Građani i narodi BiH preko dvadeset dejtonskih godina stenju i strpljivo trpe višeslojnu mrežnu okupaciju u režiji i aranžmanu međunarodne zajednice, dopingovani i uspavljivani u stranačklim kavezima domaćih vladajućih bandi i klanova, poslušno izvršavaju diktat velikih svjetskih sila, podnose licemjerje EU, trpe stalne udare okupatorskih srpskih i hrvatskih vlasti, njihovog uvezenog i domaćeg ustaštva i četništva, uz sve više ruskih a pomalo i turskih uplitanja. Ranije dopingovani političkim a sada i ekonomskim temama, uvijek maksimalno dozirani separatizmom i nacioanlizmom, tako da politika i ekonomija u BiH dobivaju u zajednički sadržalac bezdan i beznađe. A narod ko narod trpi i nosi teret, kao u onoj Domanićevoj o čovjeku, njegovom maloljetnom sinu i magarcu.
I dok se na bosansko-hercegovačkom nebu dodiruju, isprepliću i sukobljavaju intersi jakih i najjačih, u areni BiH se nastavlja navlačenje konopa zvanog „akcize“. Kome jare, kome pare , a kome i jare i pare? Po peti put se na stranačkim, entitetskim,državnim i drugim nivoima kroz sito i rešeto pretresa prijedlog za povećanje poreza (akciza) za 15 feninga na naftne derivate, i još uvijek nije izvjesno da će od svih učesnika biti prihvaćen prijedlog koji je jučer usvojio UO UIO- Upravni odbor uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Dopingovanje naroda
Narod je omamljen. Vladajuće strukture se svih ovih godina ne moraju previše truditi. Sve im ide od ruke, jer nije im nimalo teško od bilo čega napraviti temu od koje bruji ćaršija i niko mirno ne spava. Ove godine takvih tema je bilo na pretek, od ekonomske agende, sistema koordinacije… do spletki i zavrzlama sa akcizama. Akcize, neki čudan izraz, neka izazovna tema. Povoljna da se u narodu izazove znatiželja i pomutnja, naprave zavrzlame, u kojima se ne zna “ni ko pije, ni ko plaća“, a na frontu ili u pozadini budno bdiju spasioci i to baš oni koji i u naredne izbore 2018. samouvjereno i pobjednički jašu u četvorki jahača apokalipse.
Čak i ono što je u svijetu jednostavno i lako provodivo, zasnovano na dobrom i dobro obrazloženom prijedlogu, kod nas digne prašinu, uzburka javnost i zabavi je na nama svojstven način. Umjesto da se narodu jasno i glasno kaže, ako hoćemo napredak i iskorak, ako hoćemo u EU, moramo provesti zahtjevne reforme, proširiti i osavremeniti putnu mrežu. Za to trebaju pare i mi ih trebamo obezbjediti povećanjem akciza. EU će nam pomoći, sufinansirati naše programe, ali i mi moramo povećatri porez na benzin, koji je kod nas još uvijek na neki način luksuzna roba. I umjesto da nam to dobro objasne, da nas mobilišu i pokrenu, vladajuće strukture manipulišu sa nama, kroje i prekrajaju akcize kako bi ih imali i u budućnosti, a nas nagone da gladni i ozlojeđeni glođemo akcize kao kost sa koje je već unapred skinuto meso.
Nakon ispiranja mozga sistemom koordinacije, nekom evropskom agendom, vladajuća bh vrhuška već mjesecima zabavlja bh građane novom sonatom, zvanom “akcize“, koja je već danima za mnoge glavna vijest, a za neke poznata uspavanka. Uporno nas zasipaju stranim izrazima i na svaki način naš bosanski jezik, prebogat sa izrazima koji se u drugim jezicima opisuju i pojašnjavaju setom rečenica, nastoje u što većoj mjeri zamjeniti stranim izrazima. Ijekavicu ekavicom. Jedan od izraza, koji već mjesecima bruji u ušima sviju nas, su akcize, koje namjerno, makar u svakodnevnoj konverzaciji, ne zovu porez na određene proizvode, već bez prevoda i pojašnjenja koriste francusku riječ, kako bi nam bilo što manje jasno i što teže shvatljivo.
Podržan prijedlog za povećanje akciza
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) jučer je u petom pokušaju usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH. Time se, nakon više prijedloga za drugačija rješenja, ostalo pri prvom prijedlogu kojim je predviđeno povećanje akciza (poreza) na naftu, naftne derivate i lož ulje za 15 feninga po litru. Ovo rješenje je prethodno bilo oboreno u Parlamentu BiH. U drugačijim prijedlozima od danas prihvaćenog, bio je i prijedlog da se akcize ne povećavaju, već da se preraspodjelom postojećih akciza obezbjedi novac za projekte Transportne zajednice po zahtjevu EU i više novca za autoputeve i puteve. Zanimljiv je i respektabilan prijedlog Visokog predstavnika u BiH g. Inska, da se akcize povećaju umjesto za 15 za 18 feninga, s tim da se 3 dodatna feninga koriste za kulturu. Jučer usvojen Prijedlog u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje, i pored više različitih interpretacija, ide na ponovno razmatranje Vijeću ministara, a početkom novembra trebao bi se naći pred Parlamentom BiH.
Predstavnički dom parlamentarne skupštine BiH u maju ove godine odbio je Prijedlog izmjena Zakona o povećanju akciza za 15 feninga po litru na naftu, naftne derivate i lož ulje, koji je predložilo Vijeće ministara, a sredstva od akciza koristila bi se za izgradnju autoputeva i cesta. Povećanje akciza za gorivo bio uvjet MMF za novu trašu kredita BiH. Na mogućnost uvođenja dodatne akcize negodovali su poljoprivrednici, privatni prijevoznici iz FBiH najavljujući značajno povećanje cijena usluga i prevoznici za unutarnji i međunarodni transport Rs, koji su zaprijetili još radikalnijim mjerama.Predsjednik vijeća ministara D. Zvizdić upozorio je da će odbijanje ovog prijedloga usporiti gradnju cesta i ugroziti međunarodni kreditni aranžman vrijedan 1 miljardu eura, od kojeg ovisi dalji infrastrukturni razvoj zemlje.
Šta znači riječ akciza ?
Akcize ( francuska riječ assice) je jedan od najstarijih oblika poreza, kojim je u 16. vijeku u Nizozemskoj oporezovana proizvodnja i promet alkoholnih pića, piva, soli i šećera. Ovakav oblik i način oporezivanja se kasnije raširio svijetom i danas ga koriste mnoge zemlje.
Pod akcizama ( koje neki zovu trošarina, potrošnja) se danas u svijetu i kod nas podrazumjeva poseban oblik poreza na promet kojim se oporezuju akcizni proizvodi, svrstani u grupe: alkoholni proizvodi, duhanski proizvodi, naftni derivati, kafa. Sa akcizama se oporezuju uglavnom proizvodi monopolskog karaktera. Zovu ih još proizvodi sa neelastičnom potražnjom.
Poreski obveznici akciza su proizvođači i uvoznici ovih proizvoda. Osnovica za plaćanje poreza određena je mjerom: kg, litar i sl, a iznos poreza (akcize) je u apsolutnom iznosu. Npr. 10 KM na 1 kg kafe.
Akciza se dodaje na cijenu proizvoda i na tako formirani iznos se obračunava PDV- Porez na dodatnu vrijednost.
Razlozi uvođenja akciza
Razlozi uvođenja akciza su : Fiskalni (povećanje prihoda za državni budžet) i Nefiskalni ( veće oporezivanje luksuznih proizvoda, smanjenje ovisnosti kroz manju potrošnju tih proizvoda i ekološki). Prijedlogom za povećannje akciza u BiH, koji se ovih dana razmatra, želi se ubrzati razvoj putne mreže i poboljšati infrastruktura, što je osnovna pretpostavka da se BiH brže mjenja i razvija.
Prednosti akciza su: stabilan prihod, jasno određene grupe proizvoda na koje se plaća, fiskalna izdašnost, ugodnost plaćanja- jer su manji iznosi, jeftino ubiranje i istodobno ubiranje akcize i PDV-a.
Zakon o akcizama BiH
Zakon o akcizama u BiH donesen je 2009. godine i objavljen je u sl. Glasniku BiH 49/09, a izmjene i dopune u Sl. Glasniku BiH 49/14, 60/14. Ovaj zakon primjenjuje se i na putarinu, a po njemu se oporezuju akcizni proizvodi proizvedeni i uvezeni u BiH.
Po čl. 4. Zakona o akcizama u akcizne proizvode spadaju: naftni derivati (dizel goriva, plinska ulja, petrolej – kerozin, lož ulje), duhanske prerađevine, bezalkoholna pića, alkohol, alkoholna pića i voćna prirodna rakija, pivo, vino i kafa. Poreski obveznik po ovom Zakonu je pravno lice ili preduzetnik koji akcizne proizvode proizvodi ili uvozi na teritoriji BiH.
Po postojećim zakonskim propisima o akcizama akciza se obračunava i plaća u apsolutnom iznosu po mjernoj jedinici kg, l (litar) i sl, ili po proporcionalnoj stopi, i to:
- Za naftne derivate (dizel gorivo i ostala plinska ulja) 0,30 KM po litri, petrolej- kerozin 0,30 KM po litri, motorni benzin-bezolovni 0,35 KM po litri, motorni benzin 0,40 po litri i lož ulje 0,30 KM po litri,
- za bezalkoholna pića, pivo i vina plaća se po litru : za bezalkoholna pića 0,10 KM, pivo 0,25 KM, vina 0,25 KM,
- za alkohol, alkoholna pića i voćnu prirodnu rakiju – po litru: alkohol 15 KM, alkoholna pića 15 KM, voćnu rakiju 8 KM,
- Za kafu se plaća po kg: sirovu kafu 1,50 KM, prženu kafu 3,00 KM, ljuske i opne pržene kafe 3,50 KM,
- Na cigarete se akciza plaća na maloprodajnu cijenu a) po proporcionalnoj stopi od 42% i b) posebna akciza, čiji iznos svake godine do 30.9. određuje UO UIO posebnom odlukom. Na ostale duhanske proizvode akciza se plaća po stopi 42% na osnovicu.
Putarina
Putarina se, kao vrsta indirektnog poreza, plaća na naftne derivate: motorni benzin, uključujući i bezolovni, dizel goriva, ostala gasna-plinska ulja, i to: 0,15 KM po 1 l proizvoda – za puteve i 0,10 KM za izgradnju autoputeva.
Putarina se ne plaća na dizel gorivo za rudnike, termoelektrane i željeznice u količini koju odredi UO UIO na prijedlog vlada entiteta i Brčko Distrikta.
Sada se putarina plaća : 0,25 KM za puteve i 0, 10 KM za izgradnju autoputeva. Po aktuelnom prijedlogu za izmjenu Zakona o akcizama tako utvrđena akciza za putarinu povećava se sa 0, 25 KM za još 0, 15 KM na 0, 40 KM, od kojih će se 20 feninga koristitii za autoceste i 20 feninga za ceste.
(Ne)namjensko korištenje akciza
Prihodi od akciza uplaćuju se na Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje, a njihova raspodjela vrši se po Zakonu o uplatama na jedinstveni račun i raspodjelu.
Prihod od putarine, koji se ubiru plaćanjem 0,15 KM za puteve i 0,10 KM za autoputeve, uplaćuju se na poseban namjenski račun.
U toku dosadašnje rasprave o akcizama, koja traje već 9 mjeseci, pojavio se i problem što niko do sada nije objavio šta je sa dosadašnjim sredstvima prikupljenim po tom osnovu. Gdje je otišao do sada prikupljeni novac, da li u plate službenika ili u određene namjene? Nije nepoznato da su ta sredstva do sada korištena i kao budžetski prihodi, za socijalnu zaštitu, intervencije u poljoprivredi…
U prijedlogu Ministarskog vijeća za povećanje akciza navodi se da su cijene goriva u BiH najniže u regionu, što povećanje akciza za 15 feninga na neki način čini opravdanim. Usvajanjem seta zakona o akcizama deblokiraju se i pregovori sa MMF oko kreditnog aranžmana, što omogućuje korištenje 500 miliona eura EU za infrastrukturu i potrebne reforme.
Prijedlog izmjene Zakona o akcizama, koji je jučer usvojen, Uprava za indirektno oporezivanje će dostaviti na razmatranje Savjetu ministara, koji će oformljen prijedlog prosljediti Parlamentu BiH na usvajanje. Očekuje se da će Parlament taj prijedlog razmatrati početkom novembra ove godine. Još uvijek postoji bojazan da prijedlog ponovno padne, jer njegove odredbe ne daju garancije da će se se sredsta akciza trošiti namjenski za puteve i autoceste.
Akcize mogu učiniti da se znatno brže promijeni slika BiH, ako se sredstva akciza budu koristila namjenski za održavanje i gradnju cesta i autocesta, a ne za budžetsku potrošnju i plaće enormno velike administracije. Do sada nismo dobili uvjerenja da tako nije bilo.
Akcize mogu biti lijek, ali one umjesto toga, još uvijek služe prvenstveno za unutarpolitička i i unutarstranačka prepucavanja političkih lidera i stranaka na vlasti.
Ukoliko se i u narednim danima i mjesecima, do kraja ove godine, ne uspiju donijeti izmjene Zakona o akcizama moglo bi se očekivati da Visoki međunarodni predstavnik nametne zakon. U svom nedavnom intervjuu datom na tu temu TV N1 g. Insko se o tome nije izjasnio, ali na osnovu njegove dosadanje prakse to se od njega ne bi moglo ni očekivati.
U svakom slučaju nakon “ekonomske agende“, “sistema koordinacije…“, akcize i dalje ostaju tema kojom će se narod BiH zabavljati, dopingovati i uspavljivati, a stranke na vlasti, nacionalisti i njihovi lideri će i dalje “vedriti i oblačiti“.
Burlington, 6. Oktobra 2017 Zijad Bećirević
