Javor je drvo od kojeg se prave najljepše violine. Mi Bošnjaci smo te violine, koje šire melodiju Bosne!
Ovako o Bošnjacima razmišlja novljanin Mesud Bužimkić, arhitekta i pisac, autor više knjiga, ilustrator, dizajner, član Bosnjačke zajednice Hrvatske, kojim sam se jednog avgustovskog jutra susreo u Zagrebu.
Bošnjačka zajednica Hrvatske, BNZ ZG ZGŽ (Bošnjačka Nacionalna Zajednica za grad Zagreb i Zagrebačku županiju) sa najvećom koncetracijom članstva u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, već dugi niz godina, u predratnom i posljeratnom periodu, ima značajnu ulogu u društvenom životu Bošnjaka koji žive na području Hrvatske, i u širem smislu značajno utiče na društveni život i politička zbivanja u Hrvatskoj.
Jedan od aktivnih članova Zajednice je g. Mesud Bužimkić, arhitekta, ilustrator, pisac, suosnivač NMZH (danas BNZH), koji skoro cijeli životni vijek živi u Hrvatskoj, u Zagrebu i aktivno participara u radu Bošnjačke zajednice i drugim neprofitnim organizacijama. Diplomirao je arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Svoj aktivan radni vijek nije posvetio isključivo profesiji. Bavi se stripom, ilustracijom, dizajnom, pisanjem, a povremeno je kipar i slikar. Autor je literalnih i grafičkih zapisa “Zagreb”, “Cvijetni trg”, “U potrazi za izgubljenim prostorom”, “Riznica”, romana u dva dijela “Dimnjačar”, te strip- albuma “Agramtida”. Uskoro iz štampe izlazi i knjiga o njegovom zavičajnom Bosanskom Novom.
Želja Bužimkića je da za Bošnjake, njegovu BiH i Hrvatsku učini nešto više, da u društveni i politički život unese pozitivne promjene koje vode napretku i progresu. Jedan od njegovih projekata tog tipa je “Novo Bošnjaštvo”, koji vam predstavljam u nastavku ovog teksta. Obrađujući ovu intersantnu temu nastojao sam sačuvati originalnost autorovog izraza. Siguran sam da Bošnjačka zajednica Hrvatske, sa svojim dugogodišnjim radom i tradicijom, može poslužiti i drugim sličnim zajednicama u svijetu kao ogledni uzor. U tom kontestu Bužimkićeve ideje o njenoj preobrazbi imaju još veću vrijednost i značaj.
Mesud, kao i mnogi Bosanci i Bošnjaci koji žive u Hrvatskoj, nije zadovoljan sa ulogom i doprinosom sa kojim bošnjačka zajednica participira i učestvuje u društvenom i političkom životu Hrvatske. On smatra da Bošnjačka zajednica Hrvatske nema jasnog programa ni ideologije, zbog čega se danas nalazi na velikoj kušnji. Ni nakon 25 godina od rata nije učinila ozbiljniji iskorak, po kojem bi postala dovoljno prepoznatljiva i vidljiva. Već površna analiza rada pokazuje na lidersko lutanje, nedostatak međugeneracijskog prožimanja i edukacijskih programa. Posljedica toga je osipanje članstva i svođenje radnih sadržaja na književnost, folklor i elitističko novinarstvo.
S druge strane primjetan je tihi bojkot Bošnjaštva, uz “sirenski” zov Hrvatstva od strane političkog i vjerskog mainstreama. To se vidi i kroz dodjelu sredstava, koja Vlada RH putem Savjeta za nacionalne manjine dodjeljuje za programe nacionalnih manjina, a koja su od 2008. značajno smanjena, što je u uslovima primjetnog oporavka Hrvatskog gospodarstva neopravdano.
Izlaz iz takvog stanja Mesud vidi u novom modernom pristupu, identiteskoj profilaciji, etabliranju novobošnjačke pragmatičke filozofije života, otvaranjem prostora kreativnom i preduzetnom bošnjačkom duhu, ustupanjem bošnjačkih udruga energiji i temparamentu mladih. On smatra da cjelokupnoj hrvatskoj javnosti više puta treba prezentirati informacije o doprinosu nacionalnih manjina kulturnom i znanstvenom napretku Hrvatske, prevashodno o doprinosu Bošnjaka.
Svoje ideje Bužimkić često nudi u formi proglasa, apela, manifesta… Prošlu godinu je podršku svom konceptu pokušao obezbjediti neposrednim kontaktima sa aktivnim subjektima iz bošnjačke sredine, ali nije naišao na željenu podršku.
Da bi se prevazišlo postojeće stanje, Bošnjacima Hrvatske je potrebna “Dugoročna strategija opstanka Bošnjaka u RH”. U tom cilju, uz poboljšanje ili reorganizaciju Bošnjačke zajednice i njene programske osnove, Bužimkić predlaže i nekoliko novih programa: pokretanje mjesečnog informativnog biltena “Krug”, osnivanje Male i Velike Škole Bošnjaštva i određene Memorijalne programe.
Informativni bilten “Krug”
Bošnjačka zajednica Hrvatske izdaje dva časopisa: “Bošnjačku pismohranu “, koja teži akademsko-znasnstvenoj razini i “Bošnjački glas“, koji je revijalnog karaktera. U cilju potpunijeg pravovremenog informisanja Bužimkić predlaže pokretanje informativnog biltena “Krug”, jer ni jedna od ovih publikacija ne obrađuje aktuelne događaje. “Krug” bi sadržavao informacije o radu Zajednice, edukaciji Bošnjaka preko Male i Velike škole Bošnjaštva i o Bužimkićevom projektu “Bošnjačka tržnica ideja”, koji bi omogućio prepoznavanje i oživotvorenje kreativnih ideja.
Kao utjeha monotoniji Bošnjačkoj zajednici povremeno se nude i prezentiraju sevdah i folklor, koji nekima mogu biti sedativ za nostalgiju, opijum za Bošnjake meka srca, ali ne i dovoljan potsticaj i identifikacioni okvir, jer oni su više izraz našeg bolećivog romantizma, duševnosti i surogat za pomanjkanje relektnog stvaralačkog duha u formi blijeska bošnjačkog duha iz minulih vremena, dok nama u novom hrvatskom ambijentu i novom vremenu treba naš novi blijesak.
Bošnjačka tržnica ideja
Po Bužimkićevom konceptu,Bošnjačka tržnica ideja trebala bi biti poligon za uobličavanje i afirmaciju novog Bošnjaštva. Zamišljena je kao tržnica u kojoj će se razmjenjivati ideje, nuditi poslovi i usluge, reklamirati i povezivati bošnjački kreativci i inovatori, stvarati pozitivna energija i pružati logistička podrška najpotentnijim idejama.
Od Arhajskog do Novog Bošnjaštva
Uobličavanje i afirnmacija Bošnjaštva odvija se u više etapa, od kojih su neke već daleko iza nas. Prva etapa poznata je kao Arhajsko bošnjaštvo, koje je trajalo od srednjeg vijeka do 1993.godine. Bilo je to pouzdano bošnjačko sidro, ali ne više od toga.
Neobošnjaštvo je druga razvojna etapa, počela 1993. u toku agresije na BiH, i traje do danas. U ratu je imalo značajnu kohezionu ulogu, a obilježeno je nastojanjem da se principi Bošnjaštva ponovo ožive, prilagode vremenu i ugrade u sve sfere života. Danas je Neobošnjaštvo već osjetno umorno i ima se dojam da hoda na štakama Arhajskog bošnjaštva.
Iz Arhajskog bošnjaštva i Neobošnjaštva rađa se Novo Bošnjaštvo, koje uz stoljetne sedimente bošnjačke samobitnosti i uz humanu “light” verziju islama obnavlja običaje i traži svoj sadržaj. Usmjereno je na individualnu slobodu oslobođenu dogmatizma i lažnih autoriteta. Dinamično, propulzivno, fleksibilno, prilagodljivo iz vana a trvdo iznutra, moglo bi postati feniks ovog i budućeg vremena.
Ključna riječ i misao vodilja novog Bošnjašta je USPJEH.
Škola Bošnjaštva
U Hrvatskoj je, kao drugdje u svijetu, shvaćeno da je obrazovanje od krucijalne važnosti za budućnost zemlje, pa se često žučno raspravlja o reformi školstva. I Bošnjaci koji žive u Hrvatskoj su učesnici tih rasprava, jer imaju obavezu i svoj interes.
U aktuelnim uslovima, zbog potpunog pomanjkanja i zapuštenosti sistemskog educiranja Bošnjaka o njihovom identitetu i nacionalnoj samosvijesti, Bošnjaštvo u Hrvatskoj se razvodnjava i pada u kušnju ozbiljne dezorjentacije, pa se osjeća potreba za formiranjem Škole Bošnjaštva, koja bi kroz kontinuirani složeni program mogla vratiti i učvrstiti poljuljani dignitet pripadnosti bošnjačkoj naciji.
Škola Bošnjaštva je složen, zahtjevan, multidisciplinaran, integrativni projekat koji traži saradnju i povezivanje sa brojnim stručnjacima i udrugama, ali je od životne važnosti za očuvanje Bošnjačkog identiteta. Škola bi podučavala o razvojnim etapama Bošnjaštva i aktuelnim izazovima. Imali bi veliku školu za odrasle i malu za najmlađi uzrast. Time bi se unaprijedilo međureligijsko prožimanje Zajednice, otvorio prostor kreativnim idejama, ojačala Bošnjačka samosvijest i spriječilo osipanje članstva.
Bošnjačka zajednica Hrvatske
Bošnjačka zajednica BNZ ZG ZGŽ osnovana je 22.5.1993.g. sa zadatkom da vrši promociju kulturnih i nacionalnih vrijednosti Bošnjaka u Hrvatskoj kroz razne aktivnosti. Sjedište Zajednice je u Zagrebu, a podružnice su u svim većim gradovima Hrvatske. Nikla je iz ljubavi prema našem zavičaju, tradiciji i odgovornosti za jedan negirani i ratom ugroženi narod. U tu zajednicu je uneseno zdravlje, snaga i znanje generacija, u vjeri i iz potrebe da se stvori široka akumulacija u koju će se slivati plodovi ruku i uma Bošnjačkog etniciteta.
Prema podacima Svjetske banke iz 2010.g. u Hrvatskoj živi 532.528 bh građana, a po popisu stanovništva iz 2011. kao Bošnjak se izjasnilo njih 31.479 , što je iza srpske druga nacionalna manjina u Hrvatskoj. U Hrvatskoj Bošnjaci nemaju problema sa integracijom u hrvatsko društvo, ali postoji problem spontane asimilacije.
Uz Bnošnjačku zajednicu u Hrvatskoj djeluje i Vijeće Bošnjačke nacionalne manjine, koje radi na unapređenju, očuvanju i zaštiti položaja pripadnika bošnjačke nacionalne manjine i na njenom sudjelovanju u javnom životu. Značajni projekti vijeća su Sjećanje na žrtve genocida, Ultramaraton Vukovar-Srebrenica, Dani BH filma, Program Bosanskog jezika, Natječaj za najuspješniji literalni rad, te obiležavanje značajnih historijskih datuma BiH… Kroz njih se nastoji aktivirati članstvo i uvesti zajedništvo u rad Vijeća.
(Re)organizacija BNZ ZG ZGŽ
Mišljenje Bužimkića je da Zajednicu treba re- organizirati, kako bi mogla odgovoriti izazovima novog vremena i ostvarivati svoje ključne zadate.
Sve odluke Zajednice do sada su bile u rukama Predsjednika Zajednice. Zajednica ima eksperte za pojedine discipline, ali nema svestranog renesansnog eksperta koji bi bio relavantan, kompetentan i autoritet za sve segmente kulture, znanosti i ostalo. Bužimkić smatra da Zajednicu treba reorganizirati po “resornom principu”, što bi omogućilo da nosioci resora budu kreatori i realizatori programa iz svoje oblasti, a predsjednik bi se umjesto operativnim radom više bavio sistemskim pitanjima i bio prvi među jednakim.
Djelokrug rada tako organizirane Zajednice obuhvatio bi pet resora: Resor kulturnih i znanstvenih projekata, Resor informisanja i izdavaštva, Resor finansija, Resor unutarbošnjačkih i međunacionalnih veza i Resor Bošnjačke edukacije i ideologije. U takvoj formi organizacije svaki voditelj resora bi težio afirmaciji svog sektora, što bi unijelo dodatnu dozu dinamike i podiglo razinu stručnosti.
Kreativni bošnjački programi, sa novom ideologijom Bošnjaštva (zasnovanoj na Strategiji opstanka Bošnjaka na tlu RH), omogućili bi brzu afirmaciju integrativnih projekata, a time i Bošnjaštva.
Nije nepoznato da je u Zajednici ovladala pitomost, mehkoća, mediokritet koji vode gubitku identiteta i utrnuću nacije. Sva vrela energije su degenerirala u administrativno-birokratsku ljušturu. Zajednica je oboljela od gubitka bošnjačke idejne kohezije. Umjesto radnog zanosa i žamora iz Bošnjačke radionice je izašla velika bijela zastava, koja upućuje na odustajanje od načela i predaju.
Želja je bila da Zajednica bude inačica u bujanju i usponu, iber alles, odgojno-obrazovno i kulturno-znanstveno okupljalište svih bošnjačkih snaga, sa naglašenom težnjom da se u Zajednici djeluje kreativno, misaono, kao zidari Novog Bošnjaštva, koji će pripremiti temelj građevine u kojoj će se oblikovati novi naraštaj. To je rađanje i hod novog Bošnjaštva.
Zagovornik i nosilac idela Novog bošnjašta, Mesud Bužimkić, je siguran u bošnjačku žilavost, u urođeni otpor poricanju vrijednosti, uz sposobnost da se na pravi način odgovori izazovima; da se u rađanju Novog Bošnjaštva prepozna Duh kreativne destrukcije, koji u sebi nosi mlada generacija Bošnjaka.
On nas poziva da krenemo putem novog Bošnjaštva. Naučimo sami čitatati svoju unitarnu osobnu unutarnju knjigu, osnažimo vjeru u nama i vjeru za životom, umjesto što dosadno i zamorno čitamo prazne tuđe knjige, ponavljamo tuđe misli, koristimo zastarjele stereotipe i pjevamo stare davno snimljene pjesme.
Neobošnjaštvo iz 1993.godine se do danas zamorilo, izgubilo motivacijsku snagu, zaštitilo samo sebe i sad hoda na štakama bošnjačkog arhaika i sanja preobrazbu.
Šta je Novo Bošnjaštvo?
Novo bošnjaštvo je ljekovito i nosi u sebi novi humanizam. Ono je izraz obilja i snage, a ne izraz slabosti, nemoći, straha i bolećivog milosrđa. Ono od nas traži da se otarasimo stare uvijek ljubazne poniznosti, kukavne sluganske mudrosti koja stisnutog srca tumara svijetom, svjesni da je zdrava sebičnost poželjnija od mlitavog dobročinstva. Ono traži da u nama otvrdne ono što je u nama najmekše, a zato treba snaga, odlučnost i hrabrost.
Novo Bošnjaštvo sanja voćnjak raznolikosti umjesto oraha koji je lijepo drvo, ali ne dopušta da ispod njega raste bilo kakvo bilje, čak ni ljiljan.
Šehadet – Manifest Novog Bošnjaštva
Zajednica Bošnjaka je ideološka matrica, postavljena kao brana vanjskim asimilacijskim izazovima. Šehadet kao manifest Novog Bošnjašta je pristup, kojim se potvrđuje vjera u ostvarivu viziju progresa, proklamovanu osnovnim programskim načelima Novog Bošnjaštva. To je zov i opomena!
O Bošnjaci! Predugo ste bili od voska, poput gline i razmućenog gipsa.
Dolazi vrijeme koje traži granitnu čvrstoću, lukavost lisice i snagu lava.
Takvi morate biti da bi opstali,
Jer naši dušmani već podmazuju svoje sprave za mučenje,
I nanose suharke za lomače.
Spremi morate biti da biste opstali.
O Bošnjaci! Predugo ste bili nevini ljiljani,
Čupani kandžama dvoglavog orla,
I košeni kosom na šahovskom polju.
Novo vrijeme što pred nas se stere,
Traži snagu tvrdokornog zmaja
I njegovu vrelu vulkansku nutrinu,
Pakost, gordost, surovost i drskost.
Takvi morate biti da biste opstali.
O Bošnjaci! Jeste li čuli da će svijetom zavladati nova ideologija,
ideologija zdravog života, kojoj se trebate prikloniti,
a sirove zdrave životne nagone u sebi prepitomiti,
a ne okovati?!
Krug novog Bošnjaštva je veliki radius na putu Novog Bošnjaštva i u njemu ima
mjesta za sve ideje.
Kolijevka Novog bošnjaštva su biligi. Kameni nadgrobnici is srednjevjekovlja, koji kao prauzor Novog bošnjaštva, slave život, snaže dojmove i izražaje. U BiH ih je preko 66.000 , a najviše u Travniku, Stocu, Gackom, Bileći… Ti izvorni artefakti , poput biliga, postaju vječna kutura, kao duhovna kolijevka novog Bošnjaštva.
Najvažnija komponenta u leguri Novog bošnjaštva je Islam, koji bošnjaštvu daje čvrstoću čelika. Islam je najveći dar spušten čovječanstvu voljom Allaha dž.š. a njegova humana strana sadržana u medinskim Kur’anskim surama, kao islamska “light ideologija“.
Budimo djeca čudesnog bosanskog tla i žilavog bošnjačkog roda. Budimo jedinstveni i cijenjeni u svijetu kao javor, od kojega se prave najkvalitetnije violine. A mi Bošnjaci smo te violine, koje šire melodiju Bosne.
Svako veče, upitajmo se – šta sam danas učinio za Novo bošnjaštvo, a šta mogu učiniti sutra.
U osnovi Novog bošnjaštva je dijalektički idejizam. Ono ne želi niti očekuje jednodušno prihvatanje, već žudi za osporavanjem i kritikom, jer će izloženost kritici izbrusiti njegove postavke do tvrdoće i forme dijamanta.
Bošnjačka samozvana elita su samo glumci koji glume svoj vlastiti ideal. Okićeni akademskim titulama kao generali ordenjem, oni su puni samoljublja i gladni javne afirmacije. Zato Novo bošnjaštvo okreće glavu od smutljivaca i farizeja, koji odvraćaju od bošnjačkog puta, jer oni su raskošnu bošnjačku kuću zamjenili podstanarskim sobičkom u tuđem nacionalnom domu. I njihovo mjesto je na smetlištu historije.
Daleki cilj Novog Bošnjaštava u R Hrvatskoj je odricanje od statusa nacionalne manjine ili od “pozitivne diskriminacije“, jer u njima nas državno zakonodavstvo tretira kao slabiće i retarde, kojima treba dodatna zaštita, kako bi opstali u nacionalističkoj džungli. Zaštićeni kao lav u kavezu gubimo instikte otpora i borbe. Najbolja i najsigurnija brana asimilatorskim izazovima je Zajednica Bošnjaka kao ideološka matrica u kojoj su okupljeni snažni i svjesni pojedinci odani načelima Novog Bošnjaštva.
Novom Bošnjaštvu treba prof.dr. Bošnjačkih znanosti, kojeg čekamo, priželjkujemo, a kojeg još nema na obzorju.
Monotonija i stereotip su ubitačni. Trebamo promjene. Nova lica uvijek donose svježinu.
Cilj ovog tekstva je da nas Bošnjake približi sebi. Da preko nas pokrene pitanja, koja već dugo traže i čekaju odgovore. Budimo kritični i samokritični, otvorimo se, iziđimo iz ljušture. Bužimkić nam je dao platformu na kojoj trebamo raditi i dati svoj izraz, kako kockicu mozaika, koji treba da bude sklopljen i stavljen u korisnu upotrebu nama i čovječanstvu.
Vaša mišljenja, sugestije i prijedlozi su od prevashodnog značaja za ovaj jedinstven projekat. Možete ih dati i na internet adresu mesudbuzimkic@gmail.com. Na istoj adresi možete naći i originalne Bužimkićeve tekstove o Novom Bošnjaštvu.
Sa protagnistom Novog Bošnjaštva Mesudom Bužimkićem možete razmjeniti mišljenja i razgovarati o ovoj i drugim srodnim temama.
Burlington, 23. Septembra 2017
Mesud Bužimkić/Zijad Bećirević
