Predstavnici državnih, entitetskih, kantonalnih, gradskih i općinskih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, boračkih udruženja i druge delegacije jutros su, u povodu 6. aprila – Dana Grada Sarajeva, nakon što su odali počast i položili cvijeće na Spomen obilježje “Vječna vatra”, isto učinili i na Šehidskom mezarju “Kovači”, kao i na mezar prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića.
Gradonačelnik Sarajeva Predrag Puharić je tom prilikom izjavio da ono što je njemu kao građaninu Sarajeva, a sada i kao gradonačelniku, jedna od najbitnijih vrijednosti tog datuma je to što pokazuje koliko je Sarajevo posvećeno slobodi, koliko Sarajevo ne dozvoljava da se kalkuliše slobodnom, da se kalkuliše onim vrijednostima koje su antifašizam, onim vrijednostima koje su zajedništvo, tolerancija i sve kategorije multikulturalizma i multireligije.
“Sarajevo ne ostaje nikad u prošlosti. Njegujući ove vrijednosti i obilježavajući današnji dan, možemo biti svima putokaz kako praviti europsku budućnost“, naveo je Puharić.
Dodao je da, tradicionalno, obilježavanje Dana grada Sarajeva započinje odavanjem počasti i polaganjem cvijeća na spomeniku Vječna vatra, Šehidskom mezarju “Kovači”, Spomen obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 92.- 95., te na svim ostalim lokacijama.
“Nažalost, ima ih više nego što bismo željeli, ali se trudimo da ne zaboravimo ni jednu osobu koja je dala svoj život za grad Sarajevo, za slobodu grada Sarajeva i vječno smo im zahvalni“, kazao je Puharić.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dragan Mioković je izjavio da je simbolički, 6. april krunski dokaz kontinuiteta i nesalomljivosti Sarajeva i sarajevskog duha.
“Davne 1945. godine, upravo na 6. april, partizani su oslobodili Sarajevo fašizma, a 6. aprila 1992. godine neki neofašisti su zatvorili krug oko Sarajeva. Izdržalo je Sarajevo i ove druge, uspjeli smo sačuvati multikulturalnost, uspjeli smo sačuvati taj sarajevski duh. Neki kažu da Sarajevo danas nije isti grad. Nije. Fali mu 11.500 stanovnika. Sarajevo će biti, sve drugo će proći”, poručio je Mioković.
Delegacije su odale počast i položile cvijeće i na Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 92.- 95.; Spomen obilježje ubijenim policajcima u Velikom parku; na gradskim grobljima: Lav, Sv. Josip, Sv. Marko i Mezarje Stadion (Koševo), a planirano je i polaganje cvijeća na bistu Vladimir Perić -Valter; Spomen park „Vraca“; Staro Jevrejsko groblje, te na Spomen obilježje ispred Općine Novi Grad Sarajevo.
Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Sarajeva bit će održana večeras u 19.00 sati u Vijećnici, a u povodu dana grada organiziran je i niz drugih manifestacija.
Nikad pokoreno Sarajevo slavi Dan grada
Sudbinu Sarajeva, kroz decenije, odredili su njegovi aprili.
Najdublje rane urezale su sarajevska proljeća u duše i sudbine njegovih stanovnika. Rušeno i ranjavano, nikad pokoreno, sa dostojanstvom odbranjenim i plaćenim hiljadama života
Šesti april najznačajniji je datum u historiji glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Na današnji dan 1945. godine Sarajevo je oslobođeno od okupatora u Drugom svjetskom ratu.
Na isti dan, 6. aprila 1992. godine, agresor je napao Sarajevo i ovaj je grad ponovo trebao svoje građane i patriote da ga oslobode. I opet je oslobođen.
1941. godine napadom njemačkih aviona na aerodrom Rajlovac, i Sarajevo je ušlo u Drugi svjetski rat. Sarajevo se našlo u sastavu ustaške NDH, a faktički pod njemačkom okupacijom.
Na isti taj datum, 6. aprila 1945. godine, Sarajevo je, nakon četverogodišnje okupacije, oslobođeno od fašizma.
Akciju oslobađanja Sarajeva tadašnja Jugoslovenska armija započela je 28. marta 1945. godine. U akcijama su učestvovali drugi, treći i peti korpus Jugoslovenske armije, 11. i 13. krajinska brigada, 18. srednjobosanska brigada, artiljerijska i tenkovska jedinica.
Nakon žestokih borbi 6. aprila 1945. godine slomljen je otpor Nijemaca i pripadnika takozvane Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i Sarajevo je oslobođeno. Do kraja ove akcije, 10. aprila oslobođeni su i Visoko, Kakanj te Busovača.
U antifašističkoj borbi od 1941. do 1945. godine, 10.961 građana Sarajeva dalo je svoje živote. Stradalo je 412 Bošnjaka-muslimana, 106 Hrvata, 7.092 Jevreja, 1.427 Srba, te 16 Crnogoraca, jedan Makedonac, pet Slovenaca i 12 ostalih.
Nakon oslobođenja u Drugom svjetskom ratu, 47 godina kasnije, Sarajevo je započelo još jednu bitku.
Od početka agresije i opsade, pa do 31. jula 1995. u Sarajevu je ubijeno, umrlo od gladi, hladnoće i nestalo 11.541 civila, od kojih 1.601 dijete. Materijalna šteta koju je grad pretrpio tokom agresije i opsade, prije svega kroz razaranja stambenog fonda i uništenje kulturnog blaga i privrednih objekata i saobraćajnica, je neprocjenjiva.
Uzimajući u obzir važnost ovog datuma kroz njegovu historiju, Gradsko vijeće je na sjednici 2006. godine donijelo odluku kojom je 6. april određen kao Dan grada Sarajeva.
Fena
