Nobelova nagrada za književnost austrijskom novelisti Peteru Handke je rušenje moralnih vrijednosti i moralni pad društva.
Kada je švedski industrijalac i pronalazač dinamita Alfred Nobel 1895.g. spoznao u šta se koristi njegov izum, bio je šokiran, pa je pokrenuo ideju o uvođenju nagrade s kojom će se unaprijeđivati istraživanja u različitim oblastima djelatnosti i nagrađivati najuspješniji, čime se ublažuje negativan efekat njegova pronalaska i u nekom smislu oplemenjuje njegova vrijednost. Ideja je prihvaćena na Pariskom klubu i sa dodjelom nagrade pod imenom Nobelova nagrada krenulo se 1900.g. Od tada je Nobelova nagrada najprestižnija nagrada koju može dobiti ljudsko biće, a iznosi oko 1 milion eura. Nagrada se dodjeljuje za fiziku, hemiju, filozofiju i medicinu, za književnost, za mir, a od 1969. i za ekonomiju, a dodjeljuje je Švedska akademije nauka svake godine na dan Nobelove smrti, 10. Oktobra. I to traje već 118 godina. Više puta prilikom dodjele nagrade bilo je kontraverzi, nedoumica, neslaganja i prigovora, radi čega je prošle godine odgođena dodjela nagrade za književnost. Oko dodjele nagrade izbio je skadal, zbog čega su neki članovi Komiteta podnijeli ostavke. Zato je propuštena nagrada za 2018. u ovoj godini dodijeljena poljakinji Olgi Tokarčuk, a dobitnik Nobelove nagrade za 2019.g.je austrijski novelist Peter Handke. Nagrada dodijeljena Handkeu naišla je na veliko negodovanje javnosti, jer je dodjeljena “piromanu”, čovjeku koji je raspirivao ratne požare u BiH, podržavao genocidno zatiranje Bošnjaka, dajući podršku Balkanskom kasapinu Slobodanu Miloševiću i opravdavajući ulogu Srbije u agresiji i genocidu nad Bošnjacima.
Negodovanje zbog dodjele nagrade Handkeu
Ovih dana sa čuđenjem, negodovanjem i zaprepaštenjem komentariše se dodjela nagrade Handkeu širom Zapadne Evrope, a posebno u medijima regiona. Najveći broj izražava negodovanje i protivljenje, jer dobitniku nagrade ne mogu oprostiti politički stav iz 90-tih godina, kojim je podržavao režim Slobodana Miloševića u Srbiji, bio i ostao dosljedan u negiranju počinjenih zločina u BiH, posebno genocida u Srebrenici. Zbog toga mnoge institucije, organizacije i pojedinci šalju pismene prigovore ili su potpisnici Peticije koju pokreću različite kulturne institucije, kojima se traži preispitivanje odluke. Naravno, ima i onih, ne samo u Srbiji, koji smatraju da je Handke veliki pisac, da je nagradu zaslužio, i da je treba posmatrati odvojeno od karaktera, koji je kod Handkea u namanju ruku diskutabilan.
Ko je Peter Handke?
Peter Handke je austrijskiu novelist. Rođen je 1942.g. Njegova majka je Slovenka, iz Koruške. Njegovo prvo djelo je publikacija “Baklja”, objavljena za vrijeme studija u Gracu, a prvi zapažen roman “Stršljen”, objavljen 1956.g. Najpoznatije njegovo djelo je “Golmanov strah od jedanaesterca”. Poznata su mu i djela “Oproštaj sanjara”, “Jedno zimsko putovanje prema Dunavu, Savi, Moravi…Svoju slavu stekao je na liniji podrške genocidu protiv bh muslimana. U avgustu 2004. je posjetio Miloševića u zatvoru, potpisao je apel za odbranu Slobodana Miloševića, bio mu svjedok na sudu, a 18.8. 2006. bio mu na sahrani i održao posmrtni govor, veličajući krvnika. Srpske vlasti su prepoznale u njemu saradnika i sljedbenika, pa je 2012.g. postao član Srpske akademije nauka, 2013.g. ga je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić odlikovao Medaljom za doprinos kulturi, a 2015. je zbog dugogodišnjeg zalaganja za Srbiju proglašen počasnim građaninom Beograda. Već se govori o tome da će dobiti priznanje SPC i orden od Vučića. Sve ovo jasno pokazuje zašto je Handke postao Nobelovac. Postao je jer mrzi islam i muslimane. Daje podršku i hvali one koji ih trijebe. Mnogi veliki pisci, koji su zaslužili Nobelovu nagradu, nisu je dobili, jer nisu bili po volji politici tog vremena. Potsjećamo, da je Ivo Andrić, kad je dobio nagradu (1961) rekao da je tek tada shvatio kako se dodjeljuju nagrade, a shvatio je da politika odlučuje o nagradi.
Iz Handkeovog književnog opusa
Handke je u književnosti postao je zapažen 1966.godine dramom “Grdnja publike” u kojoj je napao sve velike pisce tvrdnjom da su dosadni i kritičare da su glupi. Od tada cijelog života neprestano provocira javnost i živi od provokacija. “Fino mu sjaju flašice sa benzinom”…
Balkanske ratove i raspad Jugoslavije iskoristio je za kritiku Zapada, a političkim mišljenjem o ratovima 90-tih dao je podršku Miloševiću. Pri tome je građane Srbije poistovjetio sa režimom Slobodana Miloševića. On je očaran likom i djelom najvećeg krvoloka koji se rodio i oplodio nakon Hitlera. Milošević je za njega bio simbol.
Priroda i karakter nobelovca Handkea
Reakcije na Handkea nisu na njegovu književnost, već na njegovu prirodu i njegov karakter. Ne misle svi da se pisac mora odvojiti od njegove ličnosti, kad se cijeni njegov književni rad. Za Handkea mnogi tvrde da je privatno gad. Svoju prvu ženu je tukao i gazio cokulama, što navodi na pitanje na šta je sve spreman takav čovjek? Tijelo je neodvojivo od duše. Ima li pravo čovjek bez duše biti uzor i idol samo po onom što piše, a ne i po onom kako postupa, i šta radi ? Naravno, nije on jedini od književnih velikana koji su bili poganog karaktera. U emisiji TV1 posvećenoj dodjeli ovogopdišnje nagrade učesnici su pominjali Crnjanskog, koji je bio fašista i slavio Musolinija, te Getea, koji je bio gad, tražio da se djevojkama odrubljuju glave…
Od nagrade se očekivalo više
Prema obavjesti Komiteta za književnost, Handke je dobio Nobelovu nagradu za “uticajno djelo koje je jezičkom domišljatošću istražilo specifičnosti periferije ljudskog iskustva”. Ovom odlukom dio javnosti je zgražen, a dio aplaudira. Za mnoge je ovo šok, jer se od ove nagrade očekuje uvijek više. Posebno veliku zabrinutost, bijes i zaprepaštenje izazvalo je kod onog dijela bh javnosti i javnosti okruženja, koji pamti Handkeou podršku Balkanskom kasapinu Slobodanu Miloševiću, agresivnoj ulozi Srbije i ulogu u opravdavanju genocida nad Bošnjacima. Svoje protivljenje mnogi su izrazili pismenim prigovorima putem pisama, preko medija i potpisivanjem Peticije kojom se traži povlačenje odluke o dodjeli nagrade Handkeu. Jedna od njih je peticija Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”. Malo je vjerovatnoće da se odluka o nagradi Handkeu promjeniti, ali u najvećem dijelu svijeta, koji još vjeruje u poštenje i moral, za Nobelovu nagradu će opasti interes i nagrada će izgubiti na značaju i vrijednosti. Potpisi na peticiji, uspjela ili ne, ostaće dokument vremena i slika morala društva u kojem smo živjeli ovih godina.
I Predsjednik Predsjedništva BiH g. Željko Komšić je uputio pismo Švedskoj akademiji nauka u kojem je u ime svoje i građana BiH izrazio duboko razočarenje i negodovanje zbog odluke Komiteta za književnost da dodjeli nagradu Handkeu i zatražio od njih da preispitaju svoju odluku, jer vjeruje da nisu imali u vidu cjelokupnost Handkeovog društvenog aranžmana. Handke je poznat kao negator zločina počinjenih protiv čovječnosti u BiH, kao i genocida u Srebrenici. Srebrenica je djelo njegovih uzora.
Može li se djelo odvojiti od karaktera?
U polemici, koja se u javnosti vodi oko Nobelove nagrade, mnogi postavljaju pitanje može li se pisčevo djelo posmatrati odvojeno od pisca? Djelo se ne može odvojiti od pisca. Iz otrovanog može izići samo otrov. Nobelova nagrada je bila i do sada više puta kontroverzna, ali nikad na ovakav način, da se nagradi pisac koji otvoreno podržava genocid, podržava i potstiče njegove planere, pokretače izvršioce. Nagrada Handkeu je certifikat za podršku genocidu. Ona vodi u istom smjeru i proizilazi iz istih osnova, kao davanje odlikovanja i proglašavanje herojima najvećih zločinaca 21. stoljeća u Rs. Ako Švedska akademija nauka nastavi ovim putem, može se očekivati da će dobitnik nagrade iduće godine biti osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić.
Nobelova nagrada Peteru Handke je udar na moral, udar na sve društvene norme i društvene vrijednosti, koje je društvo do danas stvorilo. Siguran sam, kao i mnogi od vas, da se nakon odluke Komiteta da nagradu dodjeli Handkeu i sam Nobel u zemlji prevrće, jer dinamit koji je on otkrio Handke ne koristi za dobrobit već protiv dobrobiti društva.
Neki od dobitnika nagrade
Nagradu za književnost dodjeljuje Švedska kraljevska akademija nauka svake godine od 1901.godine. Dodjeljuje se već 118 godina književnicima iz svih država svijeta za značajan doprinos književnosti. Glavni kriterij pri izboru dobitnika su idealističke tendencije. Od 1900-te neki od brojnih dobitnika su: Sili Pridom (Francuska), Henrik Sjenkjević (Poljska), od 1910 – 1920. Paul Hajze (Njemačka), Rabindranath Tagora (Indija), Romen Rolan (Francuska)…Od 1940. do 1944. nagrade nisu dodjeljivane, a dobitnik 1944. je Johanes Vilhelm Jensen (Danska),…1944. Vilijam Fokner (SAD)… 1961. Ivo Andrić (Jugoslavija), 1962. Đon Stajnbek (SAD), 1965. Mihail Šolohov (SSSR), 1971. Pablo Neruda (Čile)… 1990. Oktavio Paz (Meksiko), 2018. Olga Tokarčuk (Poljska), 2019. Peter Handke (Austrija).
Šest nagrađenih je odbilo primiti Nobelovu nagradu. Neki renomirani autori kao što su Lav Tolstoj, Henrik Ibsen, Anatol Čehov…nisu dobili nagradu, navodno zbog različitog tumačenja izvornog termina “idealistički”, “idealni”, koji se koriste kao kriterij za odabir. Slično se dogodilo i sa najuspješnijim u drugim oblastima. Tako su 1915.g. kao mogući dobitnici spominjani Thomas Edison i Nikola Tesla, ali je nisu dobili.
Ljaga bačena i na Švedsku
Dodjelom nagrade Peteru Handke bačena je ljaga i na državu Švedsku, a članovi Komiteta koji su je dodijelili svrstali su se na stranu zločinaca kojima je stao na čelo Milošević, jer zločin se ne izvršava samo oružjem. I riječi koje ohrabruju ubice i potstiču ubijanje postaju ubojitije od svakog oružja. Žalosno je da je Švedska, koja je vidjela šta se događalo u Jugoslaviji, a posebno u BiH, i koja je udomila mnoge bošnjačke prognanike i u njihovim svjedočenjima prepoznala avet srpskog fašizma, sve to tako brzo zaboravila. Ne mogu ni vlasti Švedske biti od ovog operisane, jer moraju i trebaju znati šta se događa i šta ko radi u njihovoj kući, pod njihovim okriljem.
Negodovanje Bošnjačke zajednice “Preporod”
Povodom dodjele nagrade Handkeu oglasila se i Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”. Održali su posebnu sesiju na kojoj su govorili glumica i umjetnica Hasija Borić, Šaćir Filandra i drugi. Hasija se zarekla da će dok je živa i dok je noge nose ići po svijetu i glumom govoriti o nobelovcu koji velića balkanskog kasapina, negira ubijanje Sarajeva, negira Markale…Oni vjeruju da je Nobelov komitet poslao veoma ružnu sliku Evropi i svijetu, time što podržava agresivan čin protiv bh muslimana. Peter Handke je je nagrađen zahvaljujući anti- islamskoj histeriji. Pri tome vrijedi potsjetili da ni veliki Tolstoj, nije dobio tu nagradu, jer je prešao na islam.
Bez obzira da li će prigovori na dodjelu Nobelove nagrade Peteru Handkeu biti prihvaćeni ili ne, trebalo bi da zabrinu one koji o nagradi odlučuju i usmjere njihovu pažnju na prigovore i zahtjeve javnog mnijenja, kako se u budućnosti ne bi ponavljalo ovo što se ove godine dogodilo. Ne mogu i ne smiju biti nagrađivani ljudi, ma kako uspješni bili u oblastima za koje se daje Nobelova nagrada, ako opravdavaju zločin i zločince, podržavaju zlo i pružaju ruku đavolu.
Burlington, 16. Oktobra 2019. Zijad Bećirević
BHDINFODESK
