Skupština je održana 29. maja 2021. godine putem videolinka Microsoft Teams i na njoj su usvojeni godišnji dokumenti: Izvještaj o radu i Plan rada sa budžetom, dopune statuta i izbori, za predsjednika je ponovo izabran Kenan Jašarspahić.
Trideseta godišnja skupština Saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj održana je 29. maja 2021. godine putem videolinka (on-line), s tim da je tehnička realizacija vršena iz Norrköpinga (Nedžad Mulazimović, sekretar Saveza). Verifikaciona komisija i njen predstavnik Meho Kapo obavijestili su da je za skupštinu delegirano 97 delegata, te da su on-line prisutna 44 delegata, od čega 39 učestvuju u radu skupštine, što je više od potrebne trećine, tako da skupština ima mandat da radi.
Predsjednik Saveza Kenan Jašarspahić pozdravio je na početku sve učesnike Tridesete godišnje skupštine Saveza bh. udruženja u Švedskoj kazavši da je ovo već druga po redu godišnja skupština koja se zbog pandemije koronavirusa održava indirektno, putem videolinka, uz nadu da će se ovakva situacija prevazići i ostvariti uslovi normalnog neposrednog rada. Jašarspahić je posebno pozdravio Elviru Dilberović ambasadoricu BiH u Stockholmu, Hasana Šehovića predsjednika Svjetskog saveza dijaspore, ranije predsjednike Saveza: Fatimu Velagić, Azru Jelačić, Sadetu Murić i Fikreta Kadića te sve delegate i goste. Jašarspahić je kazao da je ovo 30. jubilarna godišnja skupština Saveza bh. udruženja u Švedskoj koji je osnovan u junu 1992. godine. Govoreći o današnjem stanju Jašarspahić je kazao: Savez bosnskohercegovačkih udruženja u Švedskoj trenutno ima preko 7.000 registriranih članova koji su organizaciono povezani kroz tri regionalne organizacije i u 40 bh. udruženja.
Hasan Šehović, predsjednik SSD BiH je pozdravio sve učesnike u kovid-vremenima, kazavši da je Savez bh. udruženja u Švedskoj jedna od najvažnijih članica Svjetskog saveza dijaspore BiH, te da od osnivanja Svjetskog saveza dijaspore ima nezamjenjivo mjesto i ulogu. Uputio je apel bh. grašanima: Volimo našu Bosnu i Hercegovinu gdje god da živimo jer to je naša jedina domovina!
Elvira Dilberović, bh. ambasadorica u Stockholmu je preko linka poželila uspješan rad svim delegatima, kazavši da je zadovoljna saradnjom sa Savezom i da želi da se ta saradnja nastavi i širi. Ima puno pitanja u kojima trebamo saradnju, kao što su djeca iz BiH koju socijalne u Švedskoj službe oduzimaju roditeljima. Važni su i konzularni dani koje BiH Ambasada održava u različitim mjestima, a postoji inicijativa da se okupi, zasada preko 40 naučnih djelatnika u Švedskoj koji su iz BiH. Dilberović je najavila da će se 2. jula održati i Veče kulture i obilježiti 25. godišnjica diplomatije između BiH i Švedske, te da će se 11. jula tradicionalno obilježiti i u Švedskoj genocid u Srebrenici.
Kratko predavanje linkom imali su Mujesira Kostović i Mujo Halilović, koji je govorio na temu: „Život između dvije kulture“. Mujo Halilović (52), Romsk informations- och kunskapscenter – RIKC, koji je u Švedskoj završio socijalnu pedagogiju i interkulturu te magistrirao etničke relacije, u predavanju je prošao kroz hisorisjki razvoj društva, od robovlasničkog, feudalnog, srednjovjekovnog do modernog industrijskog kapitalističkog društva, kojeg mnogi zovu i informativno ili društvo nauke.
„Živjeti u multietničkom društvu nije jednostavno, ali svi bh. građani imaju prednost jer dolaze iz mjesta gdje se već živilo u višenacionalnoj sredini“ – istakao je Halilović.
U nastavku je Halilović govorio o vezanosti pojmova: nacija, kultura, jezik .., te kazao da je danas svijet izmiješan i da je teško kazati tačno gdje ko živi: bh. građani u BiH i Švedskoj, ili Šveđani u Švedskoj i BiH!
Slikovito je Halilović govorio o Safardima Jevrejima koji su u BiH došli 1492. godine i bili zaštićeni jedino u BiH, kao višekulturalnoj zajednici. Halilović je naglasio da je 78 procenata bh. građana u Švedskoj uspješno integrisano, što je nezabilježen pozitivan primjer među doseljenicima u Švedskoj. Tema je izazvala veliko interesovanje i bila zaista toplo primljena čak i preko linka.
U radnom dijelu skupština je izabrala radno predsjedništvo: Sadeta Murić (predsjednik), Amir Islamović, Nedžad Mulazimović, Samija Borovac i Edvin Budimović. Nakon toga skupštinom je predsjedavala Sadeta Murić, koja je pozdravila sve učesnike i saopštila dnevni red, koji je usvojen.
Na godišnjoj skupštini Saveza bh. udruženja u Švedskoj usvojeni su slijedeći dokumenti: Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj za 2020. godinu, o čemu je govorio blagajnik Feko Pendek, uz to i revizorski i izvještaj Nadzornog odbora; donesena je odluka o oslobađanju članova Glavnog odbora od odgovornosti u 2020. godini, te izmijenjeni dijelovi odluke o izmjenama Satuta Saveza bh. udruženja u Švedskoj, u čemu je značajno da je Glavni odbor povećan sa sadašnjih 7 na 9 članova. Odlučeno je da godišnja članarina za članove i dalje bude 5 kruna po članu. Skupština je usvojila i Plan rada za 2021. i 2021. godinu i bužet za 2021. godinu.
Izvršena je i dopuna članova i zamjenika članova Glavnog odbora Saveza bh. udruženja u Švedskoj, a za predsjednika je ponovo izabran dosadašnji predsjednik Kenan Jašarspahić, koji je inače iz bh. udruženja BKF „Sarajevo“ Malmö.
Nakon 30. godišnje skupštine Saveza bh. udruženja u Švedskoj održane su i konstituirajuće sjednice novoformiranih i dopunjenih organa: Glavnog odbora i drugih radnih tijela skupštine.
(Prilog: fotografija sa link-prenosa 30. godišnje skupštine Saveza bh. udruženja u Švedskoj – autor Fikret Tufek i fotografija 30. godišnja skupština Saveza, dio učesnika – iz privatnog albuma)
Fikret Tufek / BHRF
