Marš mira je događaj posvećen žrtvama genocida kojim im se odaje počast.
Iz Nezuka kod Zvornika jutros je krenuo Marš mira, uoči 28. godišnjice genocida u Srebrenici.
Marš mira je događaj posvećen žrtvama genocida kojim im se odaje počast.
Nakon što je Vojska Republike srpske zauzela Srebrenicu u julu 1995. godine, hiljade muškaraca krenule su kroz šumu, kako bi došli do teritorije Armije Bosne i Hercegovine.
Procjenjuje se da ih je bilo između 12.000 i 15.000. Većina nije preživjela.
Ubijeno je više od 8.000 ljudi, uglavnom muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline.
Još se traga za posmrtnim ostacima oko hiljadu žrtava, čiji ostaci su skriveni u masovnim grobnicama ili rasuti po šumama duž trase kojom su marširali, piše RSE.
Oko 300 biciklista iz BiH je krenulo iz Bihaća u subotu ujutro prema Potočarima, kao znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici 1995. godine. Oni bi u Potočare trebali stići 10. jula. Radi se o tradicionalnoj vožnji.
Ove godine put dug oko 100 kilometara će preći više od 3.000 učesnika kako bi stigli u Potočare kod Srebrenice 10. jula navečer, uoči 11. jula, kada će u Memorijalnom centru biti ukopano 30 nekompletnih tijela žrtava srebreničkog genocida.
Nekompletna tijela pronađena su u nekoliko grobnica koje su pripadnici Vojske Republike srpske više puta prekopavali i prebacivali tijela kako bi prikrili tragove zločina.
– Do sada se za Marš mira prijavilo oko 3.200 učesnika. Mi smo spremni da primimo i do pet hiljada učesnika.
Imali smo većih problema da uredimo trasu koja je proteklog mjeseca, usljed obilnih kiša bila blokirana klizištima i odronima. I to smo sanirali i sutra Marš mira može da krene – rekao je jučer Suljo Čakanović, predsjednik pododbora Marša mira.
U genocidu u Srebrenici je, prema presudama međunarodnih i sudova u BiH 1995. godine ubijeno oko 8.000 Bošnjaka. Još uvijek se traga za njih oko 1.000.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
U povodu godišnjice genocida u Srebrenici, Dan žalosti će 11. jula biti na teritoriji Federacije BiH, a odluku o tome donijela je entitetska vlada.
Vijeće ministara BiH nije postiglo saglasnost da se ovaj dan proglasi Danom žalosti na teritoriji cijele BiH zbog protivljenja ministara iz Rs-a.
Dan žalosti obilježava se obaveznim isticanjem zastave BiH na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama Vlade Federacije BiH i institucija Federacije BiH.
Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji BiH.
Medijske kuće na teritoriji Federacije BiH su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.
PATRA
