Potraga RTL otkriva: Daleko od očiju javnosti Hrvatska u Dvoru na Uni gradi odlagalište za radioaktivni otpad?

MORH prazni vojarnu Čerkezovac i daje ju Ministarstvu zaštite okoliša za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Krškog

Hrvatska gradi odlagalište za radioaktivni otpad. Potraga je u posjedu dokumenta koji dokazuje da je, bez ikakve sumnje, realizacija tog projekta pokrenuta i odvija se daleko od očiju javnosti.

U Dvoru na Uni, uključujući i načelnika nema saznanja da se trenutnačno odvija primopredaja niti da se prazni vojarna. Potraga je u posjedu dokumenta, odnosno zabilježbe sa sastanka Ministarstva zaštite okoliša i MORH-a čiji predmet je primopredaja vojarne iz ruku MORH-a u ruke Ministarstva zaštite okoliša.

Video na linku: https://vijesti.rtl.hr/potraga/3348587/imamo-dokument-hrvatska-u-vojarni-cerkezovac-gradi-odlagaliste-za-radioaktivni-otpad/?fbclid=IwAR1KLi4HEUlJ8xBQ7xi0OfTKG57d7Xj7wauCFjDCv4nyc4_j2XiKCLUEI_s 

Sastanak se dogodio 24. siječnja, a tema je bila realizacija uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u vojnom skladištu Čerkezovac.

Tako nešto je u potpunoj suprotnosti s izjavom ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića koju je dao samo dva dana prije sastanka koji je zabilježen na ovom dokumentu. Prilikom sjednice Međudržavnog povjerenstva Hrvatske i Slovenije oko zbrinjavanja otpada iz nuklearne elektrane Krško, zajedno sa slovenskom ministricom Ankom Bratušek, Ćorić je javnosti rekao da se rješenje za odlaganje nuklearnog otpada iz Krškog još traži, a Čerkezovac će se uzeti u obzir ako se rješenje ne nađe.

“Radna skupina je dobila nalog da u narednim mjesecima izradi izvješće koje bi bilo i predstavljeno na sljedećem sastanku u okviru kojeg bi se razmatrale različite opcije i različita rješenja”, govorio je Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike 22.1.2019. 

Dok se javno govori da se rješenje traži, u tajnosti se već radi. Daleko od očiju javnosti Ministarstvo zaštite okoliša preuzima vojni objekt od MORH-a u kojem će se zbrinjavati radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško.

“Službena informacija u kojoj saznajemo da je vojarna vraćena Ministarstvu za državnu imovinu bi bila objavljena, ali takvih dokumenata nema”, govori Nikola Arbutina, načelnik općine Dvor na Uni. 

Ne samo da nema takvih dokumenata nego nam u odgovoru na pitanje što planiraju s vojarnom Čerkezovac iz MORH-a odgovaraju sljedeće:

“Predmetna nekretnina je neperspektivna za Oružane snage Republike Hrvatske i u postupku je predaje Ministarstvu državne imovine, koje će odrediti buduću namjenu predmetnog”.

Takav odgovor ne odgovara službenoj bilješci sa sastanka održanog u MORH-u u siječnju, iz koje je jasno da MORH itekako zna namjenu Čerkezovca, koja je jasno navedena kao tema sastanka i da nije istina da ga predaju Ministarstvu državne imovine nego Ministarstvu zaštite okoliša. Iz Ministarstva zaštite okoliša drže se Ćorićeve izjave – riješnje još tražimo.

“Koordinacijski odbor će nastaviti tražiti rješenje o detaljnim uvjetima pod kojima bi se mogao provesti projekt zajedničkog odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada, te u rujnu 2019. godine izvijestiti predsjednike hrvatske i slovenske delegacije Međudržavnog povjerenstva o tome da li su pronašli moguće rješenje oko zajedničkog odlaganja”, odgovor je Ministarstva zaštite okoliša. 

Netransparentnost vladajućih u provedbi ideje o izgradnji Centra za zbrinjavanje nukelarnog otpada u Hrvatskoj prati ovaj projekt od početka, priča nam, Daniel Pavlić koji je jedan od inicijatora pokreta otpora radioaktivnom otpadu u njegovom kraju.

“Krenuo sam s pokretom u 2001. godini kada sam radio kao pripravnik u gradu Hrvatska Kostajnica. Fotokopirao sam neke materijale i našao papir s radioaktivnom oznakom. Upitao sam za pojašnjenje dokumenta što mi je tadašnja tajnica u Gradu objasnila. Odmah smo, na emociju, na srce i na razum reagirali i počeli širiti informacije o tome jer ljudi nisu bili upućeni. To je bilo prije 18 godina, i evo sada se ponavlja”, govori nam Daniel Pavlić iz Ekološka udruga EKS.

Iz nepovjerenja prema ovakvom načinu dovođenja nuklearnog otpad u taj kraj, aktivisti su proteklih godina prikupili 13 tisuća potpisa protiv odlagališta Majdan, na Trgovskoj gori, kako su tada predviđali planovi Vlade. Čerkezovac je smješten na istoj gori, samo 15 kilometara niže.

“Sve studije koje su tada rađene su vrijedile za loakciju Majdan i one su propale. Sada su prebacili problem u vojarnu koja je u vojnoj oblasti. Ako odete tamo naići ćete na vojničku stražu. Oni su to uspješno i vješto zagradili kako civili ne bi priči tome”, govori nam gospodin Pavlić.

Veo tajnosti pod kojim se odvija operacija realizacije Centra za odlaganje radioaktivnog otpada nije u skladu s Nacionalnim programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada koji između ostalog jamči transparentnost i rano uključivanje građana u proces donošenja odluka, kako je to zajamčeno u dokumentu.

“Predmetni nacionalni program predstavlja sigurno i dugoročno održivo rješenje pitanja zbrinjavanja radioaktivnog otpada u skladu s najboljim svjetskim praksama, visokim međunarodnim standardima i EU direktivama”, kazao je Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike na sjednici Vlade 9. studenog 2018. 

Vlada je program usvojila obvezujući se postupati u skladu s europskim direktivama i najboljim svjetskim praksama koje podrazumijevaju suradnju s lokalnom zajednicom i transparetnost. Isti državni tajnik koji je to na sjednici Vlade konstatirao, prisustvovao je nedavnom sastanku o kojem svjedoči dokument, a o kojem načelnik općine Dvor na Uni, u kojoj se nalazi Čerkezovac – nema pojma.

“Početkom ove godine imao sam kontakt s direktorom Fonda za financiranje izgradnju iz nuklearne elekrtrane Krško jer je imenovan za novog direktora. Bivšem direktoru je mandat završio te mi se novi direktor javio kako bi se upoznali te nismo pričali o trenutačnoj temi”, kaže načelnik Arbutina

Radi se o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklerane elektrane Krško, koji je osnovan 2007. Kao suvlasnik nuklearke HEP je u njega dužan uplaćivati 14 milijuna i 250 tisuća eura godišnje. 

“Hrvatska elektroprivreda d.d. redovno uplaćuje propisani iznos sredstava u Fond. To je jedina obveza u vezi sa zbrinjavanjem radioaktivnog otpada iz NE Krško koju HEP ima”, odgovor je Hrvatske elektroprivrede. 

“Sastanak u MORH-u je bio preliminarni u kojem je vojska izvijestila da je objekt neperspektivan”

Procjena je da će ukupni troškovi skladištenja i odlaganja svega nuklearnog otpada iz Krškog biti 870 milijuna eura. Od toga je gotovo 12 milijuna eura predviđeno za program educiranja i informiranja javnosti, javne rasprave i uključivanje javnosti u proces odlučivanja. Direktor Fonda sudjelovao je na sastanku o primopredaji vojarne Čerkezovac sa svrhom uspostavljanja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada o kojem javnost nitko nije obavijestio.

“Sastanak u MORH-u je bio preliminarni u kojem je vojska izvijestila da je objekt neperspektivan. Na sastanku se razmatralo što da se dalje planira s objektom”, govori nam Hrvoje Prpić iz NEK-a.

Rano uključivanje javnosti u procese odlučivanja jasno je naznačeno u strateškom dokumentu. Na tri mjesta se spominje Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada koja također uključuje sudjelovanje stanovništva u procesu odlučivanja, no mještane Dvora na Uni kao da nitko ne čuje.

“Ne vjerujem da takav otpad može biti siguran i sto posto sam protiv”, kaže Milana Vinčić iz Dvora na Uni. 

“Nama novci ne trebaju. Oni ih mogu sebi uzeti i negdje drugdje ostavljati otpad”, kaže Dragana Nišević, Dvor na Uni. 

“Kada bi se to napravilo po propisima to bi trebalo biti sigurno, no da li će se to napraviti tako, u našoj državi više nije sigurno”, kaže Pejo Gravranović, Dvor na Uni. 

Nepovjerenje izaziva činjenica da dugogodišnje protivljenje lokalne zajednice nitko ne uzima u obzir. Do sada im čak nije niti otvoreno rečeno da će se Centar za odlaganje radioaktivnog otpada ovdje zaista izgraditi.

“Svi uporno tvrde, kao i ovi naši u Dvoru u općini, da to nije istina i da ljudi to pričaju bezveze. Nitko nam ništa  nije došao reći kako će biti, ali čuli smo da će biti gore”, kaže Ankica Grčić iz Dvora na Uni. 

“Svaki dan vidimo kako kamioni voze po nekoliko puta, ali ne znam što rade jer nam nitko ništa ne govori”, kazala nam je Valentina Škripić iz Dvora na Uni. 

Na upit koliko je do sada uloženo u informiranje javnosti odgovor je sljedeći: “Na odnose s javnošću uloženo je jedan i pol milijun kuna”, govori Hrvoje Prpić, direktor Fonda NEK. 

Hrvatska danas nema skladište za nuklearni otpad

U Nacionalnoj strategiji piše da lokacija Čerkezovac tek treba biti potvrđena kao mjesto za radioaktivni otpad. U najmanju ruku iznenađuje dokument u kojem  je precizno kao tema sastanka navedena realizacija uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u vojnom skladištu Čerkezovac, kao da je to gotova činjenica.

Republika Hrvatska danas nema skladište za nuklearni otpad, ali ima 50 postotni udio u nuklearnoj elektrani.  Obvezali smo se preuzeti pola ukupnog otpada proizvedenog u nuklearnoj elektrani Krško od prvog dana kada je ova zajednička elektrana puštena u rad. Radi se o zalihama radioaktivnog otpada uskladištenog tijekom 38 godina rada.

“Nisko i srednje radioaktivni otpad koji je nastao tijekom cijelog rada elektrane od prvog dana do danas, nalazi se na lokaciji elektrane Krško. U količinama, to je danas sakupljeno 2200 kubičnih metara otpada”, govori Hrvoje Perharić, član uprave Nuklerane elektrane Krško. 

“Na žalost, nemamo nikakvih informacija kada će se otpad maknuti jer mi nismo ni na kojoj razini uključeni u razvijanje odlagališta niti u jednoj Republici”, kaže gospodin Perharić

U ovom trenutku popunjeno je 90 posto kapaciteta skladišta. Do 2023. godine i mi i Slovenci smo dužni preuzeti po 1100 kubika, a zatim 2043., godine kada je predviđen završetak rada elektrane, zbrinuti cijelu nuklearku. Tada će to biti visokoradioaktivni otpad koji se mora odložiti duboko u zemlju. Upitali smo Perharića koliko je po njegovoj procjeni potrebno vremena za izgradnju takvog odlagališta.

“Od trenutka kada je sva administracija složena i uredna bez koje se ne može raditi sama gradnja mogla bi trajati od tri do pet godina”, odgovorio je gospodin Perharić.

Hrvatska to vrijeme nema. Rješavanje papirologije nije ni počelo, a regulatorno tijelo koje bi trebalo provoditi nadzor nad vađenjem dokumentacija Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, Vlada je ukinula prije mjesec dana, te su njezine nadležnosti prebačene na MUP.

Na upit MUP-u nisu nam dogovorili. U prostornom planu RH Trgovska gora nije označena kao prostor za izgradnju odlagališta srednje i nisko radioaktivnog otpada, a kamoli visokoradioaktivnog. U tom svjetlu na sastanku u MORH-u s kojeg posjedujemo bilješku zanimljiva je prisutnost privatne tvrtke pod imenom Urbanistički institut Hrvatske. Direktor upozorava prisutne s problematikom ucrtavanja odlagališta u prostorno plansku dokumentaciju. 

U telefonskom razgovoru direktor tvrtke Urbanistički institut Hrvatske rekao nam je da nam ne može dati nikakve informacije o tome za koga i što radi, te koja je bila njegova uloga na tom sastanku. U točki 6. Nacionalnog programa piše kako Republika Hrvatska vidi lokalnu zajednicu kao partnera u realizaciji ovog projekta. Daniel Pavlić nam je opisao kako taj partnerski odnos izgleda.

“Usudim se reći da su oni silovali ovaj narod. Jer ako ja ne želim s tobom imati neki odnos, a ti me uporno siliš nakon što sam izračito rekao da ne želim, to nije ništa drugo nego silovanje ljudi”, kaže gospodin Pavlić

Navedimo još i da se u dokumentima spominje naknada lokalnoj samoupravi i ulaganje u održivi razvoja zajednice, kako i po kojim kriterijima, tu Uredbu Vlada još nije donijela. No, ne postoji niti dokumentacija koja bi potvrdila Čerkezovac kao lokaciju za radioaktivni otpad, pa to MORH i Ministarstvo zaštite okoliša ne sprečava da u tajnosti stvari rješavaju prečicom. Zakonski preduvjeti za radioaktivni otpad u Čerkezovcu ni izdaleka nisu ispunjeni, no u dokumentu koji posjedujemo piše kako će Ministarstvo zaštite okoliša preuzeti objekt za tri mjeseca u svrhu uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

U međuvremenu će se vjerojatno rješavati potrebna dokumentacija, kako i po kojim kriterijima, jasno je, Vlada je odlučila –  javnost se ne tiče. 

Izvor: https://vijesti.rtl.hr/potraga/3348587/imamo-dokument-hrvatska-u-vojarni-cerkezovac-gradi-odlagaliste-za-radioaktivni-otpad/

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Visit us on Facebook