“Krdo imunitet”: Švedska se u borbi sa koronavirusom ponašala previše komotno

Sa 3. junom 2020. zbog koronavirusa u Švedskoj je 40.803 zaraženih osoba, umrle su čak 4.542 osobe, na liječenje je primljeno 1.559 osoba, od čega je danas na intenzivnoj njezi 308 osoba. Poređenja radi, u zemljama Sjevera (Norden) ukupno je 68.162 zaraženih, te 5.680 umrlih – što znači da je u odnosu na sve druge zemlje Sjevera (Danska, Norveška, Finska, Island) u Švedskoj ca 60 % zaraženih, čak više od 82 % (zemlje Sjevera imaju ukupno ca 27 miliona stanovnika, Švedska 10 miliona).

Uporedni podaci zemlje Nordena/Sjevera: Danska 11.771 zaražen – 580 umrlih, Norveška 8.446 zaražen – 237 umrlih, Finska 6.911 zaražen – 322 umrla, Island 1.086 zaražen – 10 umrlih,

Nisu ohrabrujući ni podaci o širenju pandemije koronavirusa u svijetu, gdje je sa 3. junom 2020. bilo 6.505.596 zaraženih i 385.885 umrlih, dok je u Evropi 2.024.173 zaraženih i 176.431 umrlih.

U Švedskoj se maltene živilo normalno: djeca do 16 godina su išla normalno u škole i vrtiće, radile su prodavnice i trgovinski centri, malo ko je nosio maske s tim da su se poštivale socijalne mjere zaštite. Najviše se podbacilo u staračkim domovima, gdje je velika smrtnost, čak 30 % tokom intenzivnih sedmica pandemije, u regionu Stockholm čak 100 % veća u odnosu na stanje u periodu 2017-2019. Tokom pandemije samo u Stockholmu u staračkim domovima umrlo je ca 1.900 starih osoba (dok su u aprilu 2019. umrle 784 osobe)! Anketirano je 23.000 straih osoba i pokazalo se da se čak 45 % osjeća usamljeno, što dalje ugrožava njihovo zdravlje. Švedska nije uvela dovoljnu zaštitu starih osoba, a starost se pokazala kao poseban rizik. Švedska vlada je uputila 100 miliona kruna pomoći direktno starima, da ublaži stanje. Tvrdnja da su uz sve to zaštitili stare ne pije vode, pa je premijer Stefan Löfven prihvatio formiranje komisije koja će sve istražiti još prije ljeta.

Švedska je imala snage da prizna grešku, najodgovorniji sada, sa naknadnom pameću kažu da bi odabrali strožiji put, negdje ”između” njihovog (koji još uvijek brane) i karantina ostalih zemalja. Brojke o zaraženim i umrlima su nedvojbene, smrtnost čak 11 %, što ukazuje da se Švedska u borbi sa koronavirusom ipak postavila previše komotno, sa labavim mjerama. Iznenađenje svima je da je Švedska na određen način dočekala nespremno pandemiju Covid-19 – posebno da je nedostajalo zaštitne opreme, podbacilo se i u planiranom broju testiranja: 100.000 sedmično, ostvaruje se svega ca 30.000 testova sedmično. Nije postojala ni dobra koordinacije između države, 21 regiona i komuna, pa se odgovornost prebacuje s jednih na druge. Ne spašavaju Švedsku ni podaci da je 90 % umrlih iznad 70 godina, odnosno da je u tome najviše onih iznad 85 godina starosti, te da je ca 49 % živjelo u stračkim domovima. Ogorčenost stanjem u Švedskoj pokazale su i prijetnje glavnom epidemiologu Andersu Tegnellu, ali i kroz snažne kritike stručnjaka i javnog mnijenja. Švedska se ”brani” i da iskazuje sve umrle i u staračkim domovima, što je tačno i što druge zemlje ne čine, ali ostaje činjenica uz sve to da je broj zaraženih i umrlih, za jednu visokorazvijenu Švedsku, nesrazmjerno visok!

Činili su se i pogrešni potezi: montirala pa sad se demontira – a da nije ni upotrijebljena (!) posebna poljska šatorska bolnica u Älvsjöu, Stockholm. Opalo je povjerenje švedskoj vladi (sa 63 na 45 %), zbog načina na koji je Švedska zdravstvena uprava (FHM) tretirala pandemiju koronavirusa (isto je opalo povjerenje za FHM sa 73 na 65 %): Sada se traži drugi tip borbe sa pandemijom.

Ne događa se baš često da Švedska u nečemu “promaši”, naprotiv ova je zemlja u svijetu poznata po ”naj” u mnogim oblastima. Međutim, sve češče su kritike švedskog modela “krdo imuniteta”, ne samo stručnjaka u Švedskoj, već i od susjednih ali i evropskih zemalja koje više ne gledaju blagonaklono na Šveđane, što se posebno osjeća pred otvaranje mnogih zemalja pred turističku sezonu. Šveđani su se “otrijeznili” tek kad su uvidjeli da ne mogu ni u susjedne a kamoli u druge, čak evropske zemlje.

Zbog turizma mnoge se zemlje ipak otvaraju. U Švedskoj se može unutar zemlje putovati do ca dva sata vožnje, što isto izaziva pomutnju. Danska se otvorila pa švedski građani mogu tranzitno preko Danske (do aerodroma Kastrup ili autom kroz Dansku). Švedsko Ministarstvo vanjskih poslova međutim ne preporučuje putovanja, izuzev samo ona neophodna, uz uslov npr. rezervacije hotela na krajnjoj tački putovanja, a ranije je 15. juli određan kao datum do kada se ne preporučuju putovanja. Upravo se očekuju nova uputstva švedske vlade do 7. juna o mogućnostima kretanja u i izvan zemlje.

Interesantan je primjer Norveške u kojoj nije zabilježen veći broj umrlih u odnosu na godine prije koronavirusa: samo u periodu od 6. do 19. aprila 2020. zabilježena je nešto veća smrtnost osoba straijih od 65 godina, ali sveukupno u ovoj zemlji nema povećanja smrtnosti zbog koronavirusa: dosada je umrlo svega 237 osoba (u Švedskoj 4.542).

Nizozemska otvara granice za turiste 15. juna, ali ne i za Šveđane i Britance. Slična je i odluka Kipra koji je otvorio granice za turiste iz 19 zemalja, ali tu nisu: Švedska, Velika Britanija, Španija, Francuska, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Italija i Rusija. Isto će učiniti i Italija koja će turistima biti otvorena od 15. juna, a Španija od 1. jula. Švedska se zalaže za otvorene granice i djeluje diplomatski da se to ostvari. Ako je pandemija uzdrmala jaku Švedsku, šta je tek sa drugim zemljama!

Didrik von Seth, generalni sekretar Švedskog biroa za putovanja (SRF): “Problem je ako Šveđani nisu dobrodošli, kao i ako inozemni turisti ne žele posjetiti Švedsku, to je udar na švedsku ekonomiju”. Švedski turizam je zbog pandemije koronavirusa u opasnosti, već do sada je u toj oblasti bez posla ostalo 30.500 osoba, od čega je 13.500 ekstra zaposlenih. Agencija Visita saopćava i da je ugroženo 25.000 ljetnih radnih mjesta zbog pandemije, najviše za mlade i doseljenike!

Hotelijerstvo je u Švedskoj u aprilu 2020. zabilježilo manje gostiju za 69 %, što je najlošiji rezultat u posljednje 42 godine.                                                                                                            

Ministar privrede Ibrahim Baylan: “Turizam je zahvaćen jakom krizom, korona pandemija može imati drakonske konsekvence za švedsku ekonomiju.” Ako ne bude olakšica u preporukama za putovanja Švedska može izgubiti i do 80 milijardi kruna u turizmu, to može biti ne samo loše, već katastrofalno ljeto. Šveđani vjeruju da tu ima i zlonamjerne propagande da se ošteti švedska privreda. Pandemija se negativno odražava i na druge privredne grane, uz pad zaposlenosti padaju i cijene nekretnina, očekuje se i smanjenje zarađenih penzija za 1,5 % u 2021. godini. Šveđani po prvi put iskazuju zabrinutost!

Švedska vlada je donijela krizni paket zaštite zaposlenih i podrške kućnoj ekonomiji u korona krizi vrijedan 350 milijardi kruna, koji osigurava da se u Švedskoj još uvijek živi relativno dobro unatoč pandemiji. Samo u aprilu podbačaj u švedskom budžetu je 39 milijardi kruna – najviše se dalo kao pomoć firmama da ne otpuštaju radnike, ali značajno je smanjen i prihod od poreza: tako je državni priliv u aprilu manji za 26,4 milijarde kruna, dok je u 2020. to 49,3 milijarde kruna.                                           

Švedska vlada pomno prati mjere EU i dobro se ekonomski nosi sa krizom: tako je prihvaćena mjera da se zaštiti transport, pa je data mogućnost da se za sedam mjeseci produži rok tehničkog pregleda za ca 2,5 miliona vlasnika vozila, koja se trebaju tehnički pregledati od 1. februara do 31. augusta, a što se odnosi i na produženje vozačkih dozvola.

Dok se ne pronađe vakcina protiv Covid-19 vladaće strah od koronavirusa. Kineska firma Cansino prva je u svijetu testirala 108 pacijenata u kliničkoj fazi 1-studiji, objavio je časopis Lancet – rezultati su niži od očekivanih: većina od 108 pacijenata razvilo je antitijela, ali samo 50 – 75 % razvilo je dovoljno visok nivo antitijela za neutralizaciju bolesti, u zavisnosti od doze vakcine.

EU nije još odobrila eksperimentalni lijek remdesvir protiv Covid-19, proces još traje, a kada se i odobri postoji problem za produkciju i logistiku lijeka, na koji će se očito još morati pričekati.

Dok sve to čekamo, s pažnjom pratimo svaki dan nove podatke i mjere o razvoju iliti zaustavljanju pandemije koronavirusa, koja jednostavno utiče na naše životne planove. Osluškujući prognoze pandemije ravnaju se i brojni građani koji žive u nordijskim zemljama porijeklom iz balkanskih zemalja, da bi znali hoće li bar za odmor moći putovati u domovinu. Iako većina ima dva državljanstva, želja za posjetom u zemlje rođenja je još uvijek kod većine jaka! Gledaju i šta kažu u zemljama jugoistočne Evrope, ali i ovdje u nordijskim zemljama – nije nimalo lako imati dvije domovine. “Ovdje nismo, a tamo nas nema”, ili kako bi humorista Džiho kazao: “Ni tamo, ni vamo!”

Piše: Fikret Tufek/MojaBiH

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Visit us on Facebook