Na američkim predsjedničkim izborima održanim 3. Novembra 2020. godine demokrata Joe Biden, star 78 godina, pobjedio je republikanca Donalda Trumpa i postao 46. američki predsjednik.
Završena je bitka za Bijelu kuću. Amerika je dobila predsjednika, koji će naredne 44 godine biti predsjednik svih Amerikanaca.
Joe Biden je u trećem pokušaju postao 46. Predsjednik SAD, a Kamala Harris potpredsjednik. Za ulaz u Bijelu kuću bilo je potrebno 270 elektorskih glasova, a Biden je nakon pobjede u ključnim državama Pensilvaniji, a zatim i Nevadi, osvojio 290 elektora. Za Bidena je glasalo 74.926.044 građana ili 51%. Demokrate su pobijedile u 25, a republikanci u 23 savezne države. Kandidat republikanaca, aktuelni predsjednik Donald Trump, koji se borio za drugi mandat, osvojio je 214 elektora. Za njega je glasalo 70.787.512 američkih građana (48%).
Već ovako podijeljeno biračko tijelo je prvi indikator, koji ukazuje na podjeljenost američkog društva.
Na ovim izborima postignuta je najveća izlaznost u zadnjih 120 godina. To se objašnjava rekordnim brojem glasova preko pošte (dijelom i zbog korone) ali i s težnjom građana za promjene, koje će zemlji vrati ugled koji je imala.
Za mnoge komentatore izbori su više bili za to – ko je protiv ili za Trumpa, nego ko je za Bidena.
Nakon Bidenove pobjede radost, sreća, zadovoljstvo osjetili su se u Washingtonu i širom svijeta. Mnogi u svijetu su odahnuli. Bajden je bljesnuo kao “svjetlo u svijetu”. Slavlje na ulicama američkih gradova i čestitke koje su počele stizati sa svih strana pokazali su koliko su svi željno čekali promjenu. Pobjedu Bajdanu i Kamali čestitali su brojni svjetski zvaničnici, dok neke od velikih sila, kao Kina i Rusija još nisu reagovale.
Na inauguraciji, koja će se održati 20. januara 2021.g. u Vashingtonu, predsjednik i potpredsjednik će pred sudijom Vrhovnog suda položiti zakletvu i preuzeti vlast.
Prvi put u američkoj historiji do dana izbora ( zbog korone i brojnih izazova) putem pošte glasalo je 100 miliona Amerikanaca, od kojih su pretežan broj bile demokrate.
U toku izbornog procesa, posebno su bili dramatični dani nakon 3. Novembra, kada su sve oči bile usmjerene na Pennsylvaniju (vrijednu 20 elektorskih glasova), u kojoj je još trajalo brojanje glasova i Georgiju ( vrijednu 6 elektorskih glasova), u kojoj se zbog male razlike u korist Bidena (manje od 0,5%) moralo ići na ponovno brojanje glasova.
Amerika na prekretnici
Svima je jasno da se Amerika nalazi na prekretnici – jer su na političkoj sceni SAD dvije suprotne ideologije, koje zastupaju demokrate i republikanci, a koje su se tokom Trumpova mandata udaljile više nego ikad do sad. Razlike su se osjetno produbile u migrantskoj politici, sistemu zdravstvene zaštite, odnosu prema pandemiji Covid 19, poreskoj politici, ekoliogiji, u spoljnoj politici ( odnosi sa Kinom, Rusijom, EU…), o abortusu, po pitanjima odbrane – sigurnosti, ali i brojnim drugim pitanjima unutarnje i vanjske politike.
Izbor Bidena je spas za američku demokratiju i obnovu demokratskih vrijednosti američke demokratije. Njegovim izborom okončane su četiri godine ograničavanja demokratije i prijetnje demokratiji.
Jedan od prvih koji je najavio pobjedu Bidena bio je vermontski senator Bernie Sanders, koji je u predizbornom procesu bio snažna poluga demokratskog pokreta i ima velike zasluge za Bidenovu pobjedu.
Trump još nije spreman priznati poraz. Već je pred sudovima nekih saveznih država pokrenuo više tužbi, od kojih je većina odbijena. Pravna borba se nastavlja i postoji mogućnost da se završi na Vrhovnom sudu, koji je krajnja instanca, kada se iscrpe sva druga sredstva. Nije isključena ni Ustavna kriza, ako se u raspoloživom roku ne okončaju sudski procesi.
Dobitnici i gubitnici izbora
Demokrata Joe Biden je pobjednik ovih izbora. Cijeli je život posvetio politici. Sa parolom “Vodimo bitku za dušu Amerike”, iako star 77 godina, uvjerio je Amerikance da je on osoba koja će ujediniti i obnoviti Ameriku.
Biden je rođen novembra 1942. u Skrentonu, Pensilvanija. Profesor je prava i od 1973. do 2009.g. je bio predavač na više američkih univerziteta. Od 2009. do 2017.g. vršio je dužnost potpredsjednika SAD za predsjedničkog mandata Baracka Obame. Po isteku mandata imenovan je za profesora na Univerzitetu Pensilvanije. Kada je 1972. Izabran Senat iz države Delaver, bio je šesti najmlađi senator u historiji SAD. U Senat je ponovo biran šest pula, gdje je stekao veliki ugled. Dva puta, 1988 i 2008. kandidovao se za predsjednika SAD, ali je odustao u ranoj fazi. Bio je duže vrijeme član i predsjedavajući Komiteta za spoljne odnose i predsjedavajući Sudskog komiteta Senata.
Bidenov život je obilježen životnim tragedijama i političkim usponima i padovima. Novembra 1972.g. Biden je u saobraćajnoj nesreći izgubio suprugu i kćerku, a dva sina su povrijeđena. Godine 2015.g. umro mu je najstariji sin Bo Bajden od raka. Radi toga se 2016. nije kandidovao na predsjedničkim izborima.
Za svoj rad Biden je nagrađen najvećim američkim priznanjem “Predsjedničkom medaljom slobode”, koju mu je uručio Barack Obama, a Bošnjačko vijeće dalo mu je nagradu Srebrenice.
Kada u junu 2020-te dobio nominaciju demokratske stranke za predsjednika SAD izabrao je Kamalu Harris iz Kalifornije za kandidata za potpredsjednika.
Kamala Harris, koja je izabrana za potredsjednicu SAD, rođena je u Kaliforniji, od imigrantskih roditelja, po majci indijskog a po ocu iz Jamajke. Odrasla je u indijskom nasljeđu…Četiri godine je provela na Univerzitetu Hauardu, a 2003. postala glavni tužilac San Franciska, gdje je stekla veliku reputaciju, pa je 2017. dobila podršku za senatorku Kalifornije. Nakon izbora za potpredsjednicu, izrazila je spremnost da predstavlja one s margina. Ona je prva žena i prvi afroamerički potpredsjednik u historiji SAD. Njen suprug Dag Emhof je advokat, koji ima dvoje djece iz prvog braka
Donald Trump je gubitnik izbora i najavio je da će uložiti žalbu na rezultate, jer smatra da je bilo izbornih prevara. Pokušaće pred sudovima nekih država osporiti glasove pristigle putem pošte, što će usloviti ponovno brojanje glasova u Georgiji… i produbiti nesporazume.
Gubitkom izbora Trump nije ostao bez moći…Da je tako govori i 70 miliona glasova koje je dobio. U Americi postoji nešto što zovu “Trampizam” i neće sa smjenom odmah nestati.
Donald Trump je rođen 1946. u njujorškom okrugu Queens. Završio je vojnu školu i diplomirao ekonomiju. Pripada republikancima, a jedno vrijeme je bio član demokratske stranke. Bio je TV voditelj i producent. Od 1996. do 2015. bio je vlasnik natjecaja u ljepoti za izbor mis SAD i Mis svemira. Preduzetnik je i biznismen. Počeo je raditi u očevoj tvrtki, koju je preuzeo 1971.g. Njegovo preduzetništvo je počelo na području nekretnina i ostalo glavni osnov njegova biznisa. Uspješno ulaže u građevinske projekte, hotele, kockarnice, prometne tvrtke. Vlasnik je nebodera “Trump Tower” na njujorškom Manhattanu i predsjednik je organizacije “Trump”. Četiri puta je bankrotirao i oporavio se. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na 4,5 miljarde dolara. Ženio se tri puta. Iz prvog braka ima dva sina i kćerku, iz drugog kćerku, a sa Slovenkom Melanijom živi od 2005.g. i imaju sina. Trump je izdao desetak knjiga o preduzetništvu.
Tokom 45.Trumpova predsjẻdničkog mandata potpredsjednik SAD bio je republikanski političar Mike Pence, koji je do tada bio guverner savezne države Indijana, a od 2008. predsjednik Republikanske konferencije. Prije političke karijere bio je radijski voditelj.
Trump nije stvorio podjele, ali ih je produbio i širio razdor. Uništio sve što su Obama kao predsjednik i Biden kao potpredsjednik uradili dobro. Prva žrtva njegove politike bio je multilaterizam (ukidanje postignutih međudržavnih sporazuma). Ozbiljno je narušio partnerstvo sa Evropskom unijom. Lažnim obećanjima izgubio je povjerenje velikog broja građana, zbog čega su mu često prigovarali. Ameriku doveo na ivicu građanskog rata, što su neki nazvali “Balkanizacija Amerike”. Ipak, vjeruje se da je jedan od najvećih uzroka Trumpovog pada neodgovoran odnos prema Covid-19.
Borba za prevlast u Senatu i Kongresu
Paralelno s borbom za Bijelu kuću između Trumpa i Bidena, između demokrata i republikanca vodila se borba za prevlast u Senatu i Kongresu. Senatori imaju šestogodišnji mandat, a svake dvije godine vrši se reizbor trećine. Na ovim izborima borba se vodila za 35 od 100 predstavničkih mjesta u Senatu. Za kontrolu nad senatom partiji je potrebna većina od 51 predstavnika.
Prema dosadašnjim izbornim rezultatima demokrate i republikanci u Senatu (koji broji 100 senatora) imaju po 48 mandata i bore se u Georgiji za 2 mandata. U prvom krugu ni jedan kandidat nije osvojio natpolovičnu većinu, pa se 5. Januara 2021.g. ide u drugi krug. Ako demokrate osvoje oba mandata u Georgiji svaka stranka bi imala po 50 senatora, a Bidenova potpredsjednica Kamala Harris bila bi presudni 51. glas za demokrate.
Kontrola demokrata nad Senatom i Predstavničkim domom omogućila bi Bidenu i demokratama da realiziraju svoje planove, usvajaju zakone i lakše ostvaruju svoje ciljeve.
Predstavnički dom ima 470 mjesta i čine ga 435 kongresmena koji se biraju na 2 godine (35 za senatore i 435 dom). Pred ove izbore demokrate su imale 232 mjesta, a republikanci 197, pet mjesta je bilo upražnjeno, a jedan je bio nezavisni. Trenutno demokrate imaju kontrolu nad Predstavničkim domom i vjerovatno će je zadržati.
Prvo obraćanje novog predsjednika SAD
U svom prvom obraćanju Biden je pozvao Ameriku da se ujedini. Rekao je: “Vrijeme je da se Amerika ujedini i zaliječi rane”, i dodao “Narod je rekao što želi. Donio nam je čistu pobjedu. Biću predsjednik i onih 70 miliona koji za mene nisu glasali. Oni nisu neprijatelji, oni su Amerikanci.”
A potpredsjednica Kamala je rekla da su se borili za sve Amerikance, i da je “Svanuo novi dan. Amerika više ne želi politiku kakvu je imala posljednje četiri godine.”
Prioriteti nove američke politike
Biden i njegova potpresjednica najavljuju najraznovrsniju vladu i historiji Amerike, od koje se očekuje da će vratiti SAD na mjesto gdje su bile prije četiri godine.
Sasvim je jasno da će prvi koraci novog američkog predsjednika biti usmjerenu na borbu protiv korone, što je potvrdio već u svom prvom nastupu, najavivši formiranje komisija za suzbijanje pandemije. Naravno da će njegovi prvi prioriteti biti i oporavak ekonomije,…i borba protiv sistemskog rasizma, jer mnogi ističu da Amerika nikad nije bila ovoliko podjeljena, sa nacionalizmom i rasizmom koji su u porastu. U ekonomiji će biti potreban paket potsticaja nezaposlenim, malim preduzećima, državama i upravi, koju je i Tramp najavljivao. Ekonomski problemi će baciti u sjenu, čak i vanjsku politiku, koja je bila diskontinuitet Trumpove politike…
Biden je ujedinitelj. Sa njegovim dolaskom može se očekivati revitalizacija demokratskih vrijednosti. Bajden će pojačati temelje demokratije, koji su uzdrmani i u SAD.
Ali za sve to trebat će mu nekoliko mjeseci za stabilizaciju…
U vanjskoj politici u Bajdenovom fokusu moraju biti odnosi sa Kinom i Rusijom i obnova odnosa za zemljama Evropske unije. Očekivanja svih su da će SAD i EU brzo obnoviti i izgraditi nove transatlanske odnose i oni su zasnovani na znatno širem nivou od nivoa predsjednika.
Moraće se preispitati opravdanost istupanja SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije, nekoliko međunarodnih sporazuma, kao što su Pariski sporazum o klimatskim promjenama, Nuklearni sporazuma s Iranom, razlozi zabrane ulaska muslimanima- državljanima Irana, Libije, Somalije, Sudana, Sirije i Jemena u Ameriku…
Od Bajdena se očekuje podrška EU i zemljama Zapadnog Balkana u rješavanju složenih političkih odnosa na Balkanu. Postoje tvrdnje da je za Bidena Kosovo nezavisno i saznanja da će za rješavanje stanja u BiH biti zadužena posebna lica. Sigurno je da će mnoga pitanja Bajden prepustiti EU. U nedavnom istupu na TV Face i Međunarodni predstavnik u BiH g. Valentin Inzko je izjavio da Biden nije zaboravio Balkan, ni BiH, i najavio da će formirati tim za pomoć Bosni.
Iskustvo i vrijeme su pokazali da je čekati rješenja od drugih uvijek neizvjesno i na dugom štapu. Za male narode, koji nemaju široku i jaku diplomatsku mrežu, poseban značaj ima lobiranje. To ne treba zaboraviti. Bez jakih lobija i diplomatske kampanje, naročito u kritičnim momentima, ne može se obezbijediti nužna podrška iz vana, bez koje nema dobrih konačnih rješenja.
Tokom ovih izbora posebnu pažnju ali zabrinutost izazvale su izjave brojnih medija o mogućim oružanim sukobima u Americi, koji se, Bogu hvala, nisu dogodili.
Poželimo novoj američkoj administraciji na čelu sa predsjednikom Joe Bidenom sreću i uspijeh, na dobrobit Amerike i cijelog svijeta.
Burlington, 10. Novembra 2020 Zijad Bećirević
