Ostavinski postupak često je složen proces, gdje lako dolazi do nerazumijevanja i svađa među bliskim srodnicima, čak i članovima porodice.
Anica Nakić, predsjednica Notarske komore Federacije BiH, za portal Radiosarajevo.ba pojasnila je kakva je procedura oko ostavinskog postupka, kome se građani trebaju prvo obratiti kada žele pokrenuti proceduru, ali i zašto ostavinski postupak preuzimaju notari.
“Slažem se da je složena procedura, ali su notari stručni i obučeni da bi mogli provoditi postupak. Vođenje procedure ostavinskog postupka je sa suda prešlo na notare. Notari rade ostavinske predmete kao povjerenici suda negdje u trećem mjesecu 2015. godine u skladu sa novim Zakonom o nasljeđivanju FBiH. Svi ostavinski postupci u kojima nije bio započet rad suda preneseni su notarima prema području na kojima rade i prema kojima se raspoređuju ostavine”, pojašnjava Nakić.
Ističe kako je veliki broj predmeta prenesen tada, posebno na nekim sudovima, gdje je kako tvrdi konkretno u mostarskom bilo jako puno zaostataka i jako puno starih predmeta.
“Cijeli postupak prenošenja nadležnosti ostavina na notare je urađen u vidu rasterećenja pravosuđa iz razloga što se Bosna i Hercegovina želi približiti, odnosno jednog dana i ući u Europsku uniju, a to je u biti jedan dio završavanja poglavlja 23 pravosuđa. Ukoliko želimo u Europu pored ostalog trebamo rasteretiti i pravosuđe, a jedan od prvih koraka je upravo i prenošenje nadležnosti u ostavinskim postupcima.
Mi nismo prvi u tome, jako puno zemlja je to uradilo, a nekoliko godina prije nas su to uradile Slovenija i Hrvatska koje su već punopravne članice EU i to se pokazalo kao dobar vid rasterećenja sudova, jer su notari preuzeli veliki broj ostavinskih predmeta koje su prije radili sudovi, a suci koji su bili na tim predmetima oslobođeni su za rad na drugim sudskim predmetima koji su isto tako u našoj, ali i susjednim zemljama u velikim zaostacima”, tvrdi Nakić za portal Radiosarajevo.ba.
Što se tiče stručnosti, notari spadaju u sam vrh stručnosti pravosuđa, mišljenja je predsjednica Notarske komore FBiH, jer većina notara je obučena i spremna raditi bilo koju pravosudnu funkciju, odnosno svi notari obzirom na činjenicu koje ispite imaju položene i kolika se stručnost i znanje traži za zvanje notara.
“Građani griješe i često mi se desi da ljudi misle da prvo trebaju doći kod notaru kad je riječ o ostavinskom postupku kao i za druge obične predmete.
Ovdje se radi o povjerenim predmetima, notari postupaju kao povjerenici općinskih sudova kojima sud rješenjem povjerava rješavanje ostavinskih predmeta. Što se tiče ostavinskih spisa, oni se i dalje rade kao i dosad. Procedura ide na način da se kod matičara koji je nadležan prema mjestu smrti ostavitelja sastavlja smrtovnica, onda se nakon toga ta smrtovnica od strane matičara dostavlja sudu i sud je nakon toga raspoređuje, odnosno radi rješenje o raspodjeli ostavinskog predmeta notaru.
Notar dalje poziva nasljednike, prikuplja informacije o imovini o nasljednicima, zakazuje ostavinski postupak i rješava predmet”, pojašnjava Nakić.
Dakle prvi korak je matičar koji u većini slučajeva i po službenoj dužnosti pokreće smrtovnicu i dobro je da neko od stranaka dođe i olakša sastaviti istu, jer se onda olakšava proces i sudu i notaru, ali i matičaru jer se tada i utvrde nasljednici i neko okvirno mjesto i imovina koju je ostavitelj posjedovao.
“Ako ne postoji testament, odnosno oporuka onda nasljedstvo nasljeđuju zakonski nasljednici. Svaka osoba u biti ima nekoga ko je zakonski nasljednik, a Zakon o nasljeđivanju ima zakonske redove koji u biti isključuju jedni druge i notari tačno znaju koga će pozvati ako ne postoje oporuke.
Notarska tarifa za rad na ostavinskim predmetima je propisana prema vrijednosti ostavine, znači nije isto je li nasljeđuje jednu penziju ili nasljeđuje nekretnine, društva u milionskoj vrijednosti. Znači prema vrijednosti ostavinske imovine, tarifa notara ovisi o tome koliko će se platiti.
Tarifa usluga kada je donešena je donesena na način da su aktuelne važeće tarife svih deset kantona uzete i prosjek između njih i sudske takse su postojale, pa znači uzeta je neka srednja vrijednost i tako je u biti uspostavljena tarifa na tim vrijednostima”, kaže Nakić za portal Radiosarajevo.ba.
Notarska tarifa prema sudskoj tarifi. Kad se postupak završi kod notara, ako nema nikakvog spora između strana u postupku, ako je sve regularno, nema potrebe da strane idu dalje, osim da eventualno mogu podići novac u banci ili neku neisplaćenu penziju. Ukoliko ima nešto da još treba notari upute stranke. Što se tiče knjiženja vlasništva, notari prema pravomoćnosti rješenja šalju na knjiženje rješenja i to se sve završava po službenoj dužnosti.
Nema potrebe da bilo ko rješenje o nasljeđivanju koje donese notar, dalje dodatno potvrđuje i ovjerava. Notar sve završava na način na koji je završavao sud. U ostavinskom postupku notar je ustvari sudac, odnosno povjerenik, ima sve ingerencije suca”, naglašava Nakić.
Predsjednica Notarske komore Federacije BiH ističe kako je notarima najčešći problem u radu da je jako puno ljudi iselilo, pa im je jako teško doći do adresa od stranaka koje su u inozemstvu jer se često pozivi neuručeni vraćaju.
“Tako da ako su stranke zainteresirane i spremne sarađivati sa notarom u ostavinskom postupku, ja vam garantujem da će se sve kod notara jako brzo završiti. Nažalost, bude često da nisu zainteresovani, nekad čak iz nekih svojih razloga ne žele da se to riješi, pa odugovlače, pa je teško doći do pravih adresa s ljudima koji su vani, tako da to znatno usporava i otežava rad notara”, kazala je za portal Radiosarajevo.ba. Anica Nakić.
