Selma Arapović je austrijska političarka i arhitektica, koja je rođena u Višegradu, a tokom rata je otišla iz Bosne i Hercegovine i danas živi u Beču, gradu koji joj je postao novi dom i otvorio mnoge mogućnosti.
Sa Arapović smo razgovarali o njenim političkim počecima u Austriji, uspjesima u politici i ambicijama. Za Klix.ba se prisjetila života i posjeta u Bosni i Hercegovini, a otkrila nam je šta najviše voli o ovoj zemlji. Zatražili smo joj i nekoliko savjeta za rješavanje akutnih lokalnih problema kao što su obrušavanje starih fasada i zagađenje zraka.
Na početku kaže da je prije više od 30 godina, kao 15-godišnja djevojčica – izbjeglica došla u Austriju, gdje se obrazovala, a zatim i pronašla svoj put u politici.
“Znam što znači stvarati budućnost vlastitim rukama – i koliko prepreka na tom putu stoji. To iskustvo me oblikovalo i naučilo da bez slobode, jednakih šansi i društvene solidarnosti, ostvarenje vlastitog potencijala postaje iscrpljujuća borba. Prije dvanaest godina, frustrirana ispraznim i besplodnim političkim debatama, odlučila sam da više ne želim samo posmatrati sa strane. Postalo mi je jasno: promjene su moguće, ali samo ako ih ljudi pokrenu”, kazala je Arapović.
Kako tada, tako i danas, kaže da osjeća duboku nepravdu jer porijeklo i socijalni status roditelja i dalje određuju djetetove šanse u životu.
Ona je sama napravila svoje šanse i 2015. godine postala Okružna vijećnica u Beču – Leopolstadt. Zatim je 2020. godine ušla u Općinsko vijeće Beča, a ove godine je izabrana za predsjednicu Kluba NEOS-a u Općinskom vijeću.
“Vjerujem da je obrazovanje ključ za stvarne promjene. Upravo to uvjerenje dovelo me do NEOS-a. Počela sam 2014. kao aktivistica, postala sam općinska vijećnica, a danas sam zastupnica u bečkom parlamentu – dio gradske vlasti koja je u posljednjih pet godina učinila Beč pravednijim, održivijim i spremnijim za budućnost. Mislim na novu građevinsku regulativu koja promiče klimatski prihvatljivo građenje, na zakon o sanaciji i dekarbonizaciji koji postavlja jasan plan za energetski efikasne zgrade. Sa strategijom Smart Klima City pokazali smo da Beč može postati klimatski neutralan na socijalno pravedan način. Ovi projekti nose moj potpis i pokazuju: promjena je moguća – ako je želimo i ako djelujemo”, kazala je ona o svom dosadašnjem političkom djelovanju.
Govoreći o predstojećim izborima u Beču, koji će biti održani 27. aprila, na kojima je nosilac liste NEOS-a, ističe da zajedno s koleginicom Bettinom Emmerling, čini predvodnički tim koji se zalaže za Beč koji je liberalan, održiv i otvoren prema svima.
“Od 2020. godine, NEOS je u koaliciji sa bečkom socijaldemokratijom (SPÖ). Od osnivanja stranke 2013. naš najvažniji cilj bio je osigurati najbolje moguće obrazovanje za svu djecu u Austriji – jer vjerujemo da je obrazovanje temelj za uspješnu budućnost. U Beču smo preuzeli odgovornost za obrazovanje, djecu, mlade i transparentnost, a moja kolegica Bettina Emmerling trenutno kao zamjenica gradonačelnika vodi taj resor s velikom posvećenošću”, kazala je.
Pitali smo je i da li ima ambicije u budućnosti da bude na poziciji gradonačelnice Beča.
“Moj politički fokus je u oblasti urbanizma, razvoja grada i stanovanja. Kao šefica kluba NEOS u bečkom parlamentu, odgovorna sam politički rad stranke na svim poljima – i to mi daje priliku da još aktivnije oblikujem Beč. Moja ambicija je da ostanem snažan politički glas unutar NEOS-a i unutar politike Grada Beča”, odgovorila je.
Savjeti za BiH o zagađenom zraku i obrušavanju fasada
S obzirom na to da je fokus rada gospođe Arapović lokalna politika i problemi na gradskom nivou, tražili smo savjete od nje za aktuelne probleme na lokalnom nivou u BiH koje su oni u Beču već uspjeli riješiti.
Primjer dobrog rješenja koji se iz Beča može primijeniti na Sarajevo je očuvanje starih zgrada i sprečavanje obrušavanja fasada sa takvih zgrada.
“Kao arhitektica i političarka, te kao NEOS-ova glasnogovornica za urbanizam i stanovanje u Beču, snažno se zalažem za očuvanje historijskog gradskog izgleda – ne samo zbog zaštite kulturnog naslijeđa, već i zbog kvaliteta života i identiteta samog grada. Međutim, za mene to ne znači da se trebamo držati statusa quo. Naprotiv – važno je prepoznati potencijale u postojećem gradskom tkivu i iskoristiti ih za dalji razvoj, kroz sanacije, nadogradnje i dekarbonizaciju energetskih sistema”, navela je.
Ističe kako su u Beču posljednjih godina razvili različite strategije kako bi spriječili propadanje stare gradnje.
“S jedne strane, kroz fondove poput Fonda za očuvanje stare gradske jezgre i program WienNeu+ podržavamo obnovu i oživljavanje postojećih gradskih četvrti. S druge strane, zakonski smo otežali rušenje starih zgrada i sprječavamo i njihovo namjerno zapuštanje. Rušenje je dozvoljeno samo u slučajevima kada ne postoji javni interes za očuvanje, ili kada je tehnički i ekonomski opravdano da se zgrada ne može obnoviti – čak ni uz podršku javnih sredstava”, kazala je.
Jedno od rješenja je posebno primjenjivo u Sarajevu, a odnosi se na opasnost od obrušavanja fasada, što smo u glavnom gradu BiH mogli vidjeti i u glavnim gradskim ulicama.
“Ukoliko zgrada predstavlja sigurnosni rizik, a vlasnik ne preduzima ništa, grad reaguje odmah. Na osnovu Bečkog građevinskog zakona, vlasti mogu naložiti i sprovesti hitne mjere osiguranja – o trošku vlasnika. U takvim slučajevima grad angažuje specijaliziranu firmu za hitne intervencije, na primjer radi osiguravanja fasade. Na ovaj način Beč jasno stavlja do znanja da želi zaštititi svoje arhitektonsko naslijeđe i osigurati da stari objekti ostanu sačuvani i za buduće generacije”, istaknula je.
Zagađenje zraka je veliki problem za gradove u BiH kao što su Sarajevo, Tuzla i Zenica, međutim i Beč još uvijek pronalazi rješenja s obzirom na to da se bore s istim problemima.
“Zagađenje zraka je i za Beč jedno od ključnih pitanja u oblasti urbanog razvoja. Zbog naše geografske pozicije – između Alpa i Panonske nizije, te okruženosti Bečkom šumom – vjetrovi u Beču najčešće prate tok Dunava ili dolinu rijeke Wien, što omogućava prirodno prozračivanje i hlađenje grada. U okviru urbanističkog planiranja nastojimo očuvati te prirodne struje zraka tako što u tim zonama ostavljamo slobodne prostore, zelene površine i izbjegavamo gustu ili visoku izgradnju”, kazala je.
Osim planske gradnje, istaknula je najčešće zagađivače i potencijalna rješenja za te faktore.
“Kada je riječ o zagađenju, prepoznajemo saobraćaj i korištenje plina za grijanje kao ključne izvore emisija. Zato kroz program ‘Raus aus Gas’ – koji za cilj ima prestanak korištenja plina do 2040. godine – potičemo prelazak na obnovljive izvore energije, poput geotermalne energije i topline iz sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Takođe, intenzivno ulažemo u postavljanje solarnih panela širom grada. U sektoru mobilnosti, prioritet dajemo javnom prevozu, razvoju biciklističke infrastrukture i stvaranju uslova za više kretanja pješice. Naš cilj je jasan – Beč želi postati klimatski neutralan do 2040. godine”, poručila je.
Razgovor o BiH i Bosancima i Hercegovcima u Austriji
“Bosanci i Hercegovci su važan i vrijedan dio austrijskog društva – posebno u Beču, gdje postoji snažna i aktivna bosanska zajednica. Beč je oduvijek bio grad raznolikosti, i upravo ta raznolikost čini ga toliko posebnim. Lično smatram da je to najveće bogatstvo ovog grada – otvorenost, različitost i međusobno poštovanje su temelj bečkog duha”, kazala je Arapović, govoreći o ulozi Bosanaca i Hercegovaca u austrijskom društvu.
Na pitanje o političkoj situaciji u BiH, koja sa sobom donosi i sigurnosne probleme, istaknula je kako zajedno s ministricom vanjskih poslova često o tome razgovara.
“Bosna i Hercegovina je za mene i dalje vrlo važna i bliska. Kada je riječ o trenutnoj političkoj situaciji, redovno o tome razgovaram s Beate Meinl-Reisinger, austrijskom ministricom vanjskih poslova, koja dolazi iz moje stranke i s kojom blisko sarađujem. Stav koji je ona zauzela u vezi s destabilizirajućim potezima Milorada Dodika je jasan i odlučan – i ima moju punu podršku”, poručila je.
Arapović se, uprkos tome što je iz BiH otišla davno, često vraća u zemlju u kojoj je rođena, a i njen suprug je iz Sarajeva.
“Dolazim često. Posljednjih godina više u Sarajevo, odakle je moj suprug, nego u Višegrad. U Višegradu više nemamo porodicu, ali smo zadržali kuću i za mene je taj grad i dalje poseban, emotivan i pun uspomena. Mnogo se toga promijenilo od mog djetinjstva – ali promijenila sam se i ja. Prošlo je više od trideset godina i teško je povlačiti direktne paralele. Ipak, ono što ostaje isto jeste osjećaj duboke povezanosti”, kazala je Arapović.
Na kraju smo je pitali koje joj je omiljeno mjesto u BiH i šta joj je najdraže u zemlji njenog porijekla.
“Bosna i Hercegovina je puna predivnih krajolika – od Une do Drine. Emotivno, najjače me pogode, iako rijetke, posjete Višegradu. U tom gradu ima mnogo boli, ali i mnogo snage. To je mjesto mog djetinjstva, mog odrastanja. Najdraža stvar u vezi s Bosnom i Hercegovinom su ljudi. Bez obzira na sve kroz šta zemlja prolazi, gostoprimstvo, otvorenost i toplina ostaju nepromijenjeni”, kazala je Arapović.
