Povodom 31. maja Svjetskog dana bijelih traka član Kanadskog parlamenta Brian Masse, sponzor rezolucije o Svjetskom danu bijelih traka u Parlamentu Kanade je napisao:
“31. maja 1992. godine, u Prijedoru, gradu na sjeverozapadu BiH, nakon nasilnog preuzimanja vlasti u opštini, vlasti bosanskih Srba donijele su uredbu, pročitanu na lokalnom radiju, kojom se nalaže svim nesrpskim građanima da svoje kuće obilježe bijelim zastavama ili pokrivačima i da nose bijele trake na rukavima kad izlaze iz kuće. Desetine hiljada članova porodica prisiljenih da nose bijele trake bili su zatočeni u logorima uspostavljenim tokom rata u BiH.U Prijedoru je tokom rata ubijeno 3.173 ljudi – među njima 256 žena i 102 djece. Gotovo 31.000 ljudi bilo je zatočeno u koncentracionim logorima, a 53.000 je nasilno protjerano. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu osudio je više osoba na zatvorske kazne zbog ratnih zločina počinjenih u Prijedoru i oko njega. Preživjeli svjedoci su Haškom sudu svjedočili o stravičnim mučenjima, silovanjima i ubistvima u logorima.2012. godine, na 20. godišnjicu dekreta o bijelim trakama, stanovnici Prijedora osnovali su grupu Stop negiranju genocida, s ciljem podizanja svijesti o Svjetskom danu bijelih traka. Od tada je pamćenje ovih zločina i zločina protiv čovječnosti raslo po cijelom svijetu.Svjetski dan bijelih traka podsjeća nas da smo svi dužni osigurati da zločini genocida i mučenja budu trajno iskorijenjeni, da se žrtve takvih zločina pamte i da počinitelji budu izvedeni pred lice pravde. Suzbijanje svih poricanja genocida važan je dio procesa.Danas je dan za pamćenje i podršku žrtvama zločina, zajedno sa čitavom globalnom zajednicom posvećenom istini, pravdi i poštovanju žrtava i njihovih porodica.Svjetski dan bijelih traka podsjeća nas na brutalnost mržnje i ljudsku sposobnost za neizrecivu okrutnost. Svi smo dužni osigurati da se zločini genocida i torture trajno iskorijene, da se žrtve takvih zločina pamte, a da počinioci budu otkriveni i privedeni pravdi. Borba protiv poricanja genocida je suštinski dio procesa. Kao dio ovog napora, radit ću s kolegama članovima Parlamenta Kanade na usvajanju rezolucije za priznavanje Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi”.
Ove godine održan je čas historije povodom 31. maja Svjetskog dana bijelih traka u školama bosanskog jezika u Kanadi. Djeca su učila o tom važnom datumu bosanskohercegovačke kulture sjećanja. Kanada je jedina država u svijetu čija vlada i parlament priznaju ovaj datum. Sa časa historije djeca su poslala poruku:”Neka 31. maj kao Svjetski dan bijelih traka služi kao opomena na zlo koje se desilo u Prijedoru i BiH i da svi zajedno djelujemo u funkciji sprečavanja ponavljanja zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina i genocida. Danas na dan pamćenja i podrške žrtvama zločina ostajemo trajno posvećeni istini, pravdi i poštovanju žrtava i njihovih porodica. Iz Kanade šaljemo poruku da sa ponosom nosimo bijele trake i tako svjedočimo da preživjele žrtve nisu same, da se njihov glas čuje u Kanadi, u Vladi i Parlamentu Kanade.
Obilježavanje Svjetskog dana bijelih traka održano je ispred Parlamenta Kanade u Otavi, ispred Gradske skupštine Toronta i Hamiltona, te ispred memorijalnog spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u Windsoru.
Bijele trake, simbol zločina počinjenog u Prijedoru i BiH su odavno prepoznate u Kanadi. Danas više u Kanadi ne morate objašnjavati šta je počinjeno u Prijedoru 31. maja 1992. Politička, akademska i šira javnost se sve više upoznaje s tim. To sada sa uspjehom rade naša djeca.Ko neće da priča o genocidu u Prijedoru, nek šuti i o Bijelim trakama. Bijela traka upotpunjuje genocid u Prijedoru koga je nauka dokazala. Bijela traka i genocid su dio jedinstvenog zločinačkog poduhvata ubijanja i protjerivanja prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, iskazanog u genocidnoj namjeri uništenja njihove tradicije. Bijela traka je dakle dio cjelovitije slike zločinačkog progona bošnjačkog i hrvatskog stanovništva opštine Prijedor i njihove zločinaćke likvidacije.
Draft rezolucije Parlamenta Kanade o Danu bijelih traka u Kanadi:
“S obzirom da se užas genocida u Bosni i Hercegovini nikada ne smije zaboraviti; i
S obzirom da se 31. maj obilježava kao godišnjica kada su vlasti u Prijedoru, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, naredile svim nesrbima da svoje kuće obilježe bijelim zastavama ili čaršavima i da nose bijelu traku ako napustili su svoje kuće; i
S obzirom da je, kao direktna posljedica etničkog čišćenja općine Prijedor u Bosni i Hercegovini, uključujući i grad Kozarac, 53.000 njenih Bošnjaka i Hrvats protjerano iz svojih domova, oko 3.173 nenaoružana civila je pogubljeno, a 31.000 civila je internirano u razne srpske voditi koncentracione logore; i
S obzirom da ova godišnjica podiže svijest o tragičnoj patnji bosanskohercegovačkog naroda i odaje počast i sjećanje na preko 100.000 civila koji su ubijeni od posljedica politike etničko čišćenje i agresija u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995; i
S obzirom da tragična historija genocida nudi priliku za razmišljanje o odgovornostima pojedinaca, društava i vlada, i služi kao važan podsjetnik na ono što se može dogoditi civiliziranim ljudima kada vladaju netrpeljivost, mržnja i ravnodušnost; i
S obzirom da Kanada prepoznaje važnost ovog sjećanja za bosanski narod kroz pravdu i istinu.
Stoga, Parlament Kanade ovim proglašava 31. maj kao
“Međunarodni svjetski dan bijelih traka” u Kanadi”.
Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK}
