Šta je bh. dijaspora sve tražila od državnih organa Bosne i Hercegovine, a šta je dobila?
Poštovani građani i građanke Bosne i Hercegovine u dijaspori, dragi prijatelji, sigurno vam je poznato da bi se u oktobru 2026. godine trebali održati Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini. Kažu da predizborna kampanja u našoj domovini nikada i ne prestaje, ali ono što možemo vidjeti u zadnjih pola godine je da je predizborna kampanja krenula intenzivno i širom dijaspore.
Članovi raznih političkih opcija iz BiH koriste svaki dolazak u dijasporu da podsjete bosanskohercegovačke glasače van domovine na važnost registracije za predstojeće glasanje, obavezno naglašavajući kako je bh. dijaspora itekako bitna za Bosnu i Hercegovinu.
Naravno, kao i svi političari u svijetu, pred svake, pa i ove izbore, obećavaju sve i svašta. Susreti s njima su prilika da ih podsjetite šta je bh. dijaspora sve tražila od državnih organa Bosne i Hercegovine, a šta je dobila.
Ovo je malo uputstvo, kada vam u goste dođu bh. političari da ih konkretno pitate “Zašto od završetka rata pa do danas zahtjevi bh. dijaspore nisu riješeni”?
Ovo uputstvo nije upereno ni protiv ijedne pojedinačne stranke, već se odnosi na sve političke partije koje su participirale u vlasti od završetka rata pa do danas. A na vlasti su bile sve značajnije partije koje djeluju u Bosni i Hercegovini.
Prije nego što pođete našim političarima postavljati pitanja, prvo ih podsjetite:
Da u bh. dijaspori trenutno živi više od 2,2 miliona bh. građana koji svojim finansijskim donacijama i ulaganjima predstavljaju najveće investitore u domovinu.
Naime, zvaničan iznos doznaka iz dijaspore za prošlu godinu iznosio je oko 4,46 milijarde KM, a nezvanično, ta cifra je trostruko veća. Uz to treba dodati da je od 2000. godine do danas bosanskohercegovačka dijaspora u privredu Bosne i Hercegovine „ubrizgala“ oko 64,36 milijardi KM nepovratnih sredstava. Iz Centralne banke navode da posljednjih godina novčane doznake iznose oko osam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Ovo vam govorimo zbog toga da imate u vidu značaj bosanskohercegovačke dijaspore za održavanje socijalnog mira u domovini.
Uz to, nemojte zaboraviti spomenuti odnos bh. političara prema dijaspori tokom pandemije gdje su se ponašali kao “Slon u staklarskoj radnji” i ponovo su pokazali da apsolutno nemaju razumijevanja za svoje državljane koji žive van granica domovine. Dovoljno je prisjetiti se “organizovanog” povratka bh. državljana iz evropskih zemalja, potom šatorskih karantina na granici, pa onda karantina u studentskom domu na Bjelavama. Tačku na “I” su stavili kažnjavanjem bh. građana pri povratku u zemlju a koji nisu imali validne bh. pasoše, naravno, granični policajci kazne su počeli pisati prije nego što su ovu mjeru objavili u medijima.
Više od četvrt vijeka bh. dijaspora od nadležnih vlasti u Bosni i Hercegovini traži rješavanje bitnih pitanja od značaja za bh. dijasporu. Od kraja rata do danas u više navrata, mnoge bh. organizacije, mediji i istaknuti pojedinci iz dijaspore zvanično su na raznim kongresima, manifestacijama i direktnim sastancima isticali te svoje zahtjeve i u pismenoj formi dostavljali Predsjedništvu, Vladi, nadležnim ministarstvima Bosne i Hercegovine te OHR-u. Nažalost, do sada nije bilo sluha za njihovo rješavanje.
Izdvojit ćemo najznačajnije zahtjeve bh. dijaspore koji su još na čekanju:
– Donošenje Zakona o dijaspori.
– Osnivanje Ministarstva za dijasporu.
– Definitivno regulisanje dvojnog državljanstva.
– Promjena Izbornog zakona i uvođenje elektronskog glasanja i registracije za glasanje tj. ukidanje aktivne registracije, osnivanje posebne izborne jedinice za dijasporu, jer dijaspora po uzoru na Hrvatsku nema direktno izabrane svoje predstavnike u Parlamentu BiH.
– Zahtjev za izradu i uvođenje jedinstvenog nastavnog plana i programa dopunskog obrazovanja za djecu u iseljeništvu, i provedbu člana 34. Zakona o obrazovanju koji predviđa finansiranje dopunskih škola u dijaspori.
– Konačna i potpuna provedba Aneksa VII Dejtonskog sporazuma (koji govori o održivom povratku) – Ko je kriv što je taj proces propao
– Regulisanje pitanja izgubljenog radnog staža, te s tim u vezi i pitanja koja se odnose na penzijsko – invalidsko osiguranje.
– Jednostrana nostrifikacija diploma stečenih u inostranstvu za mlade stručnjake koji se vraćaju u BiH – Bolonjska deklaracija.
– Obnova Matice iseljenika Bosne i Hercegovine.
– Olakšice investitorima iz dijaspore u privredu i dosljedna borba bh. vlasti sa “pandemijsko – endemskom” korupcijom u zemlji.
– Poštivanje Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a čiji je potpisnik i BiH.
– Provedba odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga (slučaj Sejdić-Finci i ostali).
– Isto tako dijaspora je tražila da se iz kruga bh. građana, a posebno mladih koji završavaju eminentne škole u državama boravka omogući zapošljavanje u DKP-a BiH u svijetu (Ambasadama i Konzulatima). Neosporno je to da DKP-a BiH u svijetu trebaju biti usko povezana sa bh. organizacijama u zemljama gdje oni egzistiraju. Na taj način bi se izbjeglo čak i neprijateljsko ponašanje bh. ambasadora i konzula. Zašto taj kadar nije korišten u procesima lobiranja u državama u kojima žive, ako se zna da je takav proces jedan od najvažniji u današnjoj politici, i jedan od najvažnijih segmenata u očuvanju i prosperitetu države!
– Otvaranje kulturno-informativnih centara Bosne i Hercegovine u zemljama s većim brojem dijaspore.
– Kad su u pitanju promjene Ustava Bosne i Hercegovine, onda se mora spomenuti da je SSDBiH napravio svoj prijedlog Nacrta Ustava BiH koji je i predat određenim institucijama BiH i napravljen je u skladu s vladavinom zakona i po uzoru na ustave demokratskih zemalja članica EU.
– Građani BiH u dijaspori traže puno poštivanje postojećeg multietničkog i svakog drugog načina organizovanja, bez nametanja etničkog koncepta predstavljanja iz BiH, koji se u državama u kojima žive smatra diskriminirajućim. Primjer je osnivanje reprezentativnih odbora u Saveznoj Republici Njemačkoj po nacionalnom ključu, potpuno bespotrebno, kontraproduktivno i provokativno. Zašto vlast Bosne i Hercegovine osnivanjem takozvanih “reprezentativnih tijela” stvara svoju “trofaznu” dijasporu. Da li na taj način želi “uspješan” recept vladavine prava iz Bosne i Hercegovine implementirati u demokratskim zemljama gdje živi i radi bosanskohercegovačka dijaspora?
– Kako se troše sredstva za koja nadležna ministarstva apliciraju kod raznih fondera, a odnose se na bh. dijasporu. Da li postoje egzaktni podaci koliko su Vlada BiH i nadležna ministarstva dobili novca putem aplikacija i kako je on potrošen?
Uputstvo je otvoreno za sve dodatne prijedloge i iskreno se nadamo da će pomoći bosanskohercegovačkoj dijaspori i bh. političarima da vode konstruktivne razgovore.
Autori uputstva:
Namik Alimajstorović, prvi predsjednik Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine
Faruk Tičić, bivši sekretar Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine
Haris Halilović, bivši generalni konzul BiH u Stuttgartu i dugogodišnji potpredsjednik Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine
Antarfile:
Doznake bh. dijaspore 2000–2025. godine – Napomena keš (gotovina) nije uračunata!
64,36 milijardi KM
Zanimljivo je da su samo u posljednje četiri godine (2022–2025) doznake iznosile:
3,50 + 3,79 + 4,16 + 4,46 = 15,91 milijardi KM
To znači da je gotovo četvrtina svih doznaka od 2000. godine stigla u posljednje četiri godine.
Ako se uz doznake uračunaju i penzije iz inostranstva te ostali tekući transferi koje evidentira Centralna banka BiH, ukupan priliv novca iz dijaspore i inostranstva od 2000. do 2025. godine vjerovatno prelazi 100 milijardi KM.
| Godina | Doznake (milijarde KM) |
| 2000 | 1,20 |
| 2001 | 1,25 |
| 2002 | 1,30 |
| 2003 | 1,35 |
| 2004 | 1,45 |
| 2005 | 1,55 |
| 2006 | 1,65 |
| 2007 | 1,80 |
| 2008 | 1,95 |
| 2009 | 1,85 |
| 2010 | 1,90 |
| 2011 | 2,00 |
| 2012 | 2,05 |
| 2013 | 2,15 |
| 2014 | 2,30 |
| 2015 | 2,40 |
| 2016 | 2,55 |
| 2017 | 2,70 |
| 2018 | 2,95 |
| 2019 | 3,00 |
| 2020 | 2,95 |
| 2021 | 3,10 |
| 2022 | 3,50 |
| 2023 | 3,79 |
| 2024 | 4,16 |
| 2025 | 4,46 |
