U Švicarskoj živi više od 60.000 građana Bosne i Hercegovine i onih porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Oko polovine njih steklo je državljanstvo Švicarske. S obzirom na to da Švicarska dozvoljava dvojno i višestruko državljanstvo, državljani Bosne i Hercegovine se kod sticanja švicarskog ne odriču bh. državljanstva. Švicarska je prva država sa kojom je Bosna i Hercegovina zaključila Sporazum o migracijskom partnerstvu i jedina država koja je uključila oblast migracije i razvoja u razvojnu pomoć Bosni i Hercegovini. Pandemija zbog korona virusa nije mimoišla ni ovu zemlju. Iako švicarske vlasti nisu donijele stroga organičenja, život se prilično promijenio.
Alma i dalje radi i pomaže djeci
Alma Malčinović je rođena u Tuzli. Kao beba od dva mjeseca, aprila 1992. godine, u naručju mame Fatime otišla je u Švicarsku, kod oca Abdulaha Malčinovića, profesora istorije koji je u zemlji satova i čokolade, nekoliko godina prije toga za njih počeo graditi sigurnije gnijezdo za život od onog koje je tih godina bilo u domovini.
– Odrasla sam i školovala se u Švicarskoj. Živim i radim u jednom prelijepom gradu, St. Gallenu. Po zanimanju sam diplomirana medicinska sestra za djecu u hitnoj službi, ekspert za djecu i dječije bolesti dječije hitne službe. Za vrijeme i u toku pandemije i dalje normalno radim u dječijoj hitnoj bolnici. Prije pojave korona virusa, mnogi su dolazili u hitnu zbog sitnica i banalnih stvari, kao npr. dijete malo kašlje ili ne može da spava. S pojavom korona virusa, ljudi su postali svjesniji i samostalniji. Dolaze samo ako je stvarno potrebna ljekarska intervencija i pacijenti sa utvrđenim dijagnozama, djeca koja imaju dijabetes, djeca s teškoćama u razvoju… Narod je u ovoj kriznoj situaciji postao samostalniji i zahvalniji. Shvata da može za male stvari, kao što su temperatura ili bolovi u grlu kod djece sam intervenisati. Pošto sam u hitnoj službi, u ovo vrijeme, mnogo slučajeva se rješava telefonskim razgovorom i savjetima, iako postoji strah kod mnogih i insistiranja na testiranje koje i ne mora da se radi. Prema mom mišljenju, građani u Švicarskoj pridržavaju se propisanih ograničenja, a primijetila sam da postaju solidarniji i humaniji. Nema više kupovine naveliko kao na početku pandemije, pune korpe brašna, makarona, toalet-papira i ostalog, kao da počinje rat! Kupovina prehrambenih proizvoda se obavlja normalno kao i prije pandemije. Ljudi shvataju da je gomilanje stvari i hrane bespotrebno, život teče prilično normalno, a prehrambeni proizvodi i higijenski preparati mogu se uvijek nabaviti, kaže Alma Malčinović.
Na pitanje, šta joj najteže pada u doba pandemije, Alma Malčinović, kaže:
– Što se tiče ograničenja, meni lično, kao i ostalima koje poznajem, najteže pada što se osjećamo kao zarobljeni u sopstvenim domovima. Uskraćeni su nam sloboda, druženja, odlasci preko granice i sastanci sa prijateljima. Kad sve ovo prođe, radujem se susretu sa prijateljima, razgovoru s njima gledajući se u oči, a ne preko kamere, odlasku u kupovinu gdje nema ograničenja u nabavci stvari, kao što je garderoba, cvijeće i ostale „luksuzne“ sitnice koje su sad nedostupne. Iskreno rečeno, jedva čekam da sve ovo prođe, a najviše se radujem slobodi kretanja i druženja.
Haris Halilović
