Grad Bihać je 4. novembra obilježio dan Bihaćke republike, 25. Novembra Dan državnosti Bosne i Hercegovine, a 26. Novembra obilježava godišnjicu osnivanja i održavanja Prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću
Javna ustanova Muzej Unsko-Sanskog kantona (Muzej Prvog Zasjedanja AVNOJ-a) nalazi se u centru Bihaća, Petog korpusa 2, preko puta Hotela “Park”. Nudi neizmjerno vrijedne i trajne sadržaje naše historije. Antifašizma, demokratije, patriotizma,…. Mnogima od nas je tako blizu i tako dostupan, a tako rijetko i tako malo ulazimo u muzejske prostorije.
Zgrada Muzeja (izgrađena 1939) holom je povezana u jednu građevinsku cjelinu sa zgradom u kojoj je Kloster- Samostan časnih sestara Klanateljica Krvi Kristove, sagrađen 1894.g. Ova graditeljska cjelina je 16.3. 2009. proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Muzej AVNOJ-a u Bihaću je memorijalno nacionalno blago iz najtežih dana bivše Jugoslavije. U njemu se čuvaju sjećanja na historijske događaje 1942 i kasnijih godina koji su bili od velikog značaja za afirmaciju Narodno- oslobodilačkog pokreta (NOP-a) i uticaja na dalja zbivanja na domaćem i međunarodnom planu.
Sa ulaskom u muzejske prostorije osjetio sam duh vremena u kojem sam se rodio i odrastao i ponos što sam i sam bio svjedok i dio te historije, u kojoj se njegovala bratska ljubav i kovalo bratstvo-jedinstvo naših naroda.
Moj boravak u Bihaću bio je ograničen kao i vrijeme posjeta Muzeju AVNOJ-a, pa sam uzeo sebi u obavezu da ono što sam vidio na postavi muzeja i saznao tokom posjeta upotpunim sa nekim ranijim i nekim kasnijim objavama, i na dostupan način podijelim s vama.
Sve moja saznanja o radu Spomen – Muzeja Prvog zasjedanja AVNOJ-a pokazuju da Muzej živi i preživljava kao većina nas, nekad shvaćen i podržan, a nekad zaboravljen. Često se vidi samo tijelo i govori samo o tijelu, a malo ili nimalo o duši muzeja. A duša muzeja je ono što nam je davalo snagu, što nas je ispunjavalo i vodilo, jačalo naš antifašistički demokratski potencijal, koji je kako je vrijeme prolazilo ostajao usamljen, zapušten, bez dovoljno jedinstva i akcije. Zahvaljući entuzijazmu onih koji su ga vodili i vode Muzej se ne samo održao već proširio i sadržajno obogatio.
I dok sam išao od jednog do drugog muzejskog eksponata u meni se iznova budio revolucionarni duh i vraćalo sjećanje na herojsku borbu naših naroda i mnoge od nas, dok smo puni revolucionarnog nagona hodili stazama antifašizma i branili tekovine revolucije uzvikujući parolu “Smrt fašizmu – Sloboda narodu!”
Bihaćka republika
NOV-a Jugoslavije je od 2 do 4. Novembra 1942. oslobodila Bihać i njegovu okolinu. U oslobađanju je učestvovalo 8 brigada NOVJ pod komandom Operativnog štaba za Bosansku Krajinu. Bihać je postao glavni grad oslobođenog teritorija, koje je obuhvatao skoro petinu teritorija predratne Jugoslavije. Oslobođeni teritorij nazvan je Bihaćka republika i trajao je 86 dana.
Partizanske snage su tokom 1942. postale respektabilna oružana sila i faktor koji je ozbiljno ugrozio njemačke interese ne samo u Jugoslaviji, već i na Balkanu, a cijela teritorija NDH pretvorena u ratište. Zato su okuparori i njihove sluge januara 1943. odlučile da slome Bihaćku republiku, koju su u okviru operacije “Weiss” (IV neprijateljska ofanziva) i “Schwarz” (V neprijateljska ofanziva) zvali “Titoland”.
Bihać je krajem 1942 i početkom 1943. bio sjedište najvišeg vojnog i političkog rukovodstva Narodno oslobodilačkog pokreta ( NOP) i središte oružane borbe.
Vrhovni komandant NOV i POJ Josip Broz Tito u svom radnom kabinetu u Bihaću, decembra 1942.g.
Komunisti su se od početka borbe obraćali svim narodima u Jugoslaviji za podršku. Rukovodstvo NOP-a je već od ljeta 1941. razmišljalo o stvaranju revolucionarne vlade sa centralnim organima narodne vlasti u formi- Narodni komitet oslobođenja. Tito je aktivno podsticao koncept integriteta cijele Jugoslavije.
Bihać je bio značajno mjesto u nastajanju Jugoslavije. U tu čast je 1952. otvoren Spomen muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a, koji od tada sa svojim eksponatima predstavlja anifašističke tekovine grada Bihaća i okoline.
Područje okruga Bihać i okoline bilo je prekretnica u odbrani ovog dijela BiH i tokom 1944.g. a zatim ponovo 1992. tokom agresije na BiH 1992-1995, kada se ovaj prostor ponovo našao u potpunom okruženju, a branjen je odbranjen herojskom borbom Petog korpusa ARBiH.
Prvo zasjedanje AVNOJ-a u Bihaću
Prvo zasjedanje AVNOJ-a (Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije) održano je u Bihaću od 26. do 27. Novembra 1942.godine u zgradi koja je bila depadans Samostana. Zasjedanje je sazvao Vrhovni štab NOV i PO Jugoslavije. Zasjedanju su prisustvovali delegati Srbije, Crne Gore, Sandžaka, Hrvatske, Bosne i Hercegovine. Od 78 delegiranih predstavnika KPJ zasjedanju su prisustvovala 54 delegata, jer delegati Slovenije i Vojvodine nisu moglo doći zbog neprijateljskih dejstava.
Rad AVNOJ-a pratili su istaknuti politički funkcioneri raznih partija, senatori, sveštenici, poslanici, radnici i seljaci, predstavnici AFŽ i omladine.
Proleteri svih zemalja ujedinite se!
Na Prvom zasjedanju AVNOJ-a izglasane su Rezolucija o osnivanju AVNOJ i Rezolucija o organizaciji AVNOJ-a. U Rezoluciji je navedeno da se AVNOJ oslanja na narodnooslobodilačke odbore i okuplja predstavnike naroda svih zemalja Jugoslavije, bez razlike na narodnost, vjeru i političko- stranačku pripadnost.
AVNOJ je osnovan kao općenacionalno i općepartijsko političko predstavništvo NOB-e u Jugoslaviji. Kao glavno tijelo AVNOJ-a utemeljen je Izvršni odbor sastavljen od 11 članova – predsjednika, 4 potpredsjednika i 6 članova. Za predsjednika je izabran dr. Ivan Ribar, potpredsjednike dr. Pavle Savić, Nurija Pozderac i Edvard Kardelj i naknadno kooptiran Edvard Kocbek, a za članove odbora: Mile Peruničić, Ivan Milutinović, dr. Simo Milošević, pop Vlado Zečević, Mladen Iveković i Veselin Masleša. Sa zasjedanja je upućen pismeni Pozdrav vrhovnom štabu i Pozdrav Centralnom komitetu KPJ.
Sa zasjedanja AVNOJ-a narodima Jugoslavije Hrvatima, Slovencima, Muslimanima, Crnogorcima, Makedoncima i Srbima poslan je Proglas u kojem se bez obzira na razlike u narodnosti, vjeri i političko-stranačkoj pripadnosti pozivaju da se okupe oko AVNOJ-a.
Zasjedanje u Bihaću imalo je veliki značaj za afirmaciju narodnooslobodilačkog pokreta.
Na prvom zasjedanju AVNOJ-a u Bihaću postavljeni su temelji Jugoslavije, postignut dogovor o budućem uređenju države i krenulo se u promociju bratstva – jedinstva naroda Jugoslavije.
Po prvi put u historiji svi jugoslovenski narodi i njihovi predstavnici sastali su se zajedno i dogovorili o budućem uređenju države.
Do Prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću sve vojno -političke funkcije narodnooslobodilačkog pokreta bile su skoncentrisane u Vrhovnom štabu NOV-e i partizanskih odreda, koji je donosio sve propise sa karakterom državnih akata. AVNOJ-e je dao inicijativu za formiranje zemaljskih antifašističkih vijeća i oblasnih NOO, što je doprinijelo povezivanju NOO u jedinstven sistem vlasti.
Sve ideje koje su pokrenute na Prvom zasjedanju AVNOJ-a u Bihaću nastavljene su implementirati na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu.
Izvršni odbor AVNOJ-a koordinirao je rad NOO-a, razgraničavao rad vojnopozadinskih i civilnih organa vlasti, brinuo se o snabdjevanju vojske NIOP-a i stanovništva.
AVNOJ se u Bihaću konstituisao kao najviši politički organ NOB-e jugoslovenskih naroda i počeo vršiti funkciju opštejugoslovenskog državnog organa zakonodavne i izvršne vlasti.
Muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću
Deset godina nakon Prvog zasjedanja AVNOJ-a u ovoj zgradi je 25.11.1952.g. otvoren Spomen- muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a. Od 60-tih do 80-tih bio dobro posjećen kako od pojedinaca, tako od škola i grupa, a sa 90-im je taj inters slabio. Tokom svog postojanja muzej je nekoliko puta spajan i odvajan, mijenjana unutarnja postavka muzeja, sve do formiranja Regionalnog muzeja Pounja. Odelenja muzeja su: historijsko, arheološko, informaciono – dokumentaciono, etnološko i umjetničko.
Proširen i sa vojnim aspektom u vrijeme Bihaćke republike, što pojačalo svjedočenje o vremenu i borbi protiv fašizma. Muzej je sastavni dio kulturnog i društvenog života ne samo Bihaća, već USK-a pa možda i šire.
Privremene i stalne Muzejske postavke
Historiju muzeja čini nekoliko privremenih i devet stalnih postavki muzeja.
Postavke muzeja su eksponati, dokumenta, fotografije, jednodjelne uvodne legende, trodimenzionalni originalni predmeti iz zbirke AVNOJ-a, zbirka 18 umjetničkih dijela Jovana Bijelića, te prahistorijski eksponati iz vremena ilirskog plemena Japodi. Umjetničko odjelenje Muzeja USK-a posjeduje likovnu zbirku sa preko 500 umjetničkih radova.
Zbirke muzeja su: fototeka, etnološka, hemeroteka, arheološka, umjetnička, te nacionali spomenik- dvije umjetnička zbirke od 30 grafika akademskog grafičara Dževada Hoze…
Stalne postavke muzeja svjedoče o značaju borbi protiv fašizma.To su Prvo zasjedanje AVNOJ-a, Vrhovni štab NOV-e i POJ-e u vrijeme Bihaćke republike, Spomen soba 8. Krajiške NOU brigade, a u funkciji je i sala sa binom za druge prigodne sadržaje.
Sala bihaćkog muzeja u kojoj su udareni temelji Jugoslavije
Zgrada u kojoj je održano Prvo zasjedanje AVNOJ-a tokom rata nije znatnije oštećena, što je pogodovalo da se u njoj otvori muzej. Nakon rekonstrukcije zgrade, povodom desetogodišnjice Prvog zasjedanja AVNOJ-a, postavljena je Privremena izložba Muzeja, koju je otvorio Đuro Pucar Stari, tada predsjednik Narodne skupštine BiH. Izložba je imala opšte-jugoslovensko obilježje i značaj. Godinu dana kasnije pod rukovodstvom tadašnjeg direktora muzeja Branka Bokana muzejski prostor je preuređen i proširen, a privremena izložba zamijenjena novom stalnom muzejskom postavkom.
Prva stalna postavka muzeja postavljena je 7 godina nakon rata, a 10 godina od Prvog zasjedanja AVNOJ-a.
Druga stalna muzejska postavka postavljena je 25.11.1956, a otvorio je Velimir Stojić, generalni sekretar SUBNOR-a Jugoslavije.
Treća stalna muzejska postavka otvorena je 26.11..1982. povodom 40.godišnjice Prvog zasjedanja AVNOJ-a. Ova postavka je uništena 1992.g. a objekat devastiran. Tokom rata muzej je više puta granatiran i opljačkan.
Vrijedan eksponat muzeja bio je štamparski stroj TIGL Amerikanka, na kojem je tokom II Svjetskog rata štampano Narodno oslobođenje, dokumenti AVNOJ-a i ZAVNOBIH-a, a sada se nalazi u Kapetanovoj kuli kao stalni dio izložbe “Pounje u NOR-u”.
Aktualna muzejska postavka
Posljednja muzejska postavka je djelo Stručnog kolegija JU Muzeja USK-a. Autor idejno-historijske osnove, tematsko-ekspozicionog plana muzejskog materijala je muzejski savjetnik Džafer Mahmutović. Recenzent je Muhiba Kaljanac, a tehničko rješenje je djelo Emira Japića, Sabahete Harčević, Amira Kadića, Mehmeda Felića, Edina Turnića i Adnana Mekića. Restauracija umjetničkih djela Mirzet Mujadžić.
Tokom agresije na BiH 1992- 1995. zgrada muzeja je znatno oštećena, a obnovljena tek 2014. sredstvima općine Bihać, Federalnog ministarstva kulture, Unsko
– sanskog kantona.
Prostorije muzeja koriste se za prigodne kulturne manifestacije
Prostorije muzeja AVNOJ-a koriste se za prigodne kulturne manifestacije. U organizaciji Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća 28.6.2024. održana je javna tribina na temu “Uloga i značaj bošnjačkih vijeća u ostvarivanju temeljnih identitetskih pitanja i statusa Bošnjaka u državama regiona” kojoj je prisustvovao veliki broj intelektualaca.
U izložbenom salonu muzeja USK-a 10.5.2024. otvorena je izložba autora Dine Dupanovića pod nazivom “Memorijalizacija Narodnooslobodilačkog rata 1941. -1945. godine u Bihaću – Revolucija uklesana u kamenu”, posvećena periodu koji je oblikovao našu prošlost i uticao na oblikovanje naše budućnosti.
Najveći muzejski događaj u BiH “Međunarodni dan i Evropska noć muzeja” obilježen je u muzeju USK 18.5.2024. g.
U Muzeju USK u sali Prvog zasjedanja AVNOJ-a 6.9.2024. Održana je promocija knjige “Korićanske stijene – kamena grobnica” utora dr. Jasmina Medića i prof. dr. Muje Begića.
U Muzeju USK 8.10.2024. otvorena je retrospektivna izložba “VEČITO” posvećena stogodišnjici rođenja poznatog jugoslovenskog arhitekta Bogdana Bogdanovića
U izložbenom salonu muzeja 15.11. priređena je izložba “Drvenarije” autora Suada Zirića.
Muzeji Bihaća
Muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a nije jedini bihaćki muzej. Bihać ima više muzeja i veliki broj kulturno -historijskih spomenika iz bogate historije tog područja.
Muzej u Kapetanovoj kuli osnovan je 1953. da se sačuva, istraži i prezentira bogato kulturno-historijsko naslijeđe tog kraja. Ovaj muzej ima pet stalnih muzejski postavki, a stalna postavka je postavka Prvog zasjedanja AVNOJ-a
Crkva Svetog Ante Padovanskog, izgrađena krajem 19. Vijeka, a doživjela je više prepravki i dograđivanja. Crkva je nacionalni spomenik BiH.
Turbe, koje govori o vremenu iza nas, ukazuje na pogibiju onih koji su od Boga za nagradu dobili mjesto u raju.
Džamija Fethija, nedaleko od crkve sv. Ante Padovanskog, prvobitno je sagrađena kao crkva, a dolaskom Osmanlija obnovljena kao džamija, Smatra se najstarijiom objektom tog stila u BiH.
Djevojke sa Une, izrađene u bronzi na Gradskoj otoci. Autor je Vladimir Herljević.
Srednjovjekovni grad Sokolac sa kulom koja je bez premca, udaljen 3 km od Bihaća, duboko u Bosni s jedne i Hrvatske s druge strane.
Herojski grad Bihać
Po izlasku iz muzeja susreo sam se sa direktorom muzeja Dinom Dupanovićem i prenio mu moje utiske. Posjeta muzeju Prvog AVNOJ-a vratila me u vrijeme stvaralačkog mladelačkog zanosa koji je obilježio moj život i živote mnogih iz generacija tog vremena, kada je čovjek čovjeku nije bio vrag već prijatelj drag.
Bihać me čini posebno sretnim kad god dođem. Vjerujem i mnoge od vas. Sretan sam i ponosan i ovaj put što mi se pružila prilika da posjetim herojski grad koji je i 90-ih bio bastion odbrane naše slobode i nezavisnosti.
Sretna ti godišnjica Prvog zasjedanja AVNOJ-a naš voljeni grade!
Burlington 25.11.2024 Zijad Bećirević
