Na britanskom BBC-u i u The Timesu prije nekoliko dana pojavila se informacija o novom istraživanju vezanom za pandemiju Covid-19, a ono što naše građane svakako može obradovati je činjenica da je na čelu ovog istraživanja Tuzlanka Mirela Delibegović. U Edinburgh, Škotsku, stigla je 1994. godine, nakon što je dobila stipendiju za srednju školu Geroge Heriot’s. A onda se odlučila na studij farmakologije na Edinburgh univerzitetu. Za Moja BiH otkrila je i zbog čega te kako je njeno dalje obrazovanje proteklo.
– Uvijek sam imala želju da pronađem lijek za dijabetes tip 2, koji je naročito prevalentan na našim prostorima. A onda, po diplomiranju 1999. i nakon apsolventskog rada na dijabetesu u SmithKline Beecham Pharmaceuticalsu (sada Glaxo SmithKline, GSK), upisala sam doktorat iz biohemije na Dundee univerzitetu. Nakon doktorskog, počela sam postdoktoralne studije na medicinskom fakultetu na Harvardu, gdje sam ostala do 2007. Tada mi je ponuđena akademska pozicija na Aberdeen univerzitetu u Škotskoj, gdje sam i danas, priča nam Mirela, koja danas obnaša funkcije dekana za istraživanja i razmjenu znanja za čitav univerzitet i direktora Aberdeen kardiovaskularnog i dijabetes centra.
U skladu s tim, vodeća je istraživačica na projektu koji koristi vještačku inteligenciju kako bi se ubrzao test za masovni skrining stanovništva na Covid-19. Zanimalo nas je kako je došlo do rada na ovakvom projektu.
– Kao što znamo, svima nam je potreban dobar test koji može da identificira osobe koje imaju ili su već imale Covid-19 na brz i efikasan način. Trenutni testovi su ograničeni i spori ili ne mogu identificirati antitijela protiv infekcije. Škotska vlada je objavila u aprilu investiciju od 5 miliona funti za projekte u čitavoj Škotskoj, koji bi mogli dostaviti brzo novu tehnologiju za dijagnostiku, tretman, razumijevanje Covid-19 – s tim da svi projekti moraju imati rezultate u roku od šest mjeseci. Naš projekat je jedan od tih, gdje smo se udružili kao akademici, industrija i zdravstvo da pokušamo dostaviti novi test baziran na antitijelima protiv SARS-CoV2 virusa, koji je virus koji uzrokuje Covid-19. Radimo sa spin-out kompanijom koja se zove Vertebrate Antibodies Ltd i koja ima godine iskustva produkcije antitijela za evropske konzorcijume i koja je razvila softver vještačke inteligencije, koji će nam omogućiti da identificiramo specifične epitope na virusu, koji bi mogli inducirati antitijela u pacijentima. Želimo da razvijemo test koji bi onda mogao da radi za masovni skrining, tako da možemo imati format gdje testiramo do 384 uzoraka u isto vrijeme, objašnjava Delibegović za Moja BiH.
Inače, broj pozitivnih na Covid-19 iznosi gotovo četiri miliona (3.939.553), a umrlih je 271.410. Međutim, i dalje se mnogo špekuliše o ozbiljnosti ovog virusa. Naime, mnogi smatraju uvedene mjere, a i brojke koje se u javnost iznose preuveličanim ili čak lažnim. S druge strane, možemo čuti i komentare o tome kako su brojevi koje se spominju, zapravo, manje od stvarnih.
– Ovaj virus je opasan. Naučnici u Velikoj Britaniji i Americi su upravo identificirali nove mutacije u SARS-CoV2 virusu za koje nisu sigurni kakav efekat imaju na njegovu funkciju, ali i kako to može uticati na razvoj vakcine. To znači da, kao i za gripu, stalno moramo koristiti nove kombinacije za vakcine, što je puno teže nego jedna vakcina. Lično ne mislim da je preuveličavanje kada vidimo kolika je smrtnost od ovog virusa i brzinu širenja. Smatram kako će nam dugo vremena trebati da se vratimo u “normalu” koju smo živjeli, a da ćemo sada imati novu u kojoj ćemo više paziti na higijenu i odstojanje, mišljenja je Mirela.
Uprkos tome što su u većini evropskih zemalja prvi slučajevi zaraze virusom potvrđeni krajem februara ili tokom marta, postoje pretpostavke kako je ovaj virus u Evropu dospio još krajem 2019. godine – baš onda kada je za većinu stanovništva Evrope koronavirus djelovao kao “problem s kojem se Kinezi trebaju nositi” te kako isti “nas neće”.
– Pojavile su se publikacije koje pretpostavljaju da je virus prošao kroz nekoliko mutacija, kao i jedan nepublikovan rad koji se može pronaći na bioRxivu, a koji predlaže da se jedna mutacija D614G u Evropi širi u Evropi od ranog februara i da je mnogo opasnija od originalnog virusa. Upravo zbog toga što dosta ljudi ne zna da li su možda već prebolovali virus, jer su imali slične (ali možda ne sve) simptome virusa, izuzetno je važno razviti test koji nam može reći da li smo razvili antitijela prema infekciji. Na tome mi radimo, ističe naša sagovornica.
Ističe i još jedan važan razlog korištenja vještačke inteligencije za ovaj projekat – moguće je da će se prepoznati dijelovi SARS-Cov2 virusa koji su slični drugim koronavirusima, kao naprimjer MERS, i onda se isti mogu eliminirati iz testa da ne bi došlo do krosreakcije.
A šta naša sagovornica misli o daljem razvoju situacije po pitanju pandemije Covid-19.
– Niko od nas ne može predvidjeti šta je sljedeće i kako virus može mutirati, ali kao što sam već rekla – imaćemo novu “normalu” prilično dugo. Vakcine su u razvoju – preko 90 vakcina je trenutno u različitim stepenima testiranja – ali to je proces koji zahtijeva dosta vremena. Ima vrijednosti u svim mjerama zaštite i važno je spomenuti da sada postoje i novi podaci koji kažu da mlađa djeca pokazuju nove simptome infekcije (temperatura, uvećanje žlijezda, uvećanje ruku i stopala). Prema tome, dok svi želimo da se ekonomija normalizuje, ipak moramo paziti i razmišljati da li su neka putovanja neophodna, da li možda trebamo nositi maske kad god smo vani (to je standardno u dosta azijskih zemalja), da li trebamo ići na mjesta gdje je puno ljudi u sljedećim mjesecima ili dok ne budemo imali vakcinu, savjetuje Mirela Delibegović, još jedna od ambasadorica Bosne i Hercegovine na koju svi trebamo biti jako ponosni!
Ema Džananović/MojaBiH
