Nakon blijede i neubjedljive imitacije velikog Evropskog događaja u Sarajevu i okupljanja Čovićevih nacionalista pod sponzorstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitanović u Neumu, Srpski i hrvatski separatisti predvođeni Dodikom i Čovićem, a upravljani i usmjeravani iz Beograda i Zagreba, nastavljaju zadavati teške udarce Bosni i Hercegovini… smišljeno, odmjereno i podlo, sa jasnim ciljem i po dogovoru. Nakon neuspjelog pokušaja Bošnjaka – Bošnjačkih žrtava predvođenih Bakirom da pred Haškim sudom pokrenu reviziju presude protiv Srbije i C. Gore za agresiju i genocid, srpski i hrvatski separatisti pod vođstvom Dodika i Čovića, uduženi na platformi uduženog zločinačkog poduhvata, uspjeli su Bošnjacima nametnuti povećanu dozu krivice za sva zla koja su nam počinili i odgovornost za neuspjehe u procesu pomirenja. Valjda zločinci i s njima udužena Evropa očekuju – za sve što nam je učinjeno, da bez otkrivanja istine, prihvatimo njihovo čak neuvjerljivo izvinjenje. Kao da su nam , kako negdje reče A. Sidran, u tramvaju nam stali na cipelu, pa nam se kulturno izvinjavaju, i mi to ljubazno treba da prihvatimo. I što je najčudnije i najtragičnije, Bošnjaci to prihvataju pomirnjivo i sa šutnjom.
Horskom povikom “Drž’te lopova“, u odlučnom trenutku, kada su sve oči bile usmjerene prema BiH, hrvatski i srpski separatisti su uprli prst u Bakira i Bošnjake, preusmjerili pažnju Evrope na pogrešnu stranu, i dok se Evropa sjeti vratiti pogled na prepoznatljive prave lopove, stvar će biti već gotova, a za bilo,kakve popravke prekasno.
Sa već zaboravljenog Sarajevskog samita
Nedavno održanom, i već zaboravljenom, Samitu premijera zapadnog Balkana u Sarajevu prisustvovali su premijeri BiH, Srbije, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Albanije. Hrvatskih predstavnika nije bilo. Ili su potcjenili Sarajevski samit i one koje su mu bili prisutni, ili su svi bili okupirani mnogo važnijim događajem – “naučnim skupom“ u Neumu o majorizaciji nad Hrvatima. Ovo prvo je mnogo izvjesnije, jer se mogao naći makar neko iz aktuelne vlasti, barem iz moralnih i kulturoloških razloga, sa kojima se toliko diče, i popuniti mozaik prisutnih. Za razliku od njih, tu činjenicu je u vlastitu promociju uspješno iskoristio premijer Srbije Aleksandar Vučić. Ne prisustvo Hrvata na Samitu u Sarajevu mnogi u BiH doživjeli su kao dio dogovorenog scenarija između dvojice okorjelih nacionalista i separatista, s jedne strane Dragana Čovića, a s druge Milorada Dodika, a u režiji Vučića s jedne i Kitarovičke s druge strane.
Do sada smo mogli vidjeti pa i osjetiti dejstvo više nacionalizma upakovanih u različito pakovanje, ali nacionalizam kao naučno otkriće i specijalni izum zasnovan na naučnoj podlozi nama i svijetu u Neumu se pokušalo podbaciti i podvaliti kao funkcionalno sredstvo za bolesti BiH preporučeno od hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića.
Nevažna rasprava o važnim pitanjima
Sarajevski samit, kako su to mnogi istakli, održan je kao pripremni za IV Samit Berlinskog procesa, koji će se održati 12. jula o.g. u Trstu. U Sarajevu se vodila jalova već prožvakana rasprava o budućnosti regiona Zapadnog Balkana. U Evropu i svijet su poslane poruke ( koje jedva da su doprle dalje od granica BiH) da zemlje zapadnog Balkana nastavljaju jačanjem regioonalne saradnje, ostaju privržene eurointegracijama i zajedničkim infrastrukturnim projektima. Izražena je težnja da se region jača kao dinamičan prostor za investicije, kroz zajedničko tržište za robu, usluge i kapital, uz slobodan protok kvalifikovane radne snage. Poseban akcent dat je realizaciji 13 investicionih projekata u oblasti transportnog i energetskog povezivanja ukupne vrednosti 825 miliona evra, uključujući donacije EU od 303 miliona evra, koji su dogovoreni na samitima o Zapadnom Balkanu 2015. i 2016. godine. Od ovih su dva projekta već počela s realizacijom tokom 2016. godine, a do samita u Trstu, kako kažu, biće pokrenuto još nekoliko njih. Kod nas bi ovo neki nazvali “trla baba lan, da je prođe dan“, jer pored svih rasprava i zaključaka sve veći talas nezaposlenosti pokreće sve veći broj mladih Bosanaca u Evropu i svijet.
Zabrinjavajuće poruke sa samita u Neumu
A sa drugog bh Samita održanog u Neumu poslane su zabrinjavajuće poruke, koje nagovještavaju nastavak politike koja nas je uvela u rat devedesetih godina prošlog vijeka. Učesnici skupa u Neumu već s prvim zaključkom vratili su se u vrijeme humanizma i renesanse i po analogiji tog vremena došli do spoznaje da su hrvatski mislioci bili i ostali pokretači kulturnog, znanstvenog i intelektualnog razvoja Evrope. Možda i jesu u onom vremenu, ali u devedesetim godinama prošlog vijeka, kada su krernuli u osvajanja bh teritorija, ubijanjem, silovanjem, pljačkom i progonima…sigurno nisu. Naglašeni separatizam i u ovom vremenu pokazuje da ni danas nisu odustali od osvajačkih pretenzija iz nedavne prošlosti. Da nije škola pod jednim krovom i svega što iz tog proizilazi , nikom ne samo da ne bi smetao, već bi imponirao drugi zaključak iz Neuma da bh Hrvati imaju potpuno izgrađen identitet u kulturološkom, jezičkom i nacionalnom smislu, po evropskim vrijednostima. Treći zaključak o stabilnosti i održivosti u daljem razvoju BiH na evropskom putu treba da posluži kao fotomorgana. I šta u takvom kontestu može značiti konstitutivnost kao temeljna odrednica po modelu višenacionalnih država Evrope i svijeta, koja bi kasnije bila verifikovana Ustavom BiH? Zakljućci Neumske konferencije, koja bi kako su rekli trebala postati tradicionalna, imaju za cilj da definišu odrednice i strateški put hrvatskog naroda u BiH. “Naučni skup“u Neumu je pokušao svijetu reći koliko su visoki naučno potkovani dometi Hrvata, a svi drugi su levati i nije ni čudo što je ignorisan skup takvih manje značajnih i vrijednih u Sarajevu.
Predsjednica R Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović iskoristila je i ovu priliku da naglasi svoje već poznate podrivačke tvrdnje da se u BiH povećava broj ekstremista i u FBiH nastavlja majorizacija Hrvata.
Dogovor hrvatske i srpske secesionističke strane, pomognut aktuelnim režimima Srbije i Hrvatske je toliko očigledan, da ga ni jedna ni druga strana i ne pokušavaju prikrivati. Šta je na sceni, ne vidi samo slijep i onaj ko neće da vidi.
Kolinda i Čović nas vraćaju u Tuđmanovo doba, u doba Herceg Bosne … Osjećamo da je novi stari dogovor ponovno na stolu. Obnavljaju se stare i prave nove mape podjela. “Vi ćete nama otvoriti vrata Trećeg entiteta, a mi ćemo vama biti sponzor na putu osamostalenja.“ I svi imaju korist – na štetu svih!
Reorganizacija odnosa u BiH
Od kada je istisnuo Željka Komšića iz Predsjedništva BiH Čović papagajski zamorno ali i ubitačno profitabilno nastavlja ponavljati kako su Bošnjaci izabrali njima Komšića i na tom argumentu Čović gradi teoriju o ugroženosti Hrvata u BiH. On tvrdi da je njegov HDZ BiH s njim na čelu definisao jasan put Hrvatskog naroda u BiH. Taj put, prije svega, podrazumjeva reorganizaciju odnosa u BiH sa kojim bi se, po Čoviću, postigla puna ustavna jednakost i institucionalna ravnopravnost Hrvata u BiH. Skriven iza fraze kako on štiti BiH i hrvatski narod u BiH, na Neumskom skupu Čović je nedvojbeno potsjetio na Matu Bobana i “zlatno“ doba Herceg Bosne.
Po Čovićevoj najavi, a on sve unapred zna, promijeniće se izborni zakon, zamrznuti ili eliminisati Ustavni sud BiH, što će izmjenom Ustava BiH omogućiti legalizaciju tako uspostavljenog stanja. BiH će ostati cijela iz tri- četiri dijela. Time će Rs moći pristupiti osamostalenju i uspostavi instituta državnosti koji joj nedostaju, a Hrvati BiH će izdvojiti svoja područja i ukalupiti ih u zamišljene granice toliko željene Herceg Bosne. To bi bila formula federalizacije, sa kojom svoje računice izvode Srbija i Hrvatska, a “dobivaju“ Hrvati i Srbi u BiH. Hrvatska neće priznati nezavisnost Kosovu, a Srbi će zaboraviti da je Hrvatska progonom 200.000 Srba u “Oluji“ očišćena od Srba. Srbija zadržava kao ratni plijen Rs i sa njime kompenzira Kosovo, ako im se slučajno Kosovo nepovratno izmigolji.
Naravno ni Kolinda ni Čović neće ništa da rizikuju. Znaju da je Hrvatska bila agdesor i počinila teške zločine, koji graniče sa genocidom, pa se plaše da bi Bošnjaci (mada o tome nema ni pomena) nakon tužbe protiv Srbije mogli krenuti i na Hrvatsku, naročito ako se zna, što je presudom i potvrđeno, da se tu radilo o udruženom zločinačkom poduhvatu. Kolinda i Čović vjeruju ili čak znaju da će Hag odbaciti optužbe za udruženi zločinački poduhvat i aktivne tužbe svesti na pojedinačnu odgovornost i pojedinačne presude. A na to bi mogla uticati i tužba protiv 9 pripadnika HVO za zločine počnjene od aprila 1992. do jula 1993. na području Orašja, za koju postoje 142 svjedoka i 1.000 stranica optužbe.
Lideri EU nastavljaju koketirati sa sljedbenicima genocida
Umjesto da predstavnik MZ makar u otvornim kriznim situacijama koristi Bonske ovlasti i smjenjuje otvorene nosioce genocidne strategije i sprečava ih u njihovim rušilačkim namjerama, EU ih otvoreno podržava, sa njima koordinira i pomaže ostavrenje njihovih destruktivnih planova.
Sve se ovo događa u vrijeme konstantnog upornog pritiska brojnih lidera i liderčića iz EU, koji čista obraza sa užitkom neprestano koketiraju sa sljedbenicima genocida, izazivačima, proizvođačima i nosiocima kriza u BiH, a istovremeno pritišću bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i Bošnjake da se okrenu od prošlosti ka budućnosti, da oproste i zaborave sve šta im je učinjeno, sve što im i danas još odlučnije serviraju Dodik, Čuvič, njihovi imitatori i sljedbenici i drugi neprijatelji jedinstvene BiH. Nikog od njih ne zanima šta narod BiH i danas doživljava, misli i govori o zločinu i zločincima, o Čoviću, Dodiku, Ivaniću… Ne interesuju ih pokrenute prijave, vršene i zaboravljene provjere protiv vodećih najodgovornijih ljudi s državnog vrha i entitetskih vrhova, oko kojih se dizala buka dva tri dana ili mjeseca, pa sve palo u vodu. Sve se sleglo i nastavlja se po starom. Je li to Dodiku, Ivaniću, Čoviću… i njima sličnima sve zaboravljeno i oprošteno?! Očito jeste! Bakiru i Bošnjacima- nije!
Položaj Hrvata u BiH nije nikad bio ugrožen
Da bi se vidjelo ko je ko i šta znači u BiH potrebno je objektivno sagledati položaj svakog naroda, uključujući i ostale. Sigurno je samo jedno, da položaj Hrvata u BiH nije ničim ugrožen od strane drugih naroda, a najmanje od Bošnjaka. Stanje je upravo suprotno. Broj Hrvata je smanjen u BiH ( a Bošnjaka- nije nego samo za trećinu), ali je to bilo griješnom politikom i voljom i države Hrvatske. Iako ih je manje, oni su i ranije zauzimali i danas zauzimaju daleko više najvažnijih položaja i funkcija, čak i u područjima gdje su bili u apsolutnoj manjini. Dominacija jednog naroda nad drugim nije onakva kakvom se predstavlja. Istina je da Bošnjaci ne dominiraju nad Srbima i Hrvatima čak ni ondje gdje su u većini, kao npr. u Sarajevu. Prava je istina da Srbi u Rs potpuno dominiraju i vladaju metodama apartheida nad nesrbima Rs, dok Hrvati dominiraju na području Hercegovine, a nerijetko i u područjima gdje su Bošnjaci u većini. Detaljne statističke analize bi to jasno potvrdile.
Drž’te lopova
Bilo kako bilo, Čović i Dodik su uz pomoć Haga i povikom u duetu “Drž’te lopova“ (misli se na Izetbegovića) podigli dimnu zavjesu oko sebe, ojačali svoju političku poziciju, makar za sada- očistili se od svake odgovornosti za korupciju, kriminal i antidržavnu djelatnost, i preko EU državi BiH nameću svoja separatistička rješenja. Upiranjem prsta u Bakira, svaljujući na njega krvicu za sve svoje mućke i podvale, on koji je prvi put u 10 godina uradio nešto za BiH što se od njega davno očekivalo, postao je krivac, a sa njim i Bošnjaci, na koje se upire prst odgovornosti za sve.
Dodik i Čović su postigli ono čemu se ni sami nisu nadali… u očima Evrope postali zagovornici mira, slobode i jednakosti. Izetbegović sa Bošnjacima postao glavna smetnja i prepreka miru i napretku BiH. I što je najgore, Bošnjaci pomirljivo šute, i Bakir šuti. Pomirio se sa ulogom koju su mu hrvatski i srpski separatisti sporazumno odredili. Sve druge opcije da se dođe do istine osim otpisane Haške, postaju daleke i nedokučive. Oni su u važnom trenutku, kada su sve oči bile usmjerene prema BiH, uprli prst u Bakira uz povik „Drž’te lopova“, i dok se Evropa sjeti vratiti pogled na prepoznatljive prave lopove, stvar će biti već gotova, i prekasno za popravke.
Kolinda u Neumu kao Vučić u Sarajevu i Briselu, uz uzgredna potsjećanje na “rastući islamski terorizam u BiH“, po ko zna koji put ponovili su isplakane fraze (sa kojim prikrivaju svoje prave namjere), kako službeni Zagreb i Beograd, kao garanti Dejtona, podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH (naravno – samo dok moraju) i kako će pomoći BiH na putu u EU. A Čović, iako je stvar potpuno obrnuta, godinama izapira mozak time kako jedan narod ne može drugom birati prestavnika. Ohrabren podrškom EU Čović je u Neumu načinio i izazovan korak dalje i više prijeteći nego tražeći najavio održavanje Konferencije o reorganizaciji BiH do kraja 2017.g. Naravno, po zamislima Zagreba i Beograda!
Razbijači Bosne mijenjaju napadačke pozicije i mjenjaju strateški nastup. Dok u ime Srbije Vučić kao prorok mira i preteča budućnosti šeta Evropom i prodaje im srpsku maglu, u Neumu Kolinda i Čović nastavljaju obmanjivati Evropu i svijet sada “naučnom istinom“ o obespravljenosti hrvatskog naroda, ugroženog majorizacijom od strane Bošnjaka.
A Evropi sve to staje pod kapu. Još uvijek su joj laskave laži od gorke istine haber prihvaljiviji i draži!
Burlington, marta 2017.
Zijad Bećirević