rukovodstvo Deutsch-Bosnisch-Herzegowinsichen Kultur Verein „Sevdah-Frankfurt am Main“ e.V. iz Frankfurta i Zajednica BiH iz Minhena.

Nakon usvajanja normativnih akata Saveza, referat o radu bosanskih dopunskih škola u SR Njemačkoj i problemima dopunske nastave za djecu iz BiH u SR Njemačkoj održao je profesor Alija Uzunović iz Wiesbadena, doajen među nastavnicima dopunske nastave za djecu iz Bosne i Hercegovine u ovoj zemlji. Podaci koje su prisutni delegati mogli čuti od profesora Uzunovića o dopunskom obrazovanju djece iz BiH u SR Njemačkoj, položaju nastavnika, udžbenicima, podršci matične države Bosne i Hercegovine i Njemačke, nisu nimalo ružičasti. Samo u četiti njemačke pokrajine dopunska nastava integrisana je u njemački školski sistem i nastavnik u njima ima direktan radni ugovor sa nadležnom službom pokrajine i status državnog službenika, odnosno sva prava i obaveze kao i njemačke kolege. U svim drugim pokrajinama o dopunskom obrazovanju djece na maternem jeziku brinu države iz kojih ta djeca potiču. Nažalost, naša zemlja spada u one koje najmanje ili nimalo pažnje posvećuju ovom problemu. “O vrijednostima i važnosti dopunske nastave na maternjem jeziku suvišno je mnogo trošiti riječi. Jedna izreka kaže da, ako umire moj jezik – umire moj narod! Drugim riječima, poguban je proces asimilacije koji je ovdje među građanima BiH u poodmakloj fazi. Zbog toga podržavam uvezivanje postojećih bosanskih dopunskih škola i osnivanje ovog Saveza, a na vlasti u BiH apelujem da konačno nešto urade na rješavanju ovog problema, dok još ima vremena”, istakao je profesor Uzunović, koji nas je, nažalost, nedavno napustio, preselivši na Ahiret.

Zvona zvone na uzbunu

– Bosancima i Hercegovcima u svijetu, pa i u Njemačkoj, u kojoj nas ima najviše, prijeti asimilacija. Po mnogima, taj proces se uveliko odvija i mogao bi imati katastrofalne posljedice za budućnost naše domovine. I nas samih. Neshvaljiva je činjenica da Nijemci više pomažu da naša djeca uče i znaju naš – bosanski jezik, osnove naše kulture, običaja, tradicije, identiteta, nego naša domovina Bosna i Hercegovina čiji pasoš s ponosom nosimo, u koju rado idemo i u kojoj rado gradimo. Ne radi se o nikakvom velikom ulaganju, a koje bi se višestruko vratilo, nego jednostavno o nebrizi za svoje državljane i svoju budućnost. Savez koji smo osnovali će uvezati postojeće bosanske dopunske škole u SR Njemačkoj, inicirati otvaranje novih i pokušati inicirati da se problem dopunskog obrazovanja djece iz BiH u SR Njemačkoj riješi na državnom nivou, tamo gdje i treba, onako kako su to riješile druge države čiji državljani žive u ovoj zemlji, uključujući i naše komšije. Narodski rečeno, mi koji smo ovdje, nećemo dozvoliti da naša djeca zaborave svoj jezik i to, ko su i odakle su – rekao je tada Haris Halilović, predsjednik Saveza bosanskih dopunskih škola u SR Njemačkoj.

Osnivačkoj skupštini Saveza bosanskih dopunskih škola u SR Njemačkoj prisustvovao je i tadašnji konzul BiH u Štutgartu Milorad Lojović. U pozdravnom govoru prisutnim delegatima konzul Lojović je pohvalio ideju osnivanja Saveza, istakavši značaj izvođenja dopunske nastave na maternjem jeziku u borbi protiv asimilacije u strano društvo.

Brojne su aktivnosti koje je Savez imao u proteklih pet godina. Zahvaljujemo se svima koji su bili sa nama i koji su danas sa nama. IDEMO DALJE!

Related posts

BURLINGTON: ČETVRT STOLJEĆA NEGIRANJA GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA

BHD Info Desk Administrator

Bosanka Leila Agić sa 24 godine ušla u Belgijski parlament

Editor

Beč: Tuzlanka Matea Brandalik govori 18 jezika i studira na tri fakulteta

Urednik BiH Info Desk

Leave a Comment

Visit us on Facebook