Za podsjećanje i spoznaju svima nama u očekivanju Kurbanskog bajrama
Želim od srca svima bajramske blagodati koje ćete sa bližnjima uživati i drugima dati
Kurban ili Hadži- bajram je islamski praznik prinošenja žrtve. Ove godine počinje 9.jula i traje četiri dana. Muslimani Bajram dočekuju u svojim domovima, u zoru odlaze u džamije na sabah-namaz, a po tom na mezarja, pa u svoje domove. Muslimani koji su u mogućnosti obavljaju hadž – hodočašče u Mekku, čime ispunjavaju petu islamsku dužnost.
Religija je oblik društvene svijesti u kome se prirodne i društvene sile prikazuju kao natprirodne, nezavisno od čovjeka, prirode i historije. Postoje dvije vrste religija – politeističke (vjerovanje u više bogova i različlitih božanstava) i monoteističke (obožavanje jednog boga). Politeističke religije su stare paganske religije koje su uglavnom iščezle, a takve su bile egipatska, starogrčka, rimska, odinism. Preživjele su samo hinduizam i plemenske religije na tlu Afrike. Monoteističke religije su hrišćanstvo, judaizam, budizam, islam.
Religija ima veliki uticaj na život svakog čovjeka i lično smatram da je veliki propust što se ne predaje kao redovan nastavni predmet u školama svih uzrasta, jer bi značajno upotpunila obrazovanje i približila ljude jedne drugima.
Ovim tekstom želim sviju nas potsjetiti na osnovne vrijednosti i značajke Islama i te spoznaje približiti svima koji nisu imali prilike da se s njima upoznaju u proteklom toku života.
***********
Islam je monoteistička religija – vjera u jednog Boga. Najbitniji elementi islama su: Vjera u jednog Boga, Vjera ravnoteže od mikro do makro kosmosa u svim sferama, Vjera dobročinstva…Islam insistira na jednoći Boga – sve drugo je stvoreno u paru, pozitivnom ili negativnom. Po principu para egzistiraju i druga bića. Postojanje para podrazumjeva ovisnost.
Na vrhu piramide je je Jedan jedini. Sva svojstva Boga su apsolutna, bez ograničenja. Ravnoteža je atmosfera u kojoj se najviše može ostvariti pravda. Danas postoji samo relativna pravda, a apsolutnoj se teži. To je ideal ostvariv samo u uslovima pune ravnoteže. Moralna vjera islama mjeri se dobrim djelima.
Za razliku od hrišćanstva (koje ima sa islamom mnogo zajedničkih tačaka) islam teži objediniti duhovno i svjetovno. Kršćanstvo ugrožava ateizam time što dozvoljava da Bog ima sina, što ugrožava apsolutnost Boga, jer ga svodi na ljudsku porodičnu dimenziju .Islam priznaje knjige objavljene kršćanima, jevrejima, koje zove pripadnici knjige.
Sve univerzalne vrijednosti su jednake u svim religijama.
Suština netolerancije leži u udaljavanju od vrijednosti ili krivim tumačenjima vjere. Netolerantan je čovjek nesiguran u sebi, a to je duhovna devijacija, u kojoj ne napaja dušu vrijednostima, već počinje mrziti i napadati drugog. Time netolerancija prerasta u mržnju.
Dva su pravca: graditi ili rušiti? Ko neće ili ne zna graditi, ruši tuđe. Lakše je srušiti tuđe, nego napraviti svoje.
Proces dolaska islama na Balkan i u BiH trajao je od 8. do 15. stoljeća, odvojen od procesa vojnog osvajanja i bio nenasilan. Islamizirani narodi Bosne nisu sebe nikad nazvali Turcima, niti su se smatrali turskim narodom, a Bosanski jezik bio je jedan od službenih jezika na Porti u Stambolu. Sve do dolaska Osmanlija stanovnici Bosne, bez obzira na vjersku pripadnost, zvali su sebe Bošnjanima (latinski Bosnensis), što se promijenilo u noviji oblik Bošnjaci. Pod imenom Bošnjak označava se svaki pripadnik zemlje Bosne, Hercegovine, Sandžaka i nekih crnogorskih predjela.
Prvi bosansko- turski riječnik potiče iz 1631.g. (187 godina prije Vukovog riječnika srpskog jezika). Prva visokoškolska ustanova na slovenskom dijelu Balkana Gazi Husrevbegova medresa i u njoj prva knjižnica osnovane su 1537.g. u Sarajevu. Samo neke od prepoznatljivih formi Osmanske arhitekture u BiH su veći i manji gradovi, džamije, bezistani, kule i odžaci, sahat kule, turbeta, kuće sa česmom i cvijetnim dvorištima, javna kupatila…
Naš razum stalno pita odakle ovaj svijet, ko ga je ovako mudro i smišljeno stvorio, ko njime vlada i kakva mu je svrha? Treba da znamo i priznamo da postoji vječni i jedini Bog- Allah, koji je stvoritelj, Vladar, Dobročinitelj svih svjetova, zemaljskih i nebeskih. Uzvišeni Bog se potvrđuje Kur’anom i pojavnim svijetom- prirodom.
Mi smo određeni da živimo na dva svijeta: na ovom svijetu Dunjaluku i na drugom Ahiretu.
Vjera zabranjuje sve što je loše i štetno za dušu i tijelo, srce ili um, imovinu i čast.
Islam je vjerovanje u jednog jedinog, svepravednog, svesavršenog, svemoćnog Boga koji je stvorio svijet i čovjeka. Islam znači i mir.
Islam je vjera koju je Uzvišeni Allah objavio Svome poslaniku Muhammedu a.s. u Svom nebeskom zakonu Kur’anu, da je dostavi i objasni svim ljudima, kako bi primjenom tog Zakona postigli sreću na ovom i budućem svijetu.
Islam je najveće Allahovo dobročinstvo na ovom svijetu. Islam je naziv za znanje i naziv za provođenje tog znanja u stvarnost. Islam znači predati se, pokoriti se, povinovati se bez prisile istinskoj božijoj volji s ciljem postizanja mira.
Islam uči ravnoteži između straha i nade. Islam uči da u vjeri nema prisile. Islam se nikad nije nasilno nametao.
Islam znači povinovanje čovjeka (bez prisile) istinskoj Božijoj volji, s ciljem postizanja mira. Islam nije nova religija ili kult već univerzalni način života i civilizacija. Islam uči ravnoteži između straha i nade.
Islam je religija za sve rase i nalaže obožavanje jednog Boga, nevidljivog, koji nikad nije uzeo ljudski lik. Islam je cjelovit sistem života koji upravlja: moralnim, fizičkim, intelektualnim, društvenim, ekonomskim…vrijednostima.
Islam je naziv za znanje. Zakoni Islama su prihvatiti riječ Božju i Sunnet Njegovog glasnika kao mjerilo istine i pravde.
Nasilje i terorizam su zabranjeni u Islamu. U mračno doba Židovi, Kršćani i ostali bili su zaštićeni od Muslimana.
Dunjaluk je ovaj svijet na kojem živimo od rođenja do smrti. Na ovom svijetu Uzvišeni Allah nam je darovao: život, snagu, razum i životna sredstva kao što su voda, vazduh, sunce,azne životinje, bilje, rude, da bismo što bolje i lakše živjeli na ovom svijetu. Ovaj svijet je postao i jednog dana će nestati. Svi će ljudi pomrijeti i preseliti na drugi svijet. Taj drugi svijet se zove Ahiret.
Naša smrt znači rastanak duše od tijela. Tijelo umire, a duša nastavlja samostalan i svjestan život u Berzehu. Berzeh je boravište duša, u tom boravištu duše žive od smrti do proživljenja tijela, kada će se spojiti sa svojim tijelima. Smrt prema tome ne znači prestanak života, već samo promjenu načina života. Dobre duše će uživati, a zle duše će patiti.
U Berzehu duše čekaju na propast ovoga svijeta i na proživljenje tijela, a zatim će svi ljudi (sa dušom i tijelom) stupiti pred Boga na Sudnjem danu.
Na Sudnjem danu ljudi će odgovarati za svoja djela. Ko je činio dobra djela biće nagrađen Džennetom, a ko se bude ogriješio biće kažnjen Džehennemom, ako mu Bog ne oprosti.
Grijeh – Ko radi što je vjerom zabranjeno čini grijeh. Ako čovjek učini grijeh hotimično ili nehotice treba da se pokaje (učini tevbu).
Esselamu alejkum je islamski pozdrav a znači “Neka je na vas Božiji mir i Božiji blagoslov” na koji se odgovara “Ve’alejkumus- selam” što znači “Neka je i na vas Božiji mir i blagoslov”. Selam je korijen riječi “Islam”, a u osnovi znači mir.
Allah je arapski – Bog i jedno od 99 božijih imena. Neka od njih su: Milostiv, Zaštitnik, Opskrbitelj…Allah nije samo bog muslimana, već svih ljudi i svih stvorenja.
Bog po Islamu je – Onaj koji voli, milostiv i samilostan,koji sve zna i koji je najbolji sudija, koji oprašta i kažnjava
IBADET- Glavne islamske dužnosti ( 5 temelja- stubova islama) :
1. Očitovati pripadnost islamu – Kelimei – šehadet
To su dvije temeljne istine vjere kojima se očtuje pripadnost islamu, potvrđene izrekom: “Ja vjerujem i očitujem da je samo Allah Bog i vjerujem i očitujem da je Muhammed čovjek odan Bogu i Božiji poslanik”
2. Klanjati propisane namaze
Namaz je obred koji se sastoji od tjelesnih pokreta i pobožnih učenja. Kad obavljaju namaz Muslimani svoje lice okreću Mekki. Svrha namaza je da se duhovno približimo Allahu dž.š. i oživimo misao o Njemu. Svaki dan treba klanjati 5 namaza: Sabah, Podne, Ikindiju, Akšam, Jaciju. Pored dnevnih namaza muslimani tokom ramazana klanjaju Teravih-namaze, povremeno klanjaju Istihaare -namaz (namaz radi sreće), Hadže-namaz (namaz za želju), prijepodnevni Duha-namaz, noćni Lejl-namaz, tokom ramazana Teravih- Namaze i na Bajram Bajram-namaze.
Svrha namaza je odavanje štovanja i zahvalnosti Allahu dž.š.
Uvjeti za namaz (6 namaskih šarti) su: Čisto tijelo, odijelo i mjesto za klanjati, uzeti abdest ili se okupati, biti pristojno obučen. Abdest je pranje čistom vodom prije svakog namaza. Operemo 3 puta ruke do iza šake, izaperemo po 3 puta usta i nos, tri puta operemo lice, operemo tri puta prvo desnu a onda lijevu ruku do iza lakta, jednom potaremo prednji dio glave (mesh), mokrim rukama jednom potaremo uši i vrat, operemo tri puta prvo desnu a onda lijevu nogu do iza članaka.
3. Postiti mjesec ramazan ( savm)
Ramazan je mjesec u kome muslimani poste. Post je važno vaspitno islamsko sredstvo koje ima za cilj da izgradi snažnu duhovnu i fizičku ličnost vjernika. Svrha posta je odanost i pokornost Allahu dž.š. Post je uzdržavanje od jela, pića, pušenja i spolnog odnosa od prije zore do iza zalaska sunca. Za vrijeme posta treba se čuvati rđavih djela i besposlena govora. Postiti je dužan svaki odrastao i zdrav musliman i muslimanka. Propušteni ili pokvareni post se mora nadoknaditi. To se zove kada. Po završetku Ramazana nastupa Bajram. Krajem Ramazana siromašnima se daju Sadekai-fitr (zekatul-fitr) pomoć u novcu ili namirnicama
4. Davati propisani dio od imovine (zekat)
Zekat je obavezno davanje iz viška imovine siromašnim muslimanima i muslimankama i za druge korisne svrhe islamske zajednice. Taj višak se zove nisab. To je porez za siromašne (2,5% godišnje od viška imovine). Zekat, sakai-fitr nisu nikakva milostinja, već strogo propisane dužnosti. Oni čine materijalnu bazu društva.
4. Izvršiti propisanu posjetu Kabi ( hadž)
Hadž je posjeta Kabi u Mekki jedan put u životu. Obavlja se u vrijeme Kurban-Bajrama.
Hadž je godišnje hodočašće u Mekku, koje godišnje obavi oko 3 muiliona Muslimana. Hadž se obavlja radi ispunjenja jednog od temeljnih stubova Islama.
Hadž su dužni izvršiti punoljetni, umno i fizički zdravi, slobodni i imućni (višak iznad redovnih potreba) muslimani i muslimanke. Osoba koja izvrši obrede hadža zove se hadžija.
Mekka je centar zemlje, nebeski svodovi kruže oko njega. Mekka je mjesto Božije kuće, centar duhovnosti i mjesto gdje je došao posljednji Božiji poslanik. U Mekki je objavljena vjera Islam.
Kaba u Mekki – Saudi Arabija je kamena struktura u obliku kocke. To je najstarija i najsvetija džamija. Sagradili su je Ibrahim (Abraham) i njegov sin Ismail na temeljima na kojima je Adem sagradio Bogomolju za obožavanje jednog Boga. Kaba je žarišna tačka za Muslimane svijeta, ujedinjujući ih u obožavanju Boga. Poslije Kabe najznamenitije džamije su Muhammedova a.s. džamija u Medini (u kojoj se nalazi mezar poslanika Muhammeda a.s.) i Mesdžidi-aksa (Beytul- mukaddes) u Jerusalimu.
Vjerovanje u 6 šartova u Islamu:
1. Vjerovanje u jednog Boga
Bog vlada cijelim svijetom. On je Allah dž.š. – jedan. On je Stvoritelj, koji sve zna i može. Nije rodio i rođen nije. Niko mu ravan nije.
2. Vjerovanje u Božije meleke
Meleki su razumna i nevidljiva duhovna bića. Stvoreni su od nura (svjetlosti). Nisu ni muškog ni ženskog roda. Ne jedu i ne piju. Uvijek sa zadovoljstvom i poslušno vrše svoje dužnosti i nikad ne griješe. Po Božijoj odredbi mogu se pojaviti i u ljudskom liku. Najpoznatiji su: Džebrail, Azrail, Israfil, Mikail…
Ljudsku misao zanose i čovjeka na zlo navode šejtani (sotone). Oni su stvoreni od vatre. Nevidljivi su kao i meleki. Pored nevidljivih postoje i ljudski vidljivi šejtani.
3. Vjerovanje u Božije kitabe- knjige
Donosio ih je od Boga dž.š. poslanicima melek Džebrail. Poznata su 4 velika kitaba: Tevrat- dostavljen Musau a.s., Zebur- dostavljen Davudu a.s., Indžil- dostavljen Isau a.s., Kur’an- Muhammedu a.s.
4. Vjerovanje u Božije poslanike
Božiiji poslanici su odabrani ljudi- pejgamberi, kojima je Bog slao svoje objave da ih prenesu i objasne ljudima. Najpoznatiji od njih su: Adem, Nuh, Ibrahim, Musa, Isa i Muhammed a.s.
5. Vjerovanje u Sudnji dan
Svijet u kojem sada živimo zove se Dunjaluk. On je postao i ima svoj kraj. Svemogući Bog je stvorio još jedan drugi svijet koji se zove Ahiret. Na njemu ćemo živjeti poslije zemaljske smrti. Džennet je mjesto na Ahiretu gdje će vjernici vječno uživati prema stepenu dobivene nagrade, a Džehenem je mjesto gdje će griješnici izdržavati kaznu prema težini počinjenih grijeha. Mizan je savršeno mjerilo na kojem će se mjeriti i ocjenjivati naša dobra i griješna djela. Samo Allah dž.š. zna kad će biti Sudnji dan.
6. Vjerovanje u Božije određenje (Kader)
Alalah dž.š. je jedini svemoćni gospodar cijeloga svijeta. Sve se se događa i biva s Božijim određenjem.
Šehadet je uslov za pristup u vjelu Islam, a to znači da se srcem vjeruje a jezikom posvjedoči u Allahovo jedinstvo i Muhammedovo poslanstvo.
Šerijat je skup islamskih propisa po kojima se vladaju muslimani.
Kur’an je kitab koji je objavio Allah dž.š. po meleku Džebrailu poslaniku Muhamedu a.s. Kur’an je Božija riječ i misao. Kuranske vrijednosti i blagodati su najveći dar čovječanstvu.
Kur’an je sveljudski manifest bratstva i ravnopravnosti. Objavljen je na arapskom jeziku i sabran u zbirku koja se zove Mushaf. Sadrži 114 poglavlja (sura) i 6.210 ajeta. Objava Kur’ana je trajala 23 godine i to 13 godina u Meki i 10 u Medini. Osnovno načelo Kur’ana je činiti dobro, a izbjegavati zlo. Prva riječ Kur’ana je: “Uči, čitaj”…Kur’an je najbolji vjerski zakonik i vodić u životu. Njegovi propisi vode sreći i napretku svih ljudi.
Deset imena Kur’ana: Kur’an, Furkan, Knjiga, Objava, Uputa, Svjetlost, Milost, Lijek, Duh, Opomena
Originalni Kuran nema nikakve nedostatke i nije promijenjen od objave, a potiče iz 7. Stoljeća i nalazi se u Muzeju u Turskoj i na ostalim dijelovima svijeta.
Matematika u Kur’anu. Broj ajeta – stihova u Kur’anu je 6.236, Broj sura – poglavlja 114, Broj godina objave 23.
Sve u Kur’anu je s mjerom stvoreno i može se matematički izraziti. Broj 1 je dovršenje i koncept svih ostalih brojeva. Jedan je idealni simbol za Boga- Bog je jedan.
Čovijek se u spominje 24 puta- žena 24 puta, Dunjaluk 115 – Ahiret 115 puta, Meleki 88 – Šejeteni 88, Život 145 – Smrt 145, Blagodat 50 – Razvrat 50, ljudi 50 – poslanici 50, Iblis 11 – traženje zaštite 11, iskušenje 75 – zahvala 75, sadaka 73 – zadovoljstvo 73, zabludjeli 17 – mrtvi ljudi 17, muslimani 41 – džihad 41, zlato 8- lagodan život 8, magija 60 – smutnja, fitna 60, zekat 32 – bereket 32, duša 49- svjetlo 49, jezik 25 – govor 25, nevolja 114- strepnje 114, Muhamed 4 – Šerijat 4…
Namaz 5 puta, mjesec 12, dan 365,
More 32 + kopno 13 = 45 (Nauka nedavno otkrila da more zauzima 71,111% zemljišne površine, a kopno pokriva 28,889% površine).
Simbolika broja 7 u Kur’anu je velika. Allah d.š. je počeo Kur’an objavljivati u 7. stoljeću. Prva sura u Kur’anu ima 7 ajeta, Džehennem ima 7 vrata, sedam nebesa, sedam je slojeva zemlje, 7 mora, tablice prirodnog sistema hemijskih elemenata napravljene su u znaku broja 7, tablice periodnog sistema imaju 7 perioda, hemijski elementi imaju do 7 elektronskih navoja… Broj prve i zadnje sure je 114, a taj broj je djeljiv sa 7, pa je zbir tih brojeva 7. Broj godina objave 23 – prva i zadnja godina objave čine broj 231, koji je djeljiv sa 7. Broj sura i ajeta daju zajedno broj 1146236 koji je sedmocifren i djeljiv sa 7, osim toga zbir ovih brojeva je 23 (broj godina objave Kur’ana), a ukupan zbir ovih brojeva 28 predstavlja broj slova arapske abecede ( a Arapski jezik je jezik Kur’ana)
Vrijednost znanja: Znanje je najvažnije. Znanje upućuje, ono je predvodnik djelovanja i vodić. Znanje jača tijelo i volju. Samo oni koji znanjem spooznaju istinu mogu vjerovati. Dužnost muslimana je tražiti zanje i neprestano tragati za znanjem. Nema veće sadake od znanja koje je čovjek stekao, pa ga širi. Putem znanja i znanosti rasvjetljuju se granice halala i harama.
Djela su posljedica čovjekovog morala.
Adem a.s. je poslanik i prvi čovjek na zemlji. Adema i njegovu ženu hazreti Havvu stvorio je Allah dž.š. Od njih je postao sav ljudski rod.
Musliman nije musliman zato što pripada određenoj društvenoj grupi, nego zato što je prihvatio Islam. Musliman je svako ko se predaje istinskoj Božijoj volji.
Kako postati Musliman? Izgovoriti izjavu Šehadet, koja znači da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhamed Božiji poslanik.
Isus ili Isa u Kur’anu, kako ga zovu Muslimani: je mnogo cijenjen u Islamu i mnogo se spominje u Kur’anu. Muslimani ga vole i poštuju kao poslanika. Isa je poslije Muhammeda najveći Prorok – Poslanik. U Kur’anu nigdje ne stoji da je Isa razapet, već ga je Bog uzdigao sebi. Kršćani uče da je Isus umro da bi se iskupio za sve grijehe čovječanstva, a Islam uči da će svaki čovjek biti proživljen i odgovarati Bogu za svaku svoju riječ i djelo.
Vjerovjesnik Muhammed a.s. je rođen 20. aprila 571-te u Meki, Arabija. Njegovo ime na arapskom jeziku znači Hvaljen. Otac Muhammeda a.s. Abdullah je iz arapskog plemena Kurejš. Umro je dva mjeseca prije Muhammedova (a.s.) rođenja. Majka Muhammeda a.s. zvala se Amina, a umrla je kada je Muhammedu a.s. bilo 6 godina. Brigu o Muhammedu a.s. preuzeo je djed Abdul Mutalib, koji je umro kad je Muhammed a.s. imao 8 godina. Poslije djedove smrti Muhameda a.s. je preuzeo amidža Ebu Talib.
Muhammed a.s. je imao je sedmero djece, koja su rano umrla. Nadživjela ga je samo kćerka Fatima. Prva žena Hatidža, sa kojom se oženio u 25.godini, rodila mu je 4 kćeri i 2 sina. Dva braka je imao u Mekki, a ostale u Medini. Marija Kibtija rodila mu je sina Ibrahima.
Poslije smrti amidže Ebu Taliba 619.g. umira je Poslanikova supruga Hatidža, koja mu je bila velika podrška.
Muhamed a.s. je najodabraniji Božiji Vjerovjesnik. Ujedinio je cijelo Arapsko poluostrvo u jednu političku zajednicu. Volimo ga kao svog prosvjetitelja i odgojitelja. Umro je u naručju supruge Aiše 8. juna 632.g. u 62.godini i ukopan u Medini, gdje je živio preko 10 godina.
Hidžra je preselenje Muhammeda a.s. i ostalih muslimana iz Mekke i Medinu, a dogodilo se 622. godine. Nakon Hidžre grad Medina postaje središte islama. Taj događaj je izabran za početak islamskog kalendara.
Mevlud je arapska riječ, a znači rođenje.
Džihad ne znači sveti rat, već znači borbu ili težnju da svoju volju potčinimo Allahovoj.
Bitka na Bedru dogodila se 624. u kojoj je islamska vojska sa oko 300 vojnika predvođena Poslanikom pobjedila 800 dobro opremljenih mekanskih vojnika predvođenih Ebu-Džehlom.
Bitka kod Uhuda, nedaleko od Medine, dogodila se 23.3.625. u kojoj je muslimanska vojska poražena, a Poslanik Muhammed ranjen.
Bitka na Hendeku vođena je u okolini Medine tokom marta i aprila 627.g. u kojoj se 3.000 muslimana suprostavilo 10.000 Kurejšija predvođenih Ebu Sufjanom i pomognutih jevrejskim plemenom Benu Nadir. Bitka je završena pobjedom Muslimana. Nakon bitke medinski muslimani i mekanski mnogobošci potpisali su primirje, koje je trajalo 2 godine.
Žena u Islamu je blagodat, dragulj. Nije potlačena. Islam je ženu učinio ravnopravnom sa muškim. Islam ženi daje mnoga prava u kući i društvu (zaradu, imetak, nasljedstvo, obrazovanje, glasanje, razvod…). Žena i čovjek se dopunjuju i samo zajedno su cjelina.
Majka je nešto najčasnije što postoji.
Muslimanka nosi maramu (Hidžab) radi ispunjenja Allahove volje za pristojno odijevanje.
Zabranjeni su: Prisilni brakovi, ubojstva, obrezivanje i zatvaranje žena.
Brak je po islamu temelj porodice. Žene su vaša, a vi njihova odjeća.
Džamija je Božji hram i učilište muslimana, kuća namijenjena za molitvu i druge društvene sadržaje, a mesdžid je molitveni prostor. Svaka džamija treba da ima imama, muezzina, muteveliju, džemat i džematlije. Džemat je zajedničko klanjanje namaza.
Pravila islamskog vladanja
Islamsko vladanje (ahlak-moral-etika) je skup islamskih pravila koja imaju za cilj da izgrade plemenita svojstva muslimana i muslimanki, koja uređuju njihov praktični život. Ova pravila uređuju: dužnosti prema Bogu, prema sebi, i prema drugim ljudima, što podrazumjeva i obaveze roditelja prema djeci i djece prema roditeljima.
Prema Allahu dž.š. smo dužni biti odani, vjerovati, poštovati, spominjati, zahvaljivati, kloniti se svega što je zabranio, kajati se zbog počinjenih grijeha, vjerovati i poštovati temeljne istine vjere i izvršavati glavne islamske dužnosti.
Dužnost prema samom sebi: Čuvati život i zdravlje, oplemeniti se vjerom i naukom, raditi i privređivati, hraniti se i odijevati, moralno se usavršavati.
Prema drugim ljudima smo dužni biti: dobri, pravedni i iskreni.
Ahdnama je povelja o slobodnom djelovanju katoličke crkve koju je 1463.g. izdao Sultan Mehmed Fatih. Čuva se i danas u Fojničkom samostanu.
Ja u čovjeku predstavlja snagu koja ga pokreće i usmjerava. Kur’an upozorava na unutarnjeg sotonu “ja”, koji se kod nekih javlja u vidu uskog, ličnog i sebičnog interesa.
Ne činiti dobro, i to je grijeh.
Pećina Hira je na brdu Nur, Brdo svjelosti, oko 2 milje udaljeno od Mekke. U njoj se 610. godine u mjesecu ramazanu Muhammedu a.s, posljednjem Božijerm poslaniku, preko meleka Džibrila počela spuštati objava Kur’ana, posljednje Božje upute čovječanstvu.
Religija utiče na društvo i društvo na religiju, međusobna povezanost. Između religije i porodice oduvijek je postojala čvrsta veza, što je u islamu bilo posebno izraženo. Ranije se smatralo da je obitelj zajednica koja je nastala putem religijskih obreda, koji su od uticaja i danas, ali u manjoj mjeri. Osnovna poruka religije je da Bog brine za svakog od nas, jer nam pruža sklonište, hranu i daje utjehu.
Mnoge države se danas smatraju sekularnim, pa religija nema veći uticaj na život civilnog društva.
Nikad ne smijemo zaboraviti da je Islam u Bosni uvijek bio pomoć, a ne odmoć, nikad nije sijao mržnju, već ljubav, širio zajedništvo,
Islamska arhitektura obuhvata širok opseg svjetovnih i religijskih stilova od utemeljenja islama do danas. Najčešći tipovi su džamije, mezari, palače, utvrđenja, te objekti manje važnosti kao kupatila, fontane i stambeni objekti-kuće…
Islamski blagdani su Nova muslimanska hidžretska godina, Ramazanski bajram, Kurban bajtam, Mevlud – Rođendan Muhammeda a.s. i Mubarek noći (odabrane noći) – Lejlei- regaib (noć u kojoj je majka hazreti Emina zanijela Božijeg poslanika Muhammeda a.s.), Lejlei-miradž (noć u kojoj je Allahov poslanik Muhammed a.s. putovao kroz nebeska prostranstva od Kabe u Mekku do Mesdžidi-Aksa u Jeriusalim), Lejlli-berat (15. Noć mjeseca šabana), Lejlei-kadr (najveličanstvenija noć u islamu)
Najvažniji Islamski blagdani su ramazanski i kurban bajram, koje obilježavaju svi muslini u svijetu, blagoslovljene mubarek noći, kada su se desili važni događaji za islam, u kojima se molitve i učenje Kurana posebno nagrađuju (Lejlet al-Kadr ili Noć sudbine, Lejlet al-regaib – Noć želja i nadanja, Lejlet al – miradž- Noć uznesenja Muhamedova, Lejlet al-berat – Noć praštanja), te Islamska Nova godina, Dan Ašure (Dan spasa ili tuge), Mevlud (rođenje poslanika Muhameda a.s.), Dan Arefata (obred stajanja na visoravni Arafat u Mekki)…
Ramazanski bajram počinje po završetku ramazanskog posta i traje tri dana. Za vrijeme bajrama dijele se novac i namirnice siromasima, čime čiste post od eventualnih grijeha i “predaju” ga Bogu. Tih dana roditelji daruju svoju djecu, obilaze mezarja i mole za oprost rahmetlija, obilaze i daruju susjede i rodbinu.
Kurban – bajram se obilježava 4 dana i vezan je za obred Hadža, petu osnovnu islamsku dužnost. Za vrijeme Kurban bajrama muslimani kolju kurban (ovna) i dijele ga po utvrđenim pravilima sirotinji, komšijama i rodbini, po trećinu.
Svim islamskim vjernicima i ljudima dobre volje želim Sretan i blagoslovljen kurbanski bajram – Bajram Šerif Mubarek Olsun!
Burlington, Zijad Bećirević
