Dejtonski mirovni sporazum na današnji dan (14. decembar) potpisali su predstavnici tri strane u BiH i predsjednici Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, Srbije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman uz prisustvo svjetskih sila, prije tačno 29 godina.
Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum potpisan je na današnji dan 1995. godine u Parizu čime je okončan četverogodišnji rat u BiH, navodi Anadolija.
Dejtonski mirovni sporazum potpisali su predstavnici tri strane u BiH i predsjednici Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, Srbije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman uz prisustvo svjetskih sila, prije tačno 29 godina, 14. decembra u pariskoj palači Elysee.
– Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut – kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu.
Prethodno je Dejtonski sporazum 21. novembra 1995. godine parafiran u Wright-Patterson bazi kod Daytona, u američkoj državi Ohio.
Ovaj sporazum rezultat je diplomatske inicijative američke vlade koju je otpočeo tadašnji glavni američki posrednik Richard Holbrooke u vrijeme kampanje tadašnjeg predsjednika Billa Clintona.
Ostat će zapamćena izjava Richarda Holbruka, tvorca Dejtonskog sporazuma: “Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine”.
Dejtonskim sporazumom, koji je značio kraj rata u BiH koji je počeo 1992. godine, zemlja je formirana na način da je čine dva konstitutivna entiteta Republika Srpska i Federacija BiH. Prema Daytonu, Federaciji BiH pripalo je 51, a Republici Srpskoj 49 posto. Formiran je i Brčko distrikt kao posebna teritorijalna jedinica.
Dejtonski mirovni sporazum još je poznat i kao Parisko-dejtonski, a sastoji se od 11 aneksa, koji pokrivaju vojne, političke i civilne aspekte mirovnog dogovora, kao i regionalnu stabilizaciju. Sporazum je najveća ovlaštenja dao entitetima i naznačio osnovna ovlaštenja za nivo državnih institucija.
Dejtonski mirovni sporazum obavezao je zemlje potpisnice da međusobne odnose regulišu prema Povelji Ujedinjenih nacija (UN), Završnom helsinškom aktu i drugim dokumentima Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), kao i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje nesporazuma na miroljubiv i demokratski način.
Mirovnim sporazumom je precizirano ustavno i pravno uređenje BiH kao složene države, sastavljene od Federacije BiH i Republike Srpske, te tri konstitutivna naroda. Prema ovom sporazumu, glavni autoritet u tumačenju sporazuma je Ured visokog predstavnika u BiH (OHR).
Početkom 2008. godine otkriveno je da je originalni primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma izgubljen, a nakon što je Parlamentarna skupština BiH zatražila novi primjerak, nakon čega je Francuska poslala ovjerenu kopiju tog dokumenta.
Tokom proteklih 29 godina bilo je nekoliko bezuspješnih pokušaja ustavne reforme Dejtonskog sporazuma, a prema mišljenjima mnogih međunarodnih dužnosnika – ovaj sporazum je već davno prevaziđen, dok u RS-u još uvijek smatraju da se izvorni elementi Dejtonskog sporazuma moraju i dalje primjenjivati.
Osim što je zaustavio rat u BiH, Dayton je donio novo uređenje zemlje i odredbe koje se 29 godina tumače različito i koriste kao ultimativna politička sredstva.
Anadolija
