Dejtonski sporazum je, bez obzira na njegove nedostatke, očuvao Bosnu i Hercegovinu, dao joj potsticaj i bio prepreka komšijskom separatizmu u nastojanju da je rasture i podijele. Uprkos tome, bilo i krajnje vrijeme da se u SAD i EU shvati da treba nešto više preduzeti da se Dejtonski mirovni sporazum unaprijedi, a Bosna i Hercegovina odbrani i sačuva.
Američki zakon o odvraćanju destabilizirajućih akcija u Bosni i Hercegovini
Vjerujem da nisam jedini koji je sa velikim interesovanjem i zadovoljstvom, ali i sa zahvalnošću i optimizmom, pročitao tekst objavljen jučer u brojnim medijima i internet portalima u kojem se saopštava da je Predststavnički dom SAD donio Zakon o odvraćanju destabilizirajućih akcija u BiH, sa kojim se omogućuje uvođenje sankcija stranim osobama koje podrivaju Dejtonski mirovni sporazum ili na drugi način prijete stabilnosti BiH. Posebno imponira i ohrabruje činjenica da je u pripremi ovog Zakona participirala i lokalna bosanska zajednica St. Louise, u kojoj živi preko 60.000 bh građana, od kojih je najveći broj protjeran / izbjegao iz BiH tokom agresije.
Ovim Zakonom SAD pokazuju da postaju zabrinute za stanje u BiH i da su spremne učiniti sve da ga poprave i građanima BiH omoguće sigurnost, mir i napredak. A time pokazuju ne samo da misle na BiH, ostaju biti vjeran prijatelj, već potvrđuju dosljednost u zaštiti i očuvanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.
Donošenjem ovog Zakona SAD još jednom pokazuju da “podržavaju mirnu, ujedinjenu i sigurnu BiH”, što je posebno naglasila republikanska zastupnica u Predstavničkom domu Ann Wagner iz države Missouri, koja je predlagač ovog Zakona.
“Bosanci trpe zbog direktnog djelovanja političara koji bezobzirno siju podjele u Bosni, često uz punu podršku Rusije. Ovaj zakon će zaštititi Dejtonski sporazum, očuvati decenije napretka nakon užasnog rata i poslati poruku da Sjedinjene Američke Države podržavaju mirnu, ujedinjenu i sigurniju Bosnu. Nadam se da će Senat preduzeti hitne mjere kako bi se usvojila ova odluka i kako bismo kroz sankcije mogli pomoći Bosancima da spriječe opasnu političku krizu”, zaključila je Ann Wagner.
Građani BiH desetljećima izloženi otvorenom neprijateljskom djelovanju iz susjedstva
Narodi i građani BiH desetljećima trpe otvoreno neprijateljsko djelovanje domaćih, a sve agresivnije i stranih političara, posebno onih iz najbližeg susjedstva, koji podrivaju temelje Dejstonskog sporazuma, šire mržnju i podjele u BiH.
Zato je ovaj Zakon snažna podrška, možda u posljednjem momentu, Dejtonskom sporazumu i Bosancima i Hercegovcima koji u BiH vide svoju jedinu domovinu, jer Srbija i Hrvatska uz podršku Rusije i nekih drugih sve čine da sruše Dejtonsku BiH, podijele njenu teritoriju i prisvoje sebi bogato historijsko nasljeđe. Ovaj Zakon sačuvaće i unaprijediti do sada postignute dobre reuzltate, a eliminisati mnogo toga što je vodilo u suprotnom pravcu.
Povodom donošenja ovog Zakona član predsjedništava BiH Željko Komšić pozdravio je Zakon, “kojim je akceptirano sve ono što godinama tvrdimo, koji stavlja u fokus provođenje pet presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura”. U ovom pravcu je bilo je usmjereno i obraćanje Predsjedavajućeg Predsjedništava BiH g. Šefika Džaferovića na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a održanoj danas.
Brzo zaboravljamo važne poruke i događaje iz bliže i dalje historije
Prosto nije za vjerovati kako brzo zaboravljamo poruke i arhiviramo stravične događaje iz naše historije. Hitlerova luda glava uspjela je zaluditi, obanđijati i povesti na stramputicu ne samo veliki dio svoje nacije, već dobiti i planetarne razmjere. I trebalo je da padne preko 70 miliona nevinih, da se agonija okonča. Sa tako visokom cijenom, ljudskim životima, uz pola stoljeća ekonomskog oporavka, čovječanstvo je moralo platiti hir jednog tiranina.
A lokalni i regionalni tirani, poznati svima po imenu i prezimenu, već desetine godina nekažnjeno terorišu građane Bosne i Hercegovine, siju netrpeljivost i mržnju, otvoreno organizovano djeluju protiv nezavisne države, članice UN, Bosne i Hercegovine.
Svaki dan smo svjedoci kako već godinama predsjednik Srbije Vučić, pa predsjednik Hrvatske Milanović i neki prije njih sa “ticom u glavi”, u sadejstvu dokazanim otvorenim neprijateljima BiH Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem, uz pomoć izlobiranih u EU, zavode i truju ne samo svoj narod, već svoje i druge omanđijane i zasljepljene sljedbenike širom regije. Sa sve vidljivijom podrškom iz Rusije to dobiva mnogo opasniju i dublju dimenziju. I sve ovo se događa i sada kada ruski predsjednik Putin mobiliše 300.000 rezervista umjesto da spušta tenzije, što vodi daljoj eskalaciji rata u Ukrajini, sa nepredvidivim posljedicama za čovječanstvo.
Dogradnja Dejtonskog sporazuma je neminovna
Tokom 27 godina primjene Dejtonskog sporazuma uočene su određene nedorečenosti i propusti, što je otežavalo njegovu primjenu i omogućilo neprijateljima BiH zloupotrebu ustavnih rješenja. Od SAD se očekivalo da pokrenu postupak za promjene i popravke, ali do danas se to nije dogodilo; da se očuva sve ono što je dobro u Dejtonskom sporazumu a odstrani ono što se pokazalo lošim, što nije moguće ostvariti bez volje i podrške SAD. Nadamo se da je konačno shvaćeno u EU ali SAD da je dogradnja Dejtonskog sporazuma neminovna.
Zato se već sada se može postaviti pitanje kako će se ovaj američki Zakon odraziti na dalja zbivanja u BiH? Podsjećamo da je Inzkov Zakon o negiranju Srebreničkog genocida, ma koliko osporavan u Srbiji i Rs, u mnogome smanjio ako ne u cjelosti eliminisao otvoreno negiranje genocida. Sigurno je da ovaj američki Zakon neće odmah zaustaviti sve ostrašćene zagovornike rušenja BiH, ali će bez sumnje mnogim stranim akterima, naročito onima iz bližeg susjedstva, zatvoriti usta. Neće više smjeti otvoreno djelovati i javno propagirati fašistoidne ideje protiv države BiH, već će to morati činiti tajno i sa manje intenziteta, dok ih se ne sankcioniše i potpuno zaustavi.
Naravno, uz Ovaj američki Zakon, potrebna je principijelna i dosljedna primjena Krivičnog zakona BiH i korištenje drugih pravnih sredstava da se i na unutarnjem planu zaustave domaći neprijatelji BiH; da se ako ne sasvim prekine, a ono znatnije oslabi, veza između vanjskih i unitarnjih neprijatelja. A njihova imena su više nego poznata. I prvo se, i to odmah, treba krenuti od Neprijatelja BiH br.1 Milorada Dodika i Neprijatelja BiH br.2 Dragana Čovića, pa onda brezovom metlom pomesti sve druge koji su na njihovom putu i pod njihovim stijegom. To se i do sada očekivalo od Tužilaštva BiH, a sada se urgentno traži i uslovljava.
BiH pravosuđe mora početi čistiti ispred svoje kuće
Ovo bi trebala biti posljednja opomena, posljednje upozorenje, indirektno i direktno, pravosuđu BiH, prevashodno Tužilaštvu, da se uozbilje, da se prihvate posla i počnu sankcioniosati domaće osobe koje već 15 godina konstantno podrivaju Dejtonski mirovni sporazum i na sve moguće načine ugrožavaju stabilnost BiH. Pravosuđe mora početi čistiti ispred svoje kuće.
Podsjećanje na osnovne postavke Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini
Podsjećamo da je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznat kao Dejtonski sporazum, potpisan u Parizu 14.12.1995.g. Glavni učesnici pregovora bili su bosanski predsjednik Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i amerčki posrednici Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum su potpisale: Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija. Potpisnici: Alija Izetbegović, Franjo Tuđman, Slobodan Milošević, Bill Clinton, Jacques Chirac, John Major, Helmut Kohl, Viktor Černomirdin. Svjedočili su: SAD, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Rusija, Evropska unija. Sporazum je ustanovljeno upravno i ustavno uređenje Bosne i Hercegovine. Mnogi smatraju da je Dejtonski sporazum prevaziđen, a kritikuju ga sve tri bosanske strane, potpisnice sporazuma, jer je zbog otpora njegovom provođenju postao prepreka rekonstrukciji i reintegraciji građanskog društva i prepreka na putu zemlje ka euroatlanskim integracijama. Težnja je da BiH pređe iz tzv. Dejtonske u tzv. Briselsku fazu., fazu aktivnih euroatlanskih integracija.
SAD imaju puno razloga da budu ponosne na Dejtonski mirovni sporazum, kojim su okončali agresiju na BiH i zaustavili krvoproliće. Dejtonski sporazum se primjenjuje već 27 godina, ali u zadnje vrijeme sa sve manje uspjeha, što je jasan znak da ga treba u nekim djelovima dopuniti i mijenjati. To bi SAD bez imalo sujete trebale prihvatiti i preduzeti sve što je potrebno da te promjene budu što prije donesene i primjenjene, kako bi se zaštitilo i valorizovalo sve ono što je u Sporazumu bilo dobro i dalo rezultate. Time Dejtonska košulja više ne bi bila smatrana luđačkom (kako i danas mnogi misle) već bi bila udobna i zaštitnička.
Ako ne budu napravljene izmjene i dopune, Sporazum neće moći dati sve što se od njega očekuje i dalje će ga građani BiH doživljavati kao nametnutu luđačku košulju, što ne bi bilo nikom od interesa.
Bez SAD se ne može odbraniti i unaprijediti Dejton
SAD su svjesne da pored svih manjakovosti moraju odbraniti i unaprijediti Dejton, koji neprijatelji jedinstvene i cjelovite BiH pokušavaju iskoristiti i zloupotrebiti, jer Dejton je nesumnjivo bio i sada je najveća podrška miru i stabilnosti Balkana od raskrsnice dvaju stoljeća do danas, ali i barijera aspiracijama Rusije da svoj uticaj proširi na Balkanu.
U svakom slučaju, Dejtonski sporazum se mora braniti i odbraniti, jer on je osnova za opstanak i egzistenciju BiH dok ne bude zanovljen ili zamijenjen boljim trajnijim rješenjem. U tome je podržaka SAD od prevashodne važnosti. Bez SAD se Dejton ne može ni odbraniti ni unaprijediti. Vjerujemo da će Zakon o odvraćanju destabilizirajućih akcija u BiH, ako dobije podršku američkog Senata, biti velika pomoć i podršaka na tom putu.
Za sve što čine za svoju zemlju i svoj narod odajemo priznanje Bosancima St. Louise i izražavamo zahvalnost SAD što ostaju dosljedne u podršci BiH da sačuva nezavisnost i odbrani svoj suverenitet, integritet i teritorijalnu cjelovitost.
Burlington, 21.9.2022 Zijad Bećirević
