Ramazan je ove godine Bošnjacima u dijaspori donio posebnu atmosferu – pune džamije i sve više mladih u njima, što svjedoči o ključnoj ulozi Islamske zajednice u očuvanju vjerskog i kulturnog identiteta izvan domovine.
O ovom trendu, izazovima integracije, organizaciji zajednica i borbi protiv islamofobije, razgovarali smo sa Senaid-ef. Kobilicom, savjetnikom reisul-uleme za Zapadnu Evropu.
U intervjuu za Agenciju MINA, on s radošću ističe sve veće uključivanje mladih u vjerski život, posebno tokom ramazana.
„U okruženju i ambijentu u kojem živimo, interes i prisustvo mladih u većem broju ne smijemo nipošto olahko uzimati. Kao prvo, ova činjenica treba da nas raduje, posebno nas koji imamo djecu i omladinu“, kaže on, naglašavajući da starije generacije često teško razumiju brze promjene i izazove s kojima se mladi suočavaju.
Prema njegovim riječima, društvene mreže, koje su danas životni prostor mladih, nude „toksičnu ponudu punu konfuzije i nesigurnosti“, što ih navodi da traže alternativu.
„To je upravo momenat kada im treba ponuditi drugi prostor i drugi ambijent“, smatra Kobilica, uvjeren da prisustvo mladih u džamijama pokazuje njihovu budnost i potrebu za pripadnošću.
Govoreći o integraciji, Kobilica naglašava da Islamska zajednica prepoznaje kompleksnost situacije u kojoj mladi odrastaju, suočeni s pritiscima asimilacije.
„Upravo, Islamska zajednica i vodeći ljudi u njoj prepoznaju kompleksnost vremena i okruženja u kojem živi današnji mladi čovjek, podređujući svoje ljudske i finansijske resurse u radu s mladima kroz prilično otvoren i fleksibilan pristup“, objašnjava on.
Ključ leži u dijalogu: „Prošlo je vrijeme monologa, isključivosti i nametanja pravila. Vrijeme je za dijalog i dvosmjernu komunikaciju“, poručuje te dodaje da takav pristup omogućava mladima da izgrade stabilan identitet koji ih povezuje s domovinom i društvom u kojem žive.
Organizacija i institucionalna povezanost
Kao dugogodišnji akter u radu Islamske zajednice u dijaspori, Kobilica primjećuje napredak, ali i ozbiljne izazove u organizaciji.
„Mi smo vrlo dobar i pametan narod. Nekada smo bolji i pravedniji prema drugima, nego prema sebi“, kaže on.
Ukazao je i na paradoks da Bošnjaci cijene uređene sisteme zemalja u kojima žive, ali često zanemaruju potrebu za istim standardima unutar vlastitih zajednica.
„Iza nas je 30 do 40 godina od osnivanja džemata u svim zapadnoevropskim zemljama. Iza nas je, također, skoro 25 godina aktivne glavobolje za muslimane u zapadnom svijetu“, podsjeća, misleći na period nakon 11. septembra i teroristički napad na SAD te upozorava da fragmentiranost i dalje košta zajednicu.
Ipak, posljednjih nekoliko godina donosi pomake.
„Naravno, moram kazati da se osjeti napredak u posljednje dvije do četiri godine. Džemati šalju pozitivne signale i u nekoliko zemalja prave se konkretni koraci u pravcu organiziriranja i jačanja krovnih organizacija“, ističe Kobilica, naglašavajući važnost komunikacije s Rijasetom Islamske zajednice u Bosni i Herecgovini i jačanja institucionalnih veza s domovinom, posebno u svjetlu novog vala iseljavanja iz BiH.
Tranzicija odgovornosti u organizovanju i vođenju džemata na mlađe generacije je proces koji je, kako Kobilica kaže, još uvijek teško procijeniti.
„Mislim da je prerano govoriti o uspješnoj tranziciji. To bi se moralo mapirati“, upozorava, pozivajući na veći angažman mladih u vođenju zajednica.
Borba protiv islamofobije i prioriteti za budućnost
Islamofobija ostaje realnost s kojom se Bošnjaci suočavaju, a Kobilica vidi rješenje u saradnji i dijalogu.
„Koliko god je važno da se zalažemo za jačanje krovnih organizacija, toliko je važno da se na svim nivoima priključujemo platformama koje okupljaju, kako druge muslimanske zajednice tako i druge vjerske zajednice“, kaže on, dodajući da takve platforme omogućavaju susrete s državnim zvaničnicima i efikasnije adresiranje predrasuda.
Gledajući unaprijed, Kobilica ističe potrebu za promjenom prioriteta.
„Mi možemo biti ponosni na naše Bošnjake glede izdvajanja i investiranja u džamijske centre“, kaže hvaleći rezultate na polju vakufske imovine.
Iako je pohvalio ulaganja u džamije i islamske centre, Senaid-ef. Kobilica upozorava i na ozbiljan izazov kojem svjedoči kroz svoje petnaestogodišnje iskustvo vođenja krovne organizacije svih muslimana u Norveškoj.
„Čemu impozantni islamski centri bez kvalificiranog i kvalitetnog imamskog kadra?!“, upitao je Kobilica.
Prema njegovom mišljenju, ulaganje u ljude, a ne samo u infrastrukturu, mora biti fokus u narednim godinama, uz osiguravanje kontinuiteta kroz angažman mladih.
Na kraju razgovora, Senaid-ef. Kobilica uputio je poruku Bošnjacima u dijaspori i domovini.
„Bajram je vrijeme radosti, mira i zajedništva, i kao takav donosi priliku da se okupimo oko zajedničkih vrijednosti i tradicije“, kaže on, pozivajući na jačanje jedinstva i institucionalnih veza.
Bošnjacima, kako u domovini tako i u svijetu, čestitao je nastupajuće bajramske mubarek dane.
„Neka nam ovaj Bajram donese mir, ljubav i slogu! Bajram šerif mubarek oslun!“, zaključio je, naglašavajući da su islamske vrijednosti temelj identiteta koji zajednicu čini otpornom na sve izazove.
