Gospodin Gari Pavković je veoma cijenjena i poštovana ličnost u Stuttgartu. I šire, u cijeloj pokrajini Baden-Württemberg, jednoj od najrazvijenijih i najbogatijih njemačkih pokrajina. Posebno među doseljenicima u ovaj grad. Gospodin Pavković, rođeni Mostarac, više je od 20 godina voditelj Ureda za integraciju doseljenika u Stuttgart.
– Rođen sam 1959. godine u Mostaru. Sa 10 godina, sa bratom i majkom došao sam u SR Njemačku, u kojoj je već boravio moj otac. Godine 1979. u Stuttgartu sam završio maturu, a poslije i studije psihologije. Od 1986. godine radim u Stuttgartu.
DUGO GODINA RADITE U UREDU ZA STRANCE GRADA STUTTGARTA I JEDAN STE OD NAJPOZVANIJIH LJUDI U NJEMAČKOJ DA GOVORITE O LJUDIMA STRANOG PORIJEKLA U SR NJEMAČKOJ. KOLIKO PROCENTUALNO IMA LJUDI STRANOG PORIJEKLA U NJEMAČKOJ, IZ KOJIH SVE ZEMALJA DOLAZE I KAKAV JE NJIHOV POLOŽAJ U OVOJ ZEMLJI?
– Na toj funkciji sam već 20 godina kao voditelj odjeljenja za integraciju doseljenika. U Njemačkoj živi 22 miliona građana/ki stranog porijekla. To je 27% ukupnog stanovništva. Dakle, 11,5 miliona su strani/e državljani/ke, a ostali/e imaju njemačko državljanstvo. Osam miliona stranih državljana/ki dolazi/e iz evropskih zemalja, od kojih njih više od 211.000 dolaze iz Bosne i Hercegovine. U Njemačkoj ima ukupno jedan milion građana/ki iz drugih zemalja sa područja bivše Jugoslavije. Ministar za finansije i predsjednica pokrajinskog parlamenta Baden-Württemberga su turskog porijekla. Imamo imigrante kao zastupnike u Saveznom njemačkom parlamentu iz raznih zemalja. Imamo uspješne poduzetnike, umjetnike i sportiste iz BiH itd. Položaj ljudi ovisi o njihovim sposobnostima za učinak. Njemačka je od 2015. godine primila više od milion izbjeglica iz Sirije, Iraka, Afganistana i drugih zemalja. Mladi ljudi su izučili zanat ili rade poslove koje drugi ne žele raditi.
ČESTO VOLITE REĆI DA JE STUTTGART INTERNACIONALNI GRAD. KOLIKO U NJEMU ŽIVI GRAĐANA/KI STRANOG PORIJEKLA I KAKAV JE NJIHOV POLOŽAJ?
– Od 600.000 građana/ki koji žive u Stuttgartu njih 280.000 su stranog porijekla. U gradu imamo doseljenike iz 180 zemalja. Među njima su strani radnici i njihove porodice, internacionalni/e studenti/ce i doseljenici/e iz humanitarnih i političkih razloga.
Položaj doseljenika/ca ovisi o tome da li oni/e imaju privremeni ili stalni boravak ili čak njemačko državljanstvo. Građani/ke iz Evropske unije mogu sudjelovati na lokalnim izborima. Državljani/ke BiH nemaju ta prava, iako već žive ovdje decenijama. Njemačko državljanstvo omogućuje potpunu ravnopravnost. Zbog toga preporučujemo ljudima koji su se odlučili ostati u Njemačkoj, da uzmu njemačko državljanstvo, ako ispunjavaju uvjete za to. Povezanost sa matičnom zemljom ne ovisi o pasošu. Ljudi mogu imati više nego jednu domovinu.
Stuttgart je jedan od ekonomski najjačih gradova u svijetu. Stopa nezaposlenih mladih ljudi iznosi 3%. Iako 60% svih mladih imaju roditelje stranog porijekla. Iza tih suhoparnih brojki stoji dugogodišnje iskustvo da jedno tolerantno multikulturalno društvo garantira razvoj i blagostanje. Mi koristimo talente naših doseljenika za tehnološku inovaciju, za razvoj kulture i za bolji život svih građana/ki. Taj stav imamo i prema izbjeglicama. Ti ljudi su došli bez kofera, ali ne bez talenta i kompetencija. Bez imigracija, Stuttgart bi danas bio jedan veliki starački dom.
KAKO SU SE GRAĐANI/KE IZ BIH SNAŠLI/E I INTEGRISALI/E U NJEMAČKO DRUŠTVO, U B-W-U I STUTTGARTU?
– Veliki broj ljudi je došao kao moji roditelji krajem 1960-ih godina. Bivši gastarbajteri su većinom u penziji, a njihova djeca većinom uspješna. Ljudi imaju kao zanatlije svoje firme ili rade u raznim strukama. Broj akademika/inja raste. Zatim imamo doseljenike/ce iz 1990-ih godina koji/e su napustili/e BiH zbog rata. Novi/e doseljenici/e rade u zdravstvenom sektoru i u drugim strukama gdje Stuttgart i B-W imaju manjak radne snage. Integracija obuhvaća i angažman u njemačkom društvu. Ljudi iz BiH su, naprimjer, više aktivni u sportu, manje u društveno-političkom radu.
Svi/e građani/ke imaju pravo njegovati svoju matičnu kulturu, vjeru itd. Integracija nije asimilacija. Grad podržava interkulturalne manifestacije i projekte od raznih kulturno-umjetničkih društava. Na pokrajinskom nivou je uvedeno učenje islamske vjere kao školski predmet. Briga mnogih roditelja je da će djeca izgubiti nacionalni identitet ako se uspješno uklope u njemačko društvo. Njegovanje maternjeg jezika, vjere i povezanosti sa starom domovinom je u odgovornosti roditelja i matičnih organizacija. Kroz integraciju u novoj sredini ljudi šire svoj identitet i jačaju svoju povezanost sa novom domovinom.
Doseljenike/ce u Stuttgartu ne smatramo strancima/kinjama. Oni/e su svi/e građani/ke Stuttgarta, neovisno o porijeklu, pasošu ili vjeri. Za mene je normalno ako neko kaže: Ja sam Bosanac/ka, musliman/ka, građanin/ka Stuttgarta, njemački/a državljanin/ka, inženjer/ka, član/ica liberalne stranke, obožavam francusku i rusku književnost, prakticiram jogu, volim argentinski tango itd. Identitet se ne može skratiti na jednu jedinu osobinu. Ko to čini, sklon je rasizmu.
S KOJIM SE SVE PROBLEMIMA SUSREĆU LJUDI KOJI SVOJU BUDUĆNOST TRAŽE U NJEMAČKOJ?
– Preduvjet za stručne poslove i angažman u njemačkoj sredini je dobro znanje njemačkog jezika. Mnoge diplome i druge kvalifikacije iz inozemstva ovdje nisu priznate. Njemačka je atraktivna zbog radnih mogućnosti, ali troškovi svakodnevnog života su u gradovima visoki: stanarina, zdravstveno osiguranje itd.
PORIJEKLOM STE IZ BIH. PRATITE LI SITUACIJU U BIH I KAKO VIDITE NJENU BUDUĆNOST?
– Veliki problem mladih država na zapadnom Balkanu i u istočnoj Evropi je nacionalizam. Također korupcija u politici i administraciji. Većina političkih stranaka u BiH se ne zalaže za dobrobit svih građana/ki nego samo za svoje interese. Organizacija državnih organa na osnovi Dejtonskog sporazuma je kočnica za razvoj. Politika u okviru etničkih entiteta ne može stvoriti ekonomski i društveni razvoj ni za članove/ice vlastite zajednice. Program nacionalističkih lidera je obnova prošlosti, a rezultat je stagnacija i siromaštvo. Zbog toga mnogi mladi ljudi napuštaju BiH i traže bolji život u Njemačkoj i drugim zapadnim zemljama. Budućnost leži u mladoj generaciji kao što je Benjamina Karić, nova gradonačelnica Sarajeva. Bitno je stvoriti perspektive za mlade ljude u BiH. Nacionalne stranke to ne mogu realizovati. BiH ima potencijale za turizam i za investiciju novih tehnologija.
ČESTO STE PRISUTNI NA MANIFESTACIJAMA GRAĐANA/KI IZ BIH U STUTTGARTU. KAKO SU ORGANIZOVANI I KOJA BI BILA VAŠA PORUKA BOSANCIMA I HERCEGOVCIMA, BOSANKAMA I HERCEGOVKAMA U STUTTGARTU I NJEMAČKOJ?
– Kao Mostarac, predložio bih da organizacije građana/ki BiH grade mostove i pojačaju suradnju sa njemačkim građanskim inicijativama i sa državnim ustanovama. Mnogi se samo vrte u zatvorenom krugu. Cijenim konkretne inicijative kao što su Savez dopunskih škola BiH ili Dane kulture BiH koji su 2010. godine održani u Stuttgartu, zahvaljujući angažmanu pojedinačnih osoba. Bitno je stvoriti jednu veću nadstranačku platformu, kao što je njemačko-bosanskohercegovački kulturni centar i tu uključiti i njemačke prijatelje BiH. To ovisi od angažmana naših građana i građanki.
Haris Halilović
