Često se u javnom prostoru može čuti izreka: „Da Bosne i Hercegovine nema, trebalo bi je izmisliti.“ Međutim, pojedine odluke domaćih vlasti pokazuju da Bosna i Hercegovina, nažalost, ponekad ide u suprotnom smjeru od savremenih demokratskih i društvenih trendova. Grad Tuzla tako se, uprkos globalnim nastojanjima da se unaprijede prava žena i osigura njihova ravnopravnost, nameće kao primjer zastarjele politike. Posebno iznenađuje činjenica da upravo politička ljevica često pokazuje nerazumijevanje savremenih međunarodnih praksi i standarda. Iskustva progresivnih političkih opcija u Australiji pokazuju da se slične odluke poput onih koje se zagovaraju u Tuzli ne smatraju prihvatljivim.
Ponovno je u fokus javnosti došla odluka Gradskog vijeća Tuzle da aktualizira raspravu o mogućoj zabrani burkinija. Za one koji nisu upoznati, burkini je posebno dizajnirana odjeća za plivanje koja ženama omogućava da pokriju tijelo i kosu tokom boravka u vodi. Iako je prvobitno razvijen kako bi muslimankama omogućio aktivno učešće u vodenim sportovima i rekreaciji, burkini danas koriste i žene koje boluju od raka kože, imaju povećan rizik od oboljenja ili žele dodatnu zaštitu od štetnog UV zračenja.
Prvi burkini osmislila je australsko-libanska dizajnerica Aheda Zanetti, čija je inovacija prepoznata širom svijeta kao primjer društveno odgovornog dizajna. Za svoj rad dobila je brojne nagrade, a njena kompanija danas plasira burkinije na međunarodno tržište.
Australska organizacija za sigurnost na vodi Royal Life Saving Australia angažirala je Zanetti da razvije prilagođenu odjeću za žene koje rade kao spasioci na plažama i javnim bazenima. Cilj takve inicijative bio je omogućiti ženama jednake mogućnosti zapošljavanja, bez obzira na njihova vjerska ili kulturna uvjerenja, te povećati njihovo učešće u sportu, rekreaciji i javnom životu. Upravo zbog toga iznenađuje što vlasti u Bosni i Hercegovini zanemaruju primjere dobre prakse koji su već odavno prihvaćeni u razvijenim demokratijama.
Ernest Kulauzović, stručnjak za sportski i rekreacijski menadžment, godinama zagovara unapređenje inkluzivnih politika u Bosni i Hercegovini. Kroz svoje preporuke državnim institucijama posebno ističe važnost uključivanja osoba s invaliditetom u javne službe, kao i zaštite prava žena kroz primjenu savremenih rješenja koja su već standard u mnogim zemljama svijeta. Kao osnivač društvenog preduzeća WestRise Social Enterprise, Kulauzović djeluje kao savjetnik Vlade Novog Južnog Velsa te gradskih uprava Liverpoola i Cumberlanda u Australiji.
„Pitanje prilagođavanja uniformi za žene riješeno je u većini modernih zapadnih država. Pripadnice Australskih odbrambenih snaga, policije, vatrogasnih i drugih javnih službi imaju mogućnost nošenja hidžaba kao dijela uniforme, kao i drugih prilagodbi poput dugih suknji, šireg kroja hlača i prostora predviđenih za molitvu. Borba protiv hidžaba, burkinija ili vjerskog identiteta nije obilježje progresivnih politika niti modernih demokratskih društava. Takve ideje češće su karakteristične za radikalne pokrete koji se udaljavaju od principa ljudskih prava i pluralizma“, izjavio je Kulauzović.
Na Gradu Tuzli je da razmisle kakvu odluku će donijeti Gradsko vijeće Tuzle te da li će nas unazaditi kao društvo ili unaprijediti prava žena u ovom multikulturalnom gradu.
